Arhitektura
Tinel – kuća za odmor ovjenčana svjetskim nagradama
Osim privatnosti, poželjno je da kuća za odmor ima i izvrstan pogled. A ova kuća koja osvaja svjetske nagrade ima sve!

Kuća za odmor definitivno je ovog ljeta bila odabir mnogih turista upravo zato što su se u njima mogli izolirati od cijelog svijeta. Možda privatnost i je bila prvi izbor, ali kad tome dodate i prekrasan pogled, onda definitivno imate osjećaj da ste u današnjim izazovnim vremenima dobili na lutriji.

Sigurni smo da su se tako osjećali i posjetitelji kuće za odmor Tinel na otoku Korčuli. Veći dio otoka karakteriziraju lijepi krajolici s bogatom vegetacijom te sačuvanim osjećajem divljine i prirodnosti. Upravo se u takvom krajoliku, na rubu malog naselja, našla parcela čija strmina omogućuje široke vizure na Pelješki kanal.
Kuća za odmor s pogledom na Pelješki kanal

Kad su u studiju SODAA dobili zadatak da na toj parceli projektiraju kuću za odmor, pitali su se – kako na izrazito strmom i uskom terenu ostvariti bogate prostorne odnose unutarnjeg i vanjskog prostora za suvremeno korištenje, a pritom primijeniti i izvorne vrijednosti lokalne graditeljske baštine poput jednostavnosti, funkcionalnosti i ljudskog mjerila?

„Strme i uske parcele relativno male površine i sjeverne padine uvjetovale su u velikoj mjeri projektantska rješenja kako bi se ostvarili što ugodniji ambijenti za boravak i u cjelosti iskoristio potencijal lokacije“, objašnjava autor projekta Vedran Jukić. Čitava parcela je promišljana kao cjelovita građevina koja se sastoji od niza prostora specifičnih karaktera i različitih razina intimnosti i otvorenosti.
Foto: Marko Mihaljević Foto: Marko Mihaljević
Oblikovane su kuće za odmor čiji dnevni prostori izlaze iz padine i poput periskopa hvataju vizure, noćni prostori koji su većim dijelom ukopani, te oni servisni koji su u potpunosti pod zemljom. Svi krovovi se koriste kao aktivni elementi za boravak na otvorenom. I otuda vjerojatno naziv tinel koji se u mediteranskim dijelovima Hrvatske koristi kao naziv za prostoriju u koju se primaju gosti, bilo da je riječ o blagovaonici, dnevnom prostoru ili nekom vanjskom prostoru te namjene.

Mediteransko bilje kao dio arhitekture
Pogodna lokalna klima omogućuje izrazito bujan rast mediteranskog bilja koje je korišteno kao ravnopravan oblikovni element u cijelom obuhvatu kako bi se ostvarila što bolja integracija arhitekture i okoliša.

U svakom slučaju izvrsno arhitektonsko rješenje za koje je kuća za odmor Tinel dobila nekoliko svjetskih nagarada – posljednja u nizu je nagrada German Design Awards 2020. koju je Njemačko vijeće za dizajn dodijelilo Tinelu u kategoriji izvrsne arhitekture.

Lokacija: Tri Žala, Korčula
Autor: Vedran Jukić
Autorska suradnja: Maša Medoš
Projektni tim: Mihaela Goluža, Jure Čudina
Površina lokacije: 600 m²
Bruto površina: 480 m²
Nagrade i priznanja:
- German Design Award 2020 u kategoriji izvrsne arhitekture – pobjednik
- nagrada BIG SEE Architectural Award 2019 – pobjednik (rezidencijalna arhitektura)
- S.ARCH Conceptual Design Award 2016 – finalist užeg izbora
- Leonardo 2015. Award – 2. nagrada u kategoriji projekata obiteljskih kuća Minsk
Arhitektura
Neobično zdanje u Grčkoj koje gledano iz zraka nimalo ne liči na kuću
Kuća je u potpunosti u simbiozi s prirodom.

Gledana odnaprijed, lijepa kamena prizemna kuća. No, ako je se gleda iz zraka, onda je nema. Tako bismo mogli opisati ovu vrlo zanimljivu kuću smještenu u pustoši otoka Milos u Grčkoj. No, nije jedina takva tamo izgrađena. Riječ je o posebnom projektu nazvanom Voronoi’s Corrals.

Na području veličine oko 90 000 četvornih metara smješteno je pet ovakvih “koralja”, odnosno objekata. “Ovakav dizajn odvaja ruralna područja krajolika od divljih s jasno definiranim granicama”, naveli su arhitekti.
Ideja je bila da kuće za odmor budu prošarane kulturnim utjecajima obala južne Europe. Također, umjesto da velike površine divljine i poljoprivrednog zemljišta prepuste pritiscima turističke industrije, ti koralji reinterpretiraju lokalno nasljeđe stvaranja teritorija za zajednički život i međusobno očuvanje divljih, ruralnih i domaćih vrsta.

Oko kuće i na samom krovu kuće uzgajaju se brojne biljne vrste. Krugovi koji se vide na krovu su zapravo krovni prozori.

U unutrašnjem dijelu ove kuće u Grčkoj, uobičajena slika modernih interijera. Minimalističko uređenje, naglasak na prirodnim materijalima i puno prirodnog svjetla.
Arhitektura
Znate li što je biofilija?
Gradovi diljem svijeta je prihvaćaju, a biofilija polako ulazi i u hrvatsku arhitekturu.

Biofilija je sve zastupljeniji trend u uređenju interijera, a u posljednje vrijeme sve je češće pronalazimo i u arhitekturi. Ideja “Biofilije” u drevnoj je Grčkoj bila definirana kao “ljubav prema životu”. Taj koncept prvi je 1964. godine uveo psiholog Erich Fromm, a potom ga je 1980. godine popularizirao biolog Edward O. Wilson . Proučavali su nedostatak povezanosti s prirodom uzrokovan gradskim životom.

Nit vodilja je vrlo jednostavna: povezati ljude s prirodom kako bi poboljšali njihovu dobrobit i kvalitetu života. Kako je to mogla arhitektura? Traženjem alternativa za integriranje prirode – bilo kroz prirodne elemente ili tehnike – u njezin dizajn.
Najčešći je pristup ugrađivanje prirodnih obilježja u izgrađeno okruženje. Voda, vegetacija, sunčeva svjetlost i prirodni materijali koriste se prilično često. Ostakljene zgrade, zgrade sa vertikalnim vrtovima i bazenima na krovovima danas nisu rijetkost.

Sljedeća tipična karakteristika biofilnih projekata je uporaba organskih oblika i silueta umjesto ravnih linija. Također, prisutne su i boje koje pronalazimo u prirodi.
Gradovi diljem svijeta prihvaćaju ovu promjenu, a biofilija polako ulazi i u hrvatsku arhitekturu.
