Gradnja doma

Dodijeljene prestižne nacionalne ‘Godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj’

Tri organizacije okupljene u kampanju „Obnovimo Hrvatsku“, dodijelile su prestižne Godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj.

Godišnja nagrada za zelenu gradnju i održivi razvoj ustanovljena je s glavnim ciljem podizanja ugleda struke u široj i stručnoj javnosti, promicanja izvrsnosti na području zelene gradnje i održivog razvoja, stalnog unapređenja načela dobroga poslovanja i cirkularnog gospodarstva, a sve u cilju očuvanja okoliša i održivog razvoja društva u Republici Hrvatskoj – u svojem su obraćanju istaknuli predsjednici triju organizacija. Na samoj dodjeli se okupilo oko 200 gostiju i to predstavnika industrije, akademske zajednice, ali i samih institucija vezanih uz zelenu gradnju i održivi razvoj.

Planovi za iduću godinu i nagrade

Predstavnici triju organizacija ukratko su pozdravili okupljene sudionike te predstavili dosada odrađene aktivnosti kao i planove za nadolazeću godinu.

Od mnoštva pristiglih prijava, povjerenstvo od 11 stručnjaka iz područja zelene gradnje i održivog razvoja izabralo je pobjednike u šest kategorija.

Počasnom kategorijom – OSOBA GODINE – želi se odati priznanje osobama koje su se posebno istaknule u promicanju zelene gradnje i održivog razvoja. Ove godine po prvi puta nagrada za osobu godine dodijeljena je dvjema osobama. Načelnice Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Ines Androić Brajčić i Irena Križ Šelendić primile su Godišnju nagradu za zelenu gradnju i održivi razvoj u kategoriji Osoba godine za 2019. godinu. „Izuzetna mi je čast primiti ovu nagradu, posebno sam počašćena time što ona dolazi od struke, a još me više veseli što je ovo i odavanje priznanja svemu onome što radimo u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja. Zahvaljujem što ste prepoznali naš dosadašnji rad na promicanju zelene gradnje i održivog razvoja. S tim nastavljamo i u razdoblju pred nama, i to posebice s energetskom obnovom zgrada, no u novom ćemo financijskom razdoblju razvijati i provedive mjere za poboljšanje izgrađenog okoliša u kojem živimo i vjerujem da ćemo u tome biti jednako uspješni“, istaknula je Ines Androić Brajčić, načelnica Sektora za programe Europske unije, međunarodne i EU poslove u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja prilikom preuzimanja Godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj u kategoriji osoba godine. Irena Križ Šelendić, načelnica Sektora za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, zahvalila je na uručenoj nagradi, kao i svim suradnicima u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja, te istaknula da je ovo priznanje za rad na promicanju energetske učinkovitosti u zgradarstvu i dekarbonizaciji zgrada na kojima radi zadnjih deset godina. Spomenula je da će se u Ministarstvu i dalje nastaviti raditi na promicanju zgrada gotovo nulte energije, izradi Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine, te novim programima energetske obnove zgrada.

Dobitnik nagrade u kategoriji Institucija / Organizacija godine dobila je Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju Split.

Škola je ove godine obogatila svoju raznovrsnu ponudu kvalitetnih obrazovnih programa uvođenjem Tehničara održivog razvoja i gradnje, te time proširila svoj obrazovni djelokrug na područja zelene gradnje, energetske učinkovitosti , gospodarenja otpadom i zaštite okoliša. Program predviđa snažnu suradnju s tvrtkama koje se bave navedenim i čije je djelovanje usklađeno s principima održivog razvoja.

Nagradu su preuzele profesorice Ines Topić Vuko, Dubravka Dabro, a s njima i učenici Roko Ćosić Šurlin, Hrvoje Zovko, Ema Nikolić, Petra Mandić, Ivano Donadini i Ante Kovač.

U kategoriji Građevina godine – Novogradnja, dobitnik nagrade je projekt Grand Park hotel Rovinj.

Grand Park Hotel Rovinj tribina je za najljepšu pozornicu na Jadranu. Svaka etaža hotela izmaknuta je i prati nagib terena čime su stvorene velike površine terasa, mediteranskih vrtova, vodenih površina, bazena i sunčališta. Gdje god da se u hotelu nalazi, gost dobiva dojam boravka u parku s pogledom na Rovinj, Sv. Eufemiju, otok Sv. Katarinu i najljepše zalaske sunca u more. Projekt je projektiran od 2015. do 2018. Gradnja je započela u 3. mjesecu 2017. i trajala je do 2019. Autor projekta je: 3LHD.

Nagradu je preuzela Romana Ilić, direktorica 3LHD-a.

“Opsežna transformacija zgrade dječjeg vrtića Loptica” je zajednički pothvat Grada Koprivnica i Regionalne energetske agencije Sjever te je ova građevina dobitnik nagrade u kategoriji Građevina godine – Rekonstrukcija. Ova rekonstrukcija provedena je i sufinancirana u sklopu EU projekta pod nazivom Prominent MED. Montažna i većinom drvena zgrada vrtića Loptica, izgrađena 1982. godine, bila je na kraju vijeka trajanja. Zbog te činjenice, ali i zbog visoko postavljenih ciljeva rekonstrukcije, za ovaj su pothvat primijenjeni neuobičajeni i potpuno novi pristupi. Kako bi svi postojeći problemi zgrade i zahtjevi investitora mogli biti provedeni u kratkom vremenu, po prvi je puta u Hrvatskoj proveden postupak javne nabave inovacija.

Nagradu su preuzeli: Denis Premec, REA Sjever i Ida Šipek, ravnateljica Dječjeg vrtića Tratinčica, u sklopu kojeg se nalazi objekt Loptica.

Studije i strategija razvoja zelene infrastrukture grada Siska predstavlja primjer dobre prakse na nacionalnoj razini u planiranju zelene infrastrukture u urbanim područjima Republike Hrvatske. Iz tog razloga je ovaj projekt proglašen Projektom godine.

Na razini EU prepoznata je važnost zelene infrastrukture i potreba izrade Strategije ZI kao cjelovitog dokumenta, ponajprije s ekološkog aspekta radi sve izraženijeg trenda fragmentacije staništa i okolišnih promjena koje se reflektiraju kako na bioraznolikost, tako i na čovjeka. Nasuprot izraženih procesa urbanizacije, prevelike izgrađenosti, velike gustoće naseljenosti, prometne preopterećenosti, različitih oblika zagađenja koji kumulativno predstavljaju veliki pritisak na kvalitetu okoliša i života, Sisak predstavlja primjer višestrukih, ali neiskorištenih potencijala. Dužnost je svih članica EU pa tako i Hrvatske da djeluje prema načelima navedenih dokumenata te da implementira koncept zelene infrastrukture u nacionalne sektorske politike.

Nagradu su preuzeli: Jasna Matulić, dipl.oec., direktorica za integrirani razvoj, 3E PROJEKTI d.o.o. i doc.dr.sc. Goran Andlar, docent, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet.

U kategoriji Studentski projekt godine, dva projekta su dobitnici priznanja: Revitalizacija zemljišta gospodarske namjene – Grad sv. Ivan Zelina i projekt ekološkog kampa RE:HUB, Velika Gorica.

Oba projekta nastala su u okviru EU projekta ”Razvoj profesionalnih kompetencija za zelenu gradnju (CPD4GB)”. Rješenja su proizašla je kao rezultat suradnje interdisciplinarnog tima kojeg čine po deset studenata u svakom ciklusu s pet različitih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Cilj projekata bio je (osim edukacije o principima zelene gradnje) ponuditi kvalitetno rješenje revitalizacije brownfield područja u okružju Velike Gorice i Sv. Ivana Zeline. Projekti promiču načela održivosti, ističu važnost očuvanja okoliša i suživota čovjeka i prirode te pružaju razne pogodnosti lokalnoj, ali i široj zajednici građana. Nagradu za projekt Grada Sv. Ivana Zeline preuzela je Marija Matić, studentica arhitekture na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, sudionica 1. ciklusa projekta CPD4GB zajedno s kolegama koji su radili na projektu. Nagradu za projekt Grada Velike Gorice je preuzeo Ivan Dajak, mag.ing.prosp.arch., sudionik 2 ciklusa projekta CPD4GB.

U svrhu poticanja međusuradnje, a sa ciljem dekarbonizacije zgrada do 2050. godine, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja u rujnu prošle godine, iniciralo je Povelju o suradnji u cilju dekarbonizacije zgrada do 2050. godine, kao važan dokument koji će povezati sve grane društva.

Poveljom o međusobnoj suradnji uspostavlja se Stalni dijalog partnera u RH kroz sudjelovanje na zajedničkim radionicama i skupovima, koje će organizirati Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja.

Dosada su brojni ključni akteri na tržištu potpisali ovu Povelju, a u sklopu ovog događanja kao novi potpisnici Povelje pridružili su se i sljedeći partneri: HFC GRUPA d.o.o., Caparol d.o.o., Rudan d.o.o., JUB trgovina i promet d.o.o., SAINT GOBAIN građevinski proizvodi Hrvatska, Fabrika arhitekata d.o.o., Ytong porobeton d.o.o., Experto crede d.o.o., MAPEI Croatia d.o.o., Planetaris d.o.o., AGC Flat Glass Adriatic d.o.o. i Petračić projekt d.o.o..

Related Topics:Hrvatski savjet za zelenu gradnju povelja o dekarbonizaciji zelena gradnja

Up Next

Projektiranje zgrada prema nZEB standardima

Ne propustite

Nema više opravdanja za nekvalitetnu i neekološku gradnju

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.

Propisi i regulative

Pričuva pod povečalom: Tko njome upravlja i zašto je obavezna

Pričuva nije namet, već ulaganje u sigurnost, dugovječnost i vrijednost zgrade

Što je zapravo pričuva, tko njome upravlja i što se njome može financirati, pitanja su koja muče mnoge suvlasnike stanova. Iako je mnogi doživljavaju kao dodatni trošak, pričuva je zakonski propisana obveza koja osigurava dugoročno održavanje, sigurnost i vrijednost svake stambene zgrade.

Što je pričuva i zašto je obavezna?

Pričuva je zakonski propisani mjesečni izdatak svih suvlasnika stambenih i poslovnih prostora u višestambenim zgradama. Propisana je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 1996. godine, kojim je uveden sustav suvlasništva nad zgradama.

„Pričuva su zajednička sredstva suvlasnika koja se uplaćuju na račun stambene zgrade. Česta je pogreška što ljudi misle da taj novac ide upravitelju – ne, svaka zgrada ima svoj zaseban žiro račun s kojeg se financiraju redoviti i izvanredni popravci“, pojašnjava Josip Jagatić, direktor tvrtke Upravitelj Gradnja.

Tko je dužan plaćati pričuvu?

Plaćanje pričuve nije stvar izbora, već zakonska obveza svakog vlasnika nekretnine u višestambenoj zgradi. Evo što trebate znati:

Tko plaća: Svi suvlasnici stanova, poslovnih prostora, garaža i zajedničkih dijelova zgrade.
Zakonska osnova: Obvezu propisuje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (čl. 90–94).
Na koga glasi račun: Pričuva se uplaćuje na poseban račun zgrade, ne upravitelju.
Visina pričuve: Ovisi o kvadraturi stana ili prostora te odluci suvlasnika donesenoj na sastanku zgrade.
Tko plaća u slučaju najma: Vlasnik je i dalje obveznik plaćanja, osim ako ugovorom s najmoprimcem nije drukčije dogovoreno.
Neplaćanje pričuve: Smatra se kršenjem zakonske obveze – upravitelj ima pravo pokrenuti ovrhu radi naplate duga.

Tko upravlja sredstvima iz pričuve?

Novcem prikupljenim kroz pričuvu upravljaju sami suvlasnici zgrade, dok je upravitelj zadužen za tehničku i administrativnu provedbu odluka.

„Upravitelj je spona između predstavnika suvlasnika i samih stanara. On daje prijedloge, prikuplja ponude i provodi radove, ali ne odlučuje samostalno. Suvlasnici i njihov predstavnik su nalogodavci“, objašnjava Jagatić.

Upravitelj se brine da se pričuva redovito naplaćuje i da zgrada funkcionira u skladu sa zakonom. Osim toga, osigurava servis za hitne intervencije – od puknuća cijevi do kvarova na instalacijama.

Evo kako spriječiti smrzavanje cijevi i što učiniti ako se to dogodi

Što se financira iz pričuve?

Sredstva iz pričuve koriste se za pokrivanje redovitih troškova održavanja i izvanrednih popravaka zajedničkih dijelova zgrade.

„Zgrade imaju tzv. hladni pogon – to uključuje osiguranje, naknade predstavnika i upravitelja, servise protupožarnih aparata, antenskih sustava, liftova i dizala. Uz to, iz pričuve se financiraju i hitne intervencije na zajedničkim instalacijama“, navodi Jagatić.

Važno je razlikovati zajedničke od privatnih instalacija. „Primjerice, puknuće cijevi u kupaonici koja je dio zajedničkog sustava pokriva se iz pričuve, ali kvar na sifonu ili miješalici u stanu snosi sam vlasnik.“

Visina pričuve i odluke suvlasnika

Visinu pričuve određuju suvlasnici zajedničkom odlukom, najčešće na prijedlog upravitelja koji izrađuje godišnji plan troškova i održavanja. Iznos ovisi o kvadraturi stana, starosti zgrade i potrebama održavanja.

„U novogradnjama suvlasnici često biraju minimalnu pričuvu, no to nije preporučljivo. Starije zgrade, osobito one bez armirano-betonske konstrukcije, zahtijevaju veća izdvajanja“, savjetuje Jagatić.

Prema novom zakonu, radovi vrijedni do 2.500 eura s PDV-om mogu se obavljati bez posebne suglasnosti suvlasnika. Za veće radove, preporuka je prikupiti više ponuda i potpisnu listu s najmanje 51 posto vlasničkih udjela.

Zašto je redovito plaćanje pričuve važno?

Pričuva nije namet, već ulaganje u sigurnost, dugovječnost i vrijednost zgrade. Redovito plaćanje omogućuje planirano održavanje, sprječava veće kvarove i osigurava mir suvlasnicima.

„Plaćanje pričuve ključno je za funkcioniranje zgrade. To je oblik zajedničke štednje koji dugoročno osigurava da dom bude siguran, funkcionalan i ugodan za život“, zaključuje Jagatić.

Nastavite čitati

Gradnja doma

Sve što trebate znati o montažnim kućama – prednosti i mitovi

Domprojekt, s više od 30 godina iskustva, ruši predrasude o montažnoj gradnji i pokazuje da su takvi objekti itekako prilagođeni svim klimatskim uvjetima

Brža gradnja, kontrolirana kvaliteta i energetska učinkovitost samo su neki od razloga zbog kojih su montažne kuće postale sve čeći izbor investitora, ne samo na kontinentu nego i uz more. Tvrtka Domprojekt, s više od 30 godina iskustva, ruši predrasude o montažnoj gradnji i pokazuje da su takvi objekti itekako prilagođeni svim klimatskim uvjetima – pa i onima mediteranskima.

Vrhunske niskoenergetske montažne kuće tvrtke Domprojekt

Prednosti predgotovljene gradnje

Umjesto dugotrajnih radova na gradilištu, elementi montažnih kuća proizvode se u tvornici, pod nadzorom stručnjaka i u optimalnim uvjetima.

„Tvrtka Dom projekt više od 30 godina bavi se proizvodnjom i gradnjom objekata s drvenom nosivom konstrukcijom. Imamo najvišu razinu predgotovljenosti u regiji – naši elementi izlaze iz proizvodnje s ugrađenom stolarijom i građevinskim ljepilom. Na terenu se montiraju u jednu cjelinu i uz minimalne dodatne radove vrlo brzo dobijemo gotov objekt izvana“, objašnjava Elis Hajdarovac, mag. ing. aedif. iz Domprojekta.

Takav pristup donosi brojne prednosti: kraće trajanje gradnje, manju ovisnost o vremenskim uvjetima, višu kontrolu kvalitete i veću preciznost izvedbe.

Razbijanje predrasuda o montažnoj gradnji

Montažne kuće već desetljećima prate brojne predrasude – od pitanja trajnosti do otpornosti na klimatske uvjete. No, kako ističe Hajdarovac, iskustvo pokazuje suprotno.

„Najčešća predrasuda je da montažne kuće nemaju dovoljnu trajnost. To jednostavno nije točno. Naši se objekti projektiraju i grade prema europskim normama, imaju zaštitu izvana kao i tradicionalno građene kuće, i nema razloga za manju dugotrajnost“, kaže.

Također, ne stoji ni mišljenje da montažne kuće imaju nižu tržišnu vrijednost ili da nisu prikladne za mediteransku klimu. „Svaka se kuća projektira prema lokaciji – od nagiba krovišta i dizajna do izolacije, grijanja i hlađenja. Objekt na planinskom području neće imati istu konstrukciju kao onaj na obali izložen buri i soli.“

Prilagodba lokaciji i klimatskim uvjetima

Bez obzira gradi li se na kontinentu ili uz more, proces pripreme i ishođenja dozvola uvijek je isti. Razlike se pojavljuju u tehničkim rješenjima koja se prilagođavaju mikrolokaciji.

„Priobalje ima svoje specifičnosti – udare vjetra, visoku količinu sunca, prisutnost soli u zraku. Na primjer, na Pagu su uvjeti posebno zahtjevni zbog bure i morske soli, pa se tome prilagođava i arhitektura i završni materijali“, pojašnjava Mladen Štefanac, voditelj prodaje u Domprojektu.

„To nisu izazovi samo za montažne kuće, nego za sve objekte. Mi već desetljećima gradimo na takvim lokacijama i znamo kako osigurati otpornost i trajnost konstrukcije“, dodaje.

Industrijska proizvodnja kao odgovor na suvremene izazove

Osim tehničkih prednosti, montažna gradnja donosi i rješenje za probleme građevinskog sektora, poput nedostatka radne snage i osiguravanja standarda kvalitete.

„Industrijska proizvodnja omogućuje stalnu kontrolu, rad u tri smjene, optimalne uvjete za djelatnike i preciznost koja se ne može postići na gradilištu. Cilj je što više posla obaviti u tvorničkim uvjetima, a što manje na otvorenom, gdje vremenske neprilike i logistika otežavaju rad“, ističe Hajdarovac.

Takav pristup jamči ujednačenu kvalitetu, bržu izvedbu i sigurnije radne uvjete – što montažne kuće čini sve poželjnijim izborom investitora.

Montažne kuće više nisu sinonim za privremena rješenja, već za kvalitetu, učinkovitost i održivost. Zahvaljujući višedesetljetnom iskustvu, Dom projekt pokazuje da je predgotovljena gradnja prilagodljiva svakom klimatskom području, uključujući i jadransku obalu.

„Bilo da se gradi u Zagrebu, Istri ili na Pagu – proces je jednak, samo se tehnička rješenja prilagođavaju prirodi lokacije. Time dokazujemo da montažna kuća može biti jednako čvrsta, dugotrajna i estetski vrijedna kao svaka tradicionalna gradnja“, zaključuje Štefanac.