Ovo je vrijeme godine kad nas magnolije uveseljavaju svojim predivnim velikim cvjetovima. Po priču o njima otišli smo u zagrebački Botanički vrt PMF-a i za početak saznali da je riječ o staroj skupini biljaka koje su se javile još u mezozoiku. Zato se često kaže da su među najprimitivnijim cvjetnicama..

Kad pogledate cvijet magnolije vidjet ćete zapravo niz primitivnih karakteristika, ti cvjetovi su veliki, obojani su, sastoje se od jedne vrste latica, ajmo reći, to nisu prave latice. Neki put su mirišljavi, imaju strašno puno prašnika u sebi, dakle, one su se javile u vrijeme kad nije bilo onih oprašivača koje danas poznajemo, najčešće pčele, bumbari i slično. Magnolije oprašuju tvrdokrilci, dakle one bube kak ljudi to vele…

Želite li jedan ovakav primjerak u svojem dvorištu treba znati koja se vrsta prilagođava kojem podneblju. Ima onih otpornih na hladnoću, ali isto tako i osjetljivih. Magnolijama odgovara dobro drenirano tlo. Uspijevaju u polusjeni, ali za punu raskoš cvjetova potrebno je sunce.

Magnolija ima strašno puno vrsta. Dolaze nam iz Sjeverne Amerike, Srednje Amerike, ima i južnoameričkih i zapravo čitavo mnoštvo iz Azije. Mnoge te vrste nećete vidjeti niti lako kupiti u rasadnicima, niti vidjeti po vrtovima nego ovako na posebnim mjestima kao što je botanički vrt jer ljudi ipak traže najviše ono što zovemo kultivarom, dakle možda se neki put čuje naziv sorta, to je zastarjeli naziv, a to su uglavnom magnolije koje su stvorene zbog nekakvih svojih odlika, bilo najčešće boje cvjetova, veličine cvjetova, boje listova čak i plodova i najveći dio ovih magnolija koje su iza nas, koje su u cvatu su upravo takvi kultivari jednog križanca koji se zove magnolija soulangeana.

Kultivari cvjetaju samo jednom godišnje tako da u njihovoj ljepoti možete uživati samo u ovo doba godine. Takozvane liliflore cvatu više puta tijekom ljeta, ali zato imaju skromnije cvjetove.

Ove magnolije su uglavnom za nekakvo kontinentalno podneblje jer upravo i dolaze iz takvih dijelova svijeta. One teško mogu podnijeti to žestoko sunce Sredozemlja, sredozemnih zemalja, treba im jako puno vode, mi smo čak primijetili da ovdje kod nas, zbog suše zadnjih godina i evidentne promjene klime polako te magnolije odumiru.

Za mediteransko područje idealna je takozvana velecvjetna magnolija koja dolazi iz toplijih krajeva, većinom s juga SAD-a. To je zimzelena magnolija s velikim bijelim cvjetovima i kožastim listovima. Podnosi posolicu, sušu, jako sunce, pa čak i zagađeni zrak. I za kraj treba znati da nije sve u ljepoti. Ekstrakt kore magnolije koristi se u tradicionalnoj medicini zemalja Dalekog istoka za ublažavanje različitih tegoba poput nervoze i depresije. Nećemo ulaziti u medicinska pitanja, ali možemo zaključiti da od samog pogleda na magnolije mi se definitivno osjećamo opuštenije i sretnije.

Orhideje su poznate po svojoj osjetljivosti i potrebi za stalnom njegom. Međutim, među 25.000 vrsta ima i onih koje su malo otpornije od drugih.

Vrsta Vanda, jedna je od posebnih vrsta orhideje, uopće ne treba supstrat. Upravo zbog toga se u domu može postaviti na razna mjesta u domu. Dostupna je u rasponu boja od bijele do tamnoljubičaste. Vanda cvate od proljeća do jeseni i može dati 6-8 cvjetova po grani.

Cimbidium je vrsta otpornija od ostalih, i može podnijeti i niže temperature. Ako je držite u kući, treba ju zalijevati jednom tjedno, a cvat se može održati čak do 10 tjedana. Njene se boje kreću od bijele do ciglasto crvene.

Dendrobium nobile ne zahtijeva puno zalijevanja, jer vodu i hranjiva skladišti u pseudo lukovicu. Jednom kad procvate, voli biti u sjeni kako bi cvat trajao što duže.

Većina orhideja ipak ne voli preniske temperature, kao niti veliku razliku u temperaturama. Za njihov rast optimalne su temperature između 20 i 30 stupnjeva.

Sobne biljke, bilo da su to biljke koje su u zatvorenom prostoru cijele godine, ili pak biljke koje ste unijeli unutra kako bi preživjele zimu, suočavaju se s nekoliko izazova. Temperature koje se mijenjaju od toplih dnevnih do hladnijih večernjih, suh zraka, kratki dani i ograničena svjetlost nisu idealni uvjeti za uzgoj.

Foto: DOMnaKVADRAT

Prilagodite rutinu zalijevanja

Može zvučati nelogično, ali sobnim biljkama tijekom zime je  potrebno manje vode. Iako je zimski zrak suh, biljke doživljavaju sporiji rast tijekom hladnog vremena. Neke od njih čak utonu u zimski san. Manje je vode potrebno da bi ih se hidratiziralo i pretjerivanje može dovesti do truleži korijena. Tlo na površini brzo će se osušiti, ali to nije dobar pokazatelj da biljka treba vodu. Gurnite prst u tlo i provjerite je li suh centimetar ispod površine. Ako je, vrijeme je zalijevanje. Pokušajte koristiti vodu koja je otprilike iste temperature kao zrak, kako biste izbjegli šokiranje korijena biljke. Kaktusi otporni na sušu i drugi sukulenti možda uopće ne trebaju zalijevanje.

Povećajte vlažnost zraka

Niska vlažnost zraka vjerojatno je najveća prepreka koju biljke trebaju savladati zimi. Razina vlage u grijanim prostorima može pasti na 10-20% zimi, a biljke preferiraju razinu koja je blizu 50%. Ako imate ovlaživač zraka, pomaknite biljke na mjesto gdje će uživati ​​u njegovim prednostima. Ako nemate ovlaživač zraka, trebat ćete podići razinu vlažnosti na drugi način.

Grupirajte biljke, odnosto stavite ih sve na jedno mjesto. Biljke prirodno oslobađaju vodu kroz svoje lišće pa vlagu na taj način mogu dobro iskorstiti. Još jedan stari trik je stavljanja biljaka na ili blizu pladnja s vodom. Samo ne dopustite da biljke plivaju u vodi!

Obratite pozornost na temperaturu

Većini biljaka odgovaraju dnevne temperature između 18 i 23 stupnja, i noćne temperature iznad 10 stupnjeva. Da biste osigurali takve uvjete za vaše biljke, držite ih podalje i od izvora hladnoće i od izvora topline (kao što su radijatori, peći, kamini). Promjene temperature mogu biti jednako štetne kao i dugotrajna vrućina ili hladnoća.

Slijedite sunce

Ne samo da zimi ima manje sunčeve svjetlosti, ona dolazi i pod nižim kutem. Možda ćete morati premjestiti svoje kućne biljke na svjetlije mjesto. Dobro mjesto bilo bi južno ili zapadno okrenut prozor koji ostaje sunčan cijeli dan. Rotirajte posude kada ih zalijete tako da sve strane biljke dobiju malo sunca i da biljke rastu ravnomjerno, umjesto da se rastežu kako bi došle do svjetlosti.

Stavite biljke na dijetu!

Budući da vaše biljke zimi jedva rastu, ne trebaju dodatno gnojivo. Hranjenje u zimskim danima samo će poremetiti njihov prirodni ciklus, pa se suzdržite do ranog proljeća. Kada počnu znakovi novog rasta, nastavite gnojidbu.

Izvor: The Spruce