Bez kategorije
Antikviteti – predmeti koji pričaju priču
Mnogi će se složiti – antikni namještaj daje poseban dojam uzvišenosti u interijeru. A osim toga, može biti i dobra investicija. Možda upravo zato postaje sve popularniji i među mlađim generacijama.
Trendovi se mijenjaju, namještaj i dekori ulaze i izlaze iz mode, no ono što je vječno i što protekom vremena sve više dobiva na vrijednosti su antikviteti. Ljubitelja takvog namještaja sve je više pa su radnje u kojima se prodaju rado posjećena lokacija.

Važna je priča
Kod odabira antiknog namještaja najvažnija je autentičnost, ali isto tako i zemljopisno podrijetlo. Nekima je jako važan i stil u kojem je izrađen. Tako ima onih koji vole Art Deco, drugi su ljubitelji Art Nouveuoa, secesije, a nije rijetkost da se traži retro namještaj iz pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Prodajna savjetnica u trgovini antikvitetima Jasenka Dvorski Petričević kaže da, kada kupuju, ljudi prvo traže što više informacija o pojedinom predmetu, važna im je njihova priča.
Većina antikviteta je iz Engleske, Belgije, Francuske i Austrije, a savjetnica posebno ističe jedan set posuđa iz davne 1789. godine. “On je 30 posto skuplji od seta izrađenog početkom 20. stoljeća”, naglašava.

Stil podjednako utječe na vrijednost nekog komada. Tako su chesterfield komadi koji se i danas izrađuju vrjedniji ako su stariji. To je zato što je najčešće riječ o ručnom radu i prirodnim materijalima.


Antikni namještaj neće biti problem uklopiti u interijer jer se može kombinirati sa svim drugim stilovima, čak i najmodernijim dodajući jedan detalj.

A upravo su detalji najtraženiji. Bilo da je riječ o vazama, ili keramičkim kompletima za umivanje koji su vrlo popularni na moru. Traženi su i nizozemski ukrasni tanjuri, a isto tako i fazetirana ogledala mnogima zapnu za oko. Geografske karte zemalja koje više ne postoje bit će zanimljive geografima, dok povećan interes za antikvitete posljednjih godina pokazuju mladi.



Održavanje antiknog namještaja
Kad već imate ovako jedan originalan komad namještaja koji iza sebe ima mnogo iskustva, treba znati i kako ga održavati. To je, prema riječima prodajne savjetnice, vrlo jednostavno. Ukoliko želite da namještaj bude sjajan, koristite shell lak, a ukoliko želite da bude mat na kojem se neće vidjeti prašina, upotrijebite vosak.

Uz korištenje pravih sredstava antikviteti će zasjati u punom sjaju. Osim što će obogatiti bilo koji interijer, možete ga smatrati i dobrom investicijom jer njegova će vrijednost samo rasti. I ne manje vrijedan razlog za odabir takvog namještaja zasigurno je to da njegovim korištenjem pokazujete ekološku osviještenost.

Bez kategorije
Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji
Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?
Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.
Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.
Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.
Bez kategorije
Najšarmantnije kolibe u kojima bismo rado proveli zimu
Male su, simpatične i vrlo ugodne za boravak.

Iako nema zime, kolibe u planinama vrlo su atraktivno i poželjno mjesto za provesti zimske dane. Malo mira i tišine bez stresa i gradske vreve mnogima je lijek, a mi smo na Pinterestu pronašli baš takva mjesta. Možda dobijete inspiraciju i odlučite se na pothvat gradnje baš takve kolibe.
Naravno da moraju biti drvene i okružene drvećem.
Kako izvana, tako drvo dominira i iznutra. Rustikalni stil savršen je za ovakve kolibe jer im daje potrebnu toplinu i ugođaj.
A za još bolji ugođaj pobrinut će se i kamin koji je nezaobilazan u ovakvim kućicama. Ili pak peć na drva.
Tepisi i krzno utoplit će i najhladnije zimske dane i noći.
A u ovo vrijeme ne smiju se zaboraviti ni božićni ukrasi.
You must be logged in to post a comment Login