Povežimo se

Vrt

Sadnja živice – zaštitite se od pogleda živim zidom

Želite li uživati u intimi svoga vrta, izolirani od pogleda iz susjedstva, vjetra i zvukova s ceste, svoje imanje ogradite na najprirodniji način – živicom.

tradicionalna-kuća-zimski-vrt-okućnica-domnakvadrat

Većina živica pogodna je za sadnju u bilo koju vrstu plodnog, ali dobro dreniranog tla. Dobro podnose sunce, kao i djelomično sjenovite položaje. Ovisno o vrsti grma, živica može biti visoka ili niska, a kao takva najčešće formira staze i odjeljuje gredice u vrtu.

Lovor višnja

Želite li trajnozelenu, otpornu živicu, lijepih i velikih zelenih listova, zasadite lovor višnju. Koristi se za uzgoj umjereno visokih ili visokih živih ograda koje se šišaju krajem lipnja. Za uzgoj živice sade se 3 do 4 biljke po dužnom metru. 

Lovor višnja u proljeće cvate mirisnim bijelim cvjetovima.

Trajnozelena biljka prikladna za formiranje ograda u mediteranskim vrtovima je pitospora, koja raste kao visoki grm ili drvo. Redovitim orezivanjem može se formirati u živicu koja će štititi od jakih naleta bure.

Šimšir

Buxus ili šimšir je zbog svoga gustog, zimzelenog lišća i sporog rasta idealan za uzgoj gustih živica visine do 2 metra, ili niskih obruba i skulpturalno oblikovanih topiarija. Za živicu treba posaditi 5-6, pa čak i 8 sadnica po dužnome metru, ovisno o sorti. Orezuje se 2 do 3 puta godišnje.

Tisa

Tisa je četinjača idealna za uzgoj dugovječnih i vrlo otpornih živica i topiarija. Sade se 2-3 biljke po dužnom metru, a orezuju se u ranu jesen. Za formiranje uskih i visokih živih ograda vrlo su pogodne i tuje.

Juniperus

Juniperus ili borovica skromnih je zahtjeva, pa dobro raste i na suhim položajima. Viši primjerci sade se pojedinačno ili u skupinama, a može ih se saditi u kombinacijama s drugim grmolikim ukrasnim vrstama. Niže borovice poslužit će kao pokrivači tla.

Kalina

U kontinentalnim krajevima najčešće su formirane živice od kaline, koja se sadi gusto, od 3 do 5 biljaka po metru.

Žutika

Želite li uzgojiti trnovitu, neprohodnu živicu, izaberite žutiku, koja može formirati živicu visine od pola do dva metra. Za živicu se sade 3 biljke po dužnomu metru. Neke su vrste listopadne, a druge trajnozelene.

Savjeti za sadnju

Kako bi obnovili živicu u kojoj su se primjerice dva stabalca osušila, u rupe dubine i širine oko pola metra, na idealnom razmaku od 60 centimetara, zasadit ćemo dvije nove biljke. U rupe stavljamo rahlu zemlju pomiješanu s organskim gnojivom, 1 do 2 kilograma po biljci.

Biljke treba postaviti u ravninu kako bi živica izgledala uredno, a sadnice položiti u zemlju tek nešto dublje od samog korijena. U protivnom bi moglo doći do sušenja biljke. Zemlju oko biljke potrebno je ugaziti kako se stablo ne bi iskrenulo pod udarima vjetra. Nakon što smo biljku zasadili, treba ju i zaliti. Tuje je potrebno redovito orezivati, jer će iz starog drveta mladice slabo tjerati. Orezuju se u proljeće i kasno ljeti.

Raskošna i pravilno održavana živica ne mora samo štititi od pogleda, već može poslužiti i kao vrlo atraktivan ukras vrta.

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Opločnici i ograde

Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac

Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

uređenje okućnice

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.

Kako postaviti opločnike za vrtne staze

Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.

Za kvalitetnu ugradnju važno je:

  • Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
  • Ugraditi rubnjake
  • Osigurati pravilan nagib radi drenaže

Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

uređenje okućnice

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost

Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:

1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama

2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama

3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama

4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama

5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde

Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

uređenje okućnice

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode

Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.

Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.

Nastavite čitati

Uradi sam projekti

Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju

Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

presadnice-set-domnakvadrat-iris-MBM

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

vrtlarenje-povrtnjak-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.

Ranoproljetne povrtnice

Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.

Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju

Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

povrtnice-domnakvadrat-iris-mbm-vrtni-centar
Foto: Iris MBM Vrtni centar

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat

Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.

Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m2 i povrtnjak će biti spreman.

povrtnice-domnakvadrat-iris-mbm-vrtni-centar
Foto: Iris MBM Vrtni centar

Mladi luk

mladi-luk-povrtnice-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.

Rotkvica

rotkvica-povrtnice-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.

Špinat

spinat-povrtnjak-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.

Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice