Vrt / Eksterijer
Šarmantni engleski vrtovi
Bogati su raznovrsnim biljkama, a rado su viđeni i drugi ukrasni elementi poput fontana, jezera, staza, klupica…

Ako ste gledali britanske serije i filmove, poput Ružmarina i majčine dušice, zasigurno ste barem jednom pomislili na to kako su im vrtovi posebni. I zaista jesu. Osim cvijeća krase ih i brojni drugi elementi.
Crtica iz povijesti

Engleski stil uređenja vrtova razvio se početkom 18. stoljeća nakon čega se iz Engleske proširio na druge europske zemlje. Time je postao dominantni stil uređenja zelenih površina Europi čime je zamijenio dotadašnji formalni stil francuskih vrtova, Jardin à la française.

Za razliku od strogo simetričnih francuskih vrtova, kontrolirana neformalnost engleskog vrta podsjeća na seoske krajolike. Engleski vrt predstavljao je idealizirani pogled na prirodu. Tadašnji hortikulturalisti crpili su inspiraciju iz radova slikara Nicolasa Poussina i Claudea Lorrainea, dok su na neke utjecali i klasični kineski vrtovi.

Raskošni engleski vrtovi nerijetko su uključivali jezerce, velike travnjake okružene šumarkom, kao i elemente poput malenih mostova, imitacija gotičkih ruševina te klasičnih hramova. U narednim stoljećima ovaj tip uređenja eksterijera imat će velikog utjecaja na oblikovanje javnih parkova, ali i privatnih vrtova diljem svijeta.
Elementi u engleskim vrtovima

Najpopularnija cvjetna vrsta u suvremenim engleskim vrtova nesumnjivo je ruža no rado su viđene i dalije, irisi, božuri. Nećete pogriješiti ni s hibiskusom, vučjim bobom, hortenzijom… Pravu dozu seoskog šarma unosi začinsko bilje pa čak i povrće koje će obogatiti ambijent, ali poslužiti i pri spravljanju jela.

Iako ne posjeduju strogu formalnost francuskih vrtova, u engleskim vrtovima možemo pronaći kvadratne i pravokutne oblike, ublažene mekim rubovima koji su vidljivi posebice uz puteljke. Duh starine donosi drvena klupica pored koje se najčešće nalazi malena fontana ili jezerce, a posebno su popularni topijari – vještina oblikovanja grmova koja je duboko ukorijenjena u engleskoj hortikulturi još od 7. stoljeća.

Rustikalni šarm i osjećaj kretanja stvaraju vijugave stazice od šljunka ili kamena te uredno podšišane niske živice. Bez obzira koji dio engleskog vrta odlučili replicirati, uz šalicu Earl Greya i dobru knjigu, u proljeće ćete uživati u svom zelenom kutku.
Planiranje i uređenje
Kako napraviti kamenjar i što u njega posaditi?
Kamenjar je posebno zanimljiva vrsta vrta, a u proljeće je prava cvjetna oaza, bogata biljnim vrstama i bojama. Posebnu ljepotu i izražajnost daje mu upravo kamen, koji ga čini jedinstvenom, estetski oblikovanom cjelinom.

Kamenjar je vrlo popularan način uređenja vrtova prvenstveno zbog svoje praktičnosti. Ne mora zauzimati mnogo mjesta, a obogaćuje vrt svojom biljnom raznolikošću i ljepotom. Uobičajeno je da su biljke koje rastu u kamenjaru izdržljive i ne zahtijevaju veliku brigu, pa ako nemate viška vremena za održavanje vrta, kamenjar vam može pomoći i u tome.
Izrada kamenjara

Nepravilnost je glavno pravilo pri izradi naše male oaze. Nepravilan mora biti broj biljaka na jednoj hrpi, a isto tako i razmaci između njih. Formu budućeg kamenjara prije sadnje bilja dobro je obilježiti malim kolcima.
Ako kamenjar želimo napraviti na travnjaku, potrebno je ukloniti gornji sloj trave ili postaviti vodopropusnu crnu foliju. Zbog male količine zemlje, kamenjare ugrožava korov čije sjeme vjetar lako nosi i širi. Da bi to izbjegli, zemlju se najčešće malčira sitnim kamenom ili usitnjenom korom četinjača.
Stabilizaciji zemljišta pridonijet će kamen, svojom težinom, kao i korijen biljki svojom podzemnom mrežom, kojom sprječavaju eroziju tla, odnosno ispiranje zemlje na većim pokosima. Treba pripaziti i da ne dođe do velikog nakupljanja vode u kamenjaru, jer bi to moglo uzrokovati truljenje korijena biljaka.
Najprije treba postaviti veliko kamenje, uz njega postaviti manje komade te ih dekorativno okružiti manjim kamenčićima.
Koje biljke posaditi u kamenjar?

Vrste bilja koje se dobro uklapaju u kamenjare su trajnice poput puzave sadarke, sase, čuvarkuće, kamenike, enciana, jastučca i drugih. Biljku koju svakako treba izdvojiti i posebno spomenuti je čuvarkuća. Sposobna je preživjeti veoma nepovoljne životne uvjete – mraz, sušu i siromašno, kamenito tlo, što ju čini idealnim izborom za sadnju u kamenjarima.
Patuljasto zimzeleno grmlje također nerijetko susrećemo u ovom pejsažu, a neizostavne su i ukrasne trave, kao što je šaš i različite vrste festuka. Ambijent će dodatno upotpuniti i timijan, origano i drugo začinsko bilje, lavanda i melisa.
Redovno održavanje

Kako bi godinama ostao atraktivan, ovaj simpatičan kutak vrta traži i odgovarajuću njegu. Na proljeće stoga treba odstraniti svo bilje koje je uvenulo ili se smrznulo, a praznine treba popuniti novim trajnicama.
Pri sadnji cvijeća i uređivanju vrta, kao i kamenjara, osnovni je cilj postići što prirodniji izgled i dobiti dojam da je taj kamen tu već desetljećima, a ne da smo ga postavili prije mjesec dana. Puna ljepota kamenjara neće se vidjeti odmah. On je za one strpljivije jer pravi izgled se vidi tek za dvije do tri godine.
Sve biljke za kamenjare trebaju jako propusno tlo jer previše vlage za njih može biti kobno. Kamenjar je u proljeće prava cvjetna raskoš upravo zato što većina biljaka za takav oblik vrta cvate baš u to doba.
Kamenjar može postati efektan ukras vrta ili dvorišta koji u eksterijer vašeg doma unosi dašak Mediterana ili planinskog pejzaža. U njemu se nа relativno malom prostoru može posaditi mnogo raznovrsnih biljaka, koje će svojim oblicima teksturama i bojama stvoriti zanimljivu sliku prirode u malom.
Bilje
Najpoželjnija proljetnica – tulipan
Cvjetni ukras bez kojeg bi parkovi, perivoji, ali i privatni vrtovi u proljeće izgledali prazno i nedorečeno.

Njegova ljepota nadahnula je brojne umjetnike koji su ga opjevali i oslikali. Iako ga se često povezuje s Nizozemskom, tulipan svoje korijene vuče još iz Otomanskog carstva gdje je bio simbol bogatstva i blagostanja. Tulipan u Europu dolazi tek u 16. stoljeću te ubrzo postaje izuzetno skupa i tražena roba.
Tulipan je lukovičasta biljka iz porodice ljiljana. Ovisno o vrsti, biljka naraste između 10 i 71 cm, ima između 2 do 12 listova. Dok se cvijet najčešće sastoji od 6 latica koje mogu biti zaobljene, šiljate ili nazupčenih rubova.

Ovaj proljetni cvijet cvate već od ožujka pa do svibnja. Dolazi u cijeloj paleti boja zbog čega je rado viđen u svim tipovima vrtova, a lako se kombinira i s drugim biljnim vrstama.
O popularnosti tulipana govore i brojni festivali njemu u čast koji se održavaju diljem svijeta – od Sjedinjenih Država i Kanade do Švicarske, Velike Britanije i naravno Nizozemske. Potonja je najveći svjetski proizvođač komercijalnih tulipana s 3 milijarde lukovica godišnje.

Sadnja lukovica tulipana obavlja se u jesen i to najčešće u cvjetne gredice, uz rub travnjaka. Jednako će lijepo izgledati ukoliko tek jedan tulipan smjestimo u ukrasnu teglu i njome ukrasimo balkon, terasu ili prozor. Ipak, tulipani najviše dolaze do izražaja kada su zasađeni u skupini, a vole plodna, dobropropusna tla te osunčane dijelove vrta.