Povežimo se

Bez kategorije

Topla žuta za pozitivne interijere

Vesela žuta boja u interijer unosi pozitivnu energiju. Asocira na sunčeve zrake, zbog čega je omiljena u ljetnoj shemi dekoriranja. No žuta će vizualno ugrijati prostor i tijekom hladnih jesenskih i zimskih mjeseci.

 

Žuta je idealna za uređenje interijera kojima nedostaje prirodne svjetlosti, poput hodnika. U kombinaciji s plavom u interijeru stvara pravu pozitivnu atmosferu kojom će razvedriti i najoblačniji dan. Žuto-plava kombinacija pogodna je za uređenje ureda i radnih soba, budući da žuta potiče kreativnost i intelekt, a plava komunikaciju.

 

Spavaća soba Dom2

 

Žuta i crvena stvaraju aktivni prostor, no ovu kombinaciju preporučuje se koristiti u manjim količinama kako ne bi stvorila agresivni ambijent. Žuta je česta i u dječjim sobama, jer pozitivno utječe na razvoj najmlađih.

 

U kromoterapiji, odnosno metodi liječenja bojama, žuta zauzima vrlo važno mjesto. Vjeruje se kako pozitivno djeluje na živčani sustav, poboljšava probavu i potiče izlučivanje toksičnih tvari iz organizma.

 

 

Kuhinja Dom2

 

 

Ako želite ublažiti energiju ove tople boje koristite ju sa zelenom ili neutralnim bojama, posebice bijelom. S druge strane, ako vašem domu nedostaje živosti dovoljno je unijeti tek poneki element u žarko žutoj. Žute zavjese, vaza za cvijeće ili okvir prozora pobrinut će se da cijeli stan zasja u novom svjetlu. U fotogaleriji donosimo nekoliko ideja kako žutu efektno uklopiti u svaki životni prostor.

 

 

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Bez kategorije

Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji

Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

božićna-trpeza-domnakvadrat

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?

Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.

Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.

Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.

Nastavite čitati

Bez kategorije

Najšarmantnije kolibe u kojima bismo rado proveli zimu

Male su, simpatične i vrlo ugodne za boravak.

koliba-u-šumi-domnakvadrat

Iako nema zime, kolibe u planinama vrlo su atraktivno i poželjno mjesto za provesti zimske dane. Malo mira i tišine bez stresa i gradske vreve mnogima je lijek, a mi smo na Pinterestu pronašli baš takva mjesta. Možda dobijete inspiraciju i odlučite se na pothvat gradnje baš takve kolibe.

Naravno da moraju biti drvene i okružene drvećem.

Kako izvana, tako drvo dominira i iznutra. Rustikalni stil savršen je za ovakve kolibe jer im daje potrebnu toplinu i ugođaj.

A za još bolji ugođaj pobrinut će se i kamin koji je nezaobilazan u ovakvim kućicama. Ili pak peć na drva.

Tepisi i krzno utoplit će i najhladnije zimske dane i noći.

A u ovo vrijeme ne smiju se zaboraviti ni božićni ukrasi.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice