Arhitektura i dizajn
Pametni stanovi – visoka tehnologija radi za vas
Pametni stanovi odavno nisu stvar budućnosti. Na tržištu već postoje zgrade koje su u cijelosti visokotehnologizirane. Uz pomoć aplikacija različitim funkcijama u takvim stanovima možete upravljati i na daljinu.
Pametni stanovi želja su mnogih kupaca. Ušteda energije jedan je od njihovih osnovnih ciljeva. Koristeći tablete s aplikacijama u njima se reguliraju mikroklima u stanu, spuštanje i dizanje roleta, paljenje, gašenje i jačina svjetlosti, grijanje i hlađenje.
Visokotehnologizirane zgrade
Na tržištu su prisutne zgrade koje su u cijelosti izgrađene na principima pametne kuće. Stanovi u ovakvim zgradama nude niz pogodnosti u kojima njihovi vlasnici mogu uživati.
“Mi možemo predefinirati neke radnje. Mi smo ih nazvali scenom. Znači, imamo recimo izlazak, kao kratki izlazak. On će ugasiti svjetla kao neke potrošaće, da li je to muzika ili što je već bilo upaljeno. Čovjek ode do dućana, vrati se za pola sata sat i nastavlja sa svojim boravkom unutar kuće.”, naglašava Hrvoje Novaković, predstavnik službe održavanja u visokotehnologiziranoj zgradi.
Sustav pametne kuće se može programirati i za dugoročno izbivanje iz stana. Određenim se radnjama može upravljati i u odsustvu. Kod povratka u stan, briga o tome jeste li ponijeli ključeve sada je stvar prošlosti. Jednostavnim otiskom prsta vrata se otvaraju.
No, sustav pametne kuće upravlja i vanjskim dijelovima stana. Vrtovi, zelene terase ili krovovi neće biti zapušteni ni u vrijeme vašeg boravka, ni izbivanja iz stana. Rad prskalica za navodnjavanje je također automatiziran te se neće pokrenuti ako pada kiša.
Automatizirano je i sklapanje jedrenog platna na sunčalištima pri udarima vjetra većim od 25 km na sat.
Pametni stanovi u klasičnim zgradama
Mnogi vlasnici ili kupci stanova se odlučuju automatizirati svoje dosad neautomatizirane stanove. Pametni stanovi omogućuju im viši standard življenja i olakšavaju svakodnevicu. “Stan oslikava neke moje interese osobne, pa kako volim tehniku tako sam naravno i išao na automatizaciju stana tako da je u stanu automatizirana rasvjeta, rolete, klima uređaj i ventilacija i ulaz u sam stan, automatizirana je brava.”, ističe gospodin Tomislav Kosanović, vlasnik pametnog stana.
Ovaj pametni stan u svakoj prostoriji ima jedan tablet, a središnji sustav upravljanja u pametnom stanu unutar zgrade koja nije visokotehnologizirana, za razliku od pametne zgrade, skriva se iza zrcalnih vrata ormara unutar stana.
Putem aplikacije na tabletu upravlja se i sustavom videonadzora. Aplikacije smartphone-a će usmjeravati i rad robotskog usisavača. Za pokretane sustava,osim pritiska prstom na aplikacije tableta, bit će dovoljne i glasovne naredbe. “U principu, poanta je u povečanju kvalitete života i nekakve praktičnosti cijele priče. Znači da vi, karikiram, možete da vas ujutro budi stan, da se dižu rolete, da se pokreće muzika ili kad dolazite doma, možete upaliti klima uređaj da vas dočeka hladan stan, ili ventilaciju i tako dalje. Prvenstveno povećanje kvalitete života i nekakav komoditet.”, naglašava vlasnik.
A za udobnošću i sigurnošću u vlastitom domu svi žude, sada više nego ikada. Moderna tehnologija čini nam ih dostupnijima. Također, užurbani ritam života često ne ostavlja puno prostora za brigu oko doma. Zato su tu pametni stanovi ili kuće koji dio te brige preuzimaju i čine našu svakodnevicu ljepšom.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu
Godina 2026. bit će iznimno važna za suvremenu arhitekturu. Nakon dugih planiranja, višegodišnjih gradnji i brojnih odgoda, svijet će napokon dobiti niz konkretnih, dovršenih arhitektonskih projekata koji već sada izazivaju globalnu pažnju. Riječ je o građevinama koje ne donose samo nove vizure gradova, već i nove standarde u projektiranju, tehnologiji i odnosu prema prostoru.
U nastavku donosimo pregled najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini – koje će se moći posjetiti, koristiti i doživjeti.
1. Sagrada Família – završetak stoljetne gradnje
Barcelona, Španjolska
Jedan od najpoznatijih arhitektonskih projekata u povijesti konačno bi trebao biti dovršen 2026. godine, točno sto godina nakon smrti Antonija Gaudíja. Završetkom središnjeg tornja visine 172,5 metara, Sagrada Família postaje najviša crkva u Europi.
Ova građevina ostaje jedinstven primjer arhitekture koja spaja prirodne oblike, sakralnu simboliku i konstrukcijsku inovaciju, a njezin dovršetak jedan je od najznačajnijih arhitektonskih događaja desetljeća.
2. The Line – prvi završeni segmenti linearnog grada
NEOM, Saudijska Arabija
Projekt koji je od samog početka izazvao globalne rasprave ulazi u svoju prvu operativnu fazu. The Line je linearni grad dug 170 kilometara, zamišljen bez automobila, s vertikalnim gradskim slojevima i potpuno integriranom infrastrukturom.
Prvi dovršeni segmenti, planirani za 2026., omogućit će stvarno testiranje ovog radikalnog urbanističko-arhitektonskog koncepta, čime The Line postaje jedan od najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini.
3. Guggenheim Abu Dhabi – kulturni landmark Bliskog istoka
Abu Dhabi, Ujedinjeni Arapski Emirati
Projektiran od strane Franka Gehryja, Guggenheim Abu Dhabi trebao bi biti najveći muzej iz Guggenheimove mreže. Njegova kompleksna volumetrija i prepoznatljiv arhitektonski potpis čine ga jednom od najočekivanijih kulturnih građevina desetljeća.
Otvaranjem 2026. godine, ovaj muzej dodatno učvršćuje Saadiyat Island kao globalno kulturno središte.
Arhitektura 2026.: Godina velikih dovršetaka
Svi ovi projekti potvrđuju da najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini nisu samo vizualni spektakli, već građevine koje oblikuju identitet gradova i postavljaju nova pravila za budućnost arhitekture.
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu.
Arhitektura i dizajn
Što je biogradnja i zašto se sve češće spominje kao budućnost stanovanja?
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor
Biogradnja je pristup gradnji koji u središte stavlja zdravlje čovjeka, odnos prema prirodi i dugoročnu održivost prostora u kojem živimo. Riječ je o načinu gradnje koji koristi prirodne materijale, poštuje lokalni kontekst i nastoji smanjiti negativan utjecaj na okoliš.
Za razliku od klasične gradnje, biogradnja ne promatra kuću samo kao tehnički objekt. Ona je prostor koji aktivno utječe na kvalitetu života. Temperatura, vlaga, kvaliteta zraka i osjećaj ugode jednako su važni kao i statika ili dizajn.
Zašto su knjige o arhitekturi i dalje ključne za razumijevanje prostora
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor.
Odakle dolazi pojam biogradnje?
Pojam biogradnje razvija se iz kombinacije tradicionalnog znanja, ekologije i suvremene arhitekture. Temelji se na iskustvima starih kultura koje su gradile kuće od materijala dostupnih u neposrednom okruženju.
Takvi domovi bili su prilagođeni klimi, terenu i načinu života ljudi. Debeli zidovi od zemlje ili kamena ljeti su hladili, a zimi zadržavali toplinu. Drvo se koristilo zbog svoje dostupnosti i fleksibilnosti.
Danas se ta znanja reinterpretiraju kroz suvremene tehnologije, ali osnovna filozofija ostaje ista – graditi u skladu s prirodom, a ne protiv nje.
Koji se materijali koriste u biogradnji?
U biogradnji se koriste prirodni, slabo obrađeni i netoksični materijali. Najčešći su drvo, glina, slama, kamen, vapno i pluto. Sve češće se koristi i ovčja vuna kao izolacijski materijal.
Ono što ove materijale povezuje jest njihova sposobnost regulacije vlage i temperature. Zidovi „dišu“, a prostor zadržava stabilnu mikroklimu bez naglih promjena.
Za razliku od sintetičkih materijala, prirodni ne ispuštaju štetne spojeve. Time se smanjuje rizik od alergija, glavobolja i sindroma „bolesnih zgrada“.
Kako biogradnja utječe na kvalitetu života?
Prostori građeni prema načelima biogradnje često se opisuju kao ugodniji za boravak. Temperatura je stabilnija, zrak svježiji, a vlaga uravnotežena tijekom cijele godine.
Plijesan, vlaga ili loš zrak u vašem domu? Rekuperatori zraka nude trajno rješenje
Takvi domovi posebno su pogodni za obitelji s djecom, osobe s respiratornim problemima i sve koji puno vremena provode u zatvorenom prostoru. Boravak u njima potiče osjećaj smirenosti i povezanosti s okolinom.
Biogradnja također potiče sporiji i svjesniji način življenja. Prostor postaje mjesto odmora, a ne izvor dodatnog stresa.
Primjeri biogradnje u Hrvatskoj i svijetu
Primjeri biogradnje postoje stoljećima i prisutni su u različitim kulturama diljem svijeta, često kao odgovor na klimu i dostupne resurse.
Iglui, koje su Inuiti gradili na Arktiku, izrađeni su isključivo od snijega, ali upravo zahvaljujući strukturi i zraku zarobljenom između slojeva leda pružaju iznenađujuće dobru toplinsku izolaciju.
U afričkim zajednicama, primjerice kod naroda Masai i Himba, tradicionalne kuće izrađuju se od mješavine zemlje, gline i kravljeg izmeta, materijala koji je prirodan, lokalno dostupan i ima antibakterijska svojstva. Takvi objekti ljeti ostaju hladni, a zimi zadržavaju toplinu.
Slične principe nalazimo i u zemljanim kućama od naboja (rammed earth) u Kini i Maroku, kao i u adobe gradnji u Južnoj Americi. Iako se materijali razlikuju, zajedničko im je jedno: gradnja u skladu s prirodom, bez industrijskih procesa i s jasnim razumijevanjem okoliša u kojem nastaju. Upravo zbog toga ovakvi primjeri danas služe kao inspiracija suvremenoj biogradnji i održivoj arhitekturi.
U Hrvatskoj se biogradnja najčešće pojavljuje u obiteljskim kućama i manjim projektima. Posebno je prisutna u ruralnim područjima, ali sve češće i u suvremenim kućama na obali.
Primjeri uključuju kuće od drva i gline u Gorskom kotaru, slamnatice u kontinentalnom dijelu zemlje te drvene kuće projektirane prema pasivnim standardima.
U svijetu su predvodnici biogradnje Austrija, Njemačka i Švicarska, gdje se prirodni materijali često kombiniraju s visokom energetskom učinkovitošću. U Skandinaviji dominira drvo, dok se u Japanu tradicionalna drvena gradnja prilagođava suvremenim protupotresnim zahtjevima.
Je li biogradnja povratak unatrag ili korak naprijed?
Iako se oslanja na tradiciju, biogradnja nije nostalgičan povratak prošlosti. Ona je suvremen odgovor na pitanje kako graditi održivo i odgovorno.
Prirodni materijali danas se kombiniraju s modernim sustavima grijanja, ventilacije i upravljanja energijom. Rezultat su domovi koji su funkcionalni, estetski privlačni i dugoročno isplativi.
Biogradnja nije prolazni trend. Ona je promjena načina razmišljanja o prostoru. I jasna poruka da dom može biti zdrav, lijep i u skladu s prirodom – istovremeno.
You must be logged in to post a comment Login