Bilje
Biljka čiji je med proglašen najljekovitijim na svijetu
Manuka je u Hrvatskoj relativno nepoznata. Dolazi s Novog Zelanda, a spada u skupinu medonosnog bilja.
Zimzelena biljka s Novog Zelanda, prekrasnog ružičastog cvata osim ljepote skriva u sebi i iscjeljujuća svojstva. Manuka je Maorima dobro poznata, a sada i ostatku svijeta.
Pogodna je za sredozemnu klimu kakva je i u Novom Zelandu. Kod nas može uspijevati na području Primorja, Dalmacije dok se na kontinentu većinom uzgaja kao sobna biljka.

I dok u prirodi ova grmolika biljka može izrasti od dva do četiri metra u visinu, u kućnim uvjetima je orezivanjem možete održavati na istoj razini. A za sadnju će vam biti potrebni: posuda, drenažno kamenje, geotekstil, univerzalni supstrat s dodatkom hranjiva i manuka.
Sadnja manuke

U posudu se u tankom sloju prvo stavlja drenažni kamen. Potom se na kamen stavlja geotekstil kako se rupe za otjecanje vodi na posudi ne bi začepile od prljavštine.
Nakon geotekstila stavlja se supstrat za vanjsko bilje sa dodatkom hranjiva i potom biljka. Biljka se sadi na istu dubinu na kojoj je bila u prethodnoj posudi. Ostatkom supstrata ispunjava se posuda. Na kraju sadnje treba je zaliti sa tri do četiri litre vode.
Manuka zahtijeva umjereno zalijevanje jednom do dva puta tjedno, ovisno o vanjskoj temperaturi.
Idealno vrijeme za presađivanje je rano proljeće, a budući da se sadi kao samostalan grm, u posudi joj ne treba pridruživati druge biljke. Ako je sadite u prirodi, pobrinite se da između pojedinačnih biljaka ostavite dovoljno razmaka. U tegli će zadržati isti oblik ako je orezujete prije cvatnje u siječnju.
Vrlo korisna biljka

Manuka se koristi za proizvodnju visokokvalitetnog meda koji postiže vrlo visoku cijenu na tržištu, a listovi se koriste za čaj. Ako umjesto ljekovitog meda kojeg zovu i saveznikom imuniteta odlučite konzumirati čaj od listova, trebat ćete ih obrati u jesen, sušiti i za godinu dana bit će spremni za konzumiranje. Gorkasti okus listova u suprotnosti je sa slatkoćom manuka meda, no da se oplemeniti dodatkom drugog čaja po izboru.
Manuka, tako dekorativna i ljekovita, oplemenit će i prostor, ali i zdravlje, stoga s njom nema pogreške.
Bilje
Najpoželjnija proljetnica – tulipan
Cvjetni ukras bez kojeg bi parkovi, perivoji, ali i privatni vrtovi u proljeće izgledali prazno i nedorečeno.

Njegova ljepota nadahnula je brojne umjetnike koji su ga opjevali i oslikali. Iako ga se često povezuje s Nizozemskom, tulipan svoje korijene vuče još iz Otomanskog carstva gdje je bio simbol bogatstva i blagostanja. Tulipan u Europu dolazi tek u 16. stoljeću te ubrzo postaje izuzetno skupa i tražena roba.
Tulipan je lukovičasta biljka iz porodice ljiljana. Ovisno o vrsti, biljka naraste između 10 i 71 cm, ima između 2 do 12 listova. Dok se cvijet najčešće sastoji od 6 latica koje mogu biti zaobljene, šiljate ili nazupčenih rubova.

Ovaj proljetni cvijet cvate već od ožujka pa do svibnja. Dolazi u cijeloj paleti boja zbog čega je rado viđen u svim tipovima vrtova, a lako se kombinira i s drugim biljnim vrstama.
O popularnosti tulipana govore i brojni festivali njemu u čast koji se održavaju diljem svijeta – od Sjedinjenih Država i Kanade do Švicarske, Velike Britanije i naravno Nizozemske. Potonja je najveći svjetski proizvođač komercijalnih tulipana s 3 milijarde lukovica godišnje.

Sadnja lukovica tulipana obavlja se u jesen i to najčešće u cvjetne gredice, uz rub travnjaka. Jednako će lijepo izgledati ukoliko tek jedan tulipan smjestimo u ukrasnu teglu i njome ukrasimo balkon, terasu ili prozor. Ipak, tulipani najviše dolaze do izražaja kada su zasađeni u skupini, a vole plodna, dobropropusna tla te osunčane dijelove vrta.
Bilje
Top pet biljaka za početnike
Stalno govorimo kako je trend priroda u interijeru. Ako ga i vi želite pratiti, a niste baš vrsni u njezi biljaka, donosimo top pet biljaka za početnike koje ne zahtijevaju preveliku brigu.

Čak i najljepše uređeni interijeri nisu potpuni ako u njima nema biljaka. One im daju živost i svježinu, stoga ni ne čudi zašto je priroda u interijeru in. Za početnike najbolje je odabrati sobne biljke niskog održavanja. Odnosno one koje ne zahtijevaju previše njege, kao ni zalijevanja.
1. Sanseverija ili svekrvin jezik

Ne zahtijeva previše brige. Zalijeva se jednom u 20 do 30 dana, ovisno o sobnoj temperaturi i vlazi. Sporo raste, a preporuka je da bude umetnuta u teglu kako bi se mogla riješiti viška vlage.
2. Kaktus

Idealne biljke za početnike su kaktusi i sukulenti koji se zalijevaju jednom u 30-ak dana. Jedino zahtijevaju dosta visoku temperaturu i dosta svjetlosti pa bi bilo idealno kada bi ih pozicionirali u prostore koji imaju zapadni ili južni prozor.
Napomenut ćemo kako je za kaktuse dobro da budu u teglama od teracote. To je materijal koji izvlači višak vlage iz supstrata ili zemlje.
3. Zamioculcas

Prepoznatljiv je po svojim mesnatim listovima, a kažu i da u dom donosi sreću i novac. Ne zahtijeva puno vlage, niti zalijevanja. U prosjeku se zalijeva jednom u 30-ak dana baš kad se isuši sva zemlja.
4. Epipremnum ili zlatni puzavac

Ako želite neku biljku koja će popuniti police, idealan će biti epipremnum, odnosno zlatni puzavac. Radi se o biljci podrasta pa ga možemo kombinirati s drugim biljkama.
5. Monstera deliciosa

U prostrani interijer pun svjetlosti savršeno će se uklopiti monstera deliciosa. Ovisno o temperaturi, zalijevajte ju jednom u 7 do 10 dana. Ona je u prirodi penjačica pa je potrebno staviti potporni stup na koji bi se mogla dalje penjati.