Vrt
RUŽA Kraljica koja se ne miče s trona
Predivna, ali zahtjevna biljka
Izbor biljaka za sadnju najveći je u proljeće. Među morem predivnih boja i oblika, puno ljudi za svoje vrtove, cvjetne gredice i balkone bira ružu, kraljicu cvijeća.
‘Njen cvijet je nenadmašan. Znači taj veliki broj latica koji se tako postepeno otvaraju do prvog cvata izgleda fenomenalno’, kaže Dubravka Mišolongin, dipl. ing. agronomije.
Napadaju je nametnici
Bujan izgled ruže postiže se stalnom brigom i kraljevskim tretmanom. ‘Osim što je treba kvalitetno posaditi u jedno vrlo kvalitetno i hranjivo tlo i pružit joj šansu idealnih uvjeta sadnje, ona je kompleksna iz razloga što je napadaju različiti nametnici, razne vrste ušiju lisnih, neke bolesti, tako da su ljudi kod sadnje ruža obično razočarani kad u osmom mjesecu imaju gole grane bez lišća’, dodaje.
Sadimo ih u jesen ili proljeće. U jesen one čiji je korijen baliran u piljevini, a u proljeće kontejnirane sadnice.
‘Uvijek je dobro koristiti kontejniranu biljku, ne samo kod ruža, nego i inače u hortikulturi, zato što je ta biljka sada već stvorila kroz neko vrijeme osim krupnog, i ono sitno korijenje. Tako kontejnirana kad se stavi u rupu, koja je iskopana po pravilima 50 puta 50, uz prikladan supstrat, ona kreće odmah sa razvojem nadzemnog dijela’, pojašnjava Dubravka.
Jesen: Najpoželjnije vrijeme sadnje
Dok ova golog korijena, najprije se mora ukorijeniti, a onda krenut s nadzemnim dijelom. Zato je nju poželjnije saditi u jesen.
Proljetnu sadnju treba obaviti do sredine četvrtog mjeseca, jer tada već kreće njihova puna vegetacija. Na njenom samom početku, kod izboja crvenkastih listova, treba krenuti s prvim tretiranjem.
‘Pritom se ne misli na tretiranje lisnih ušiju i nametnika. Oni se tretiraju u trenutku kad se pojave jer se može stvoriti rezistencija na neko od zaštitnih sredstava. Već se tretira s fungicidima čime će se spriječiti pojave gljivica i bolesti na samim ružama i onda će se kroz cijeli period vegetacije i cvatnje održati svježi, zdrav, izgled’, kaže.
Tretiranje svaka dva tjedna
Kako bi ruža ostala zdrava, kod pune vegetacije, tretiranje zaštitnim sredstvima preporuča se gotovo svaka dva tjedna. Kroz cijeli period cvatnje, osim njege i zaštite, potrebna je i redovita prihrana.
‘Ako nemamo mogućnost koristiti stajsko gnojivo, onda bi bilo svakako dobro koristiti neko peletirano gnjojivo. Korisno je i prihranjivat putem lista, znači folijarno s nekom otopinom, kako bi je zaštitili. Neka iskustva su pokazala da nije loše koristiti aminokiseline. Aminokiseline kod biljaka znači stvaraju otpornost’, tvrdi.
Kraljica cvijeća tijekom proljeća i ljeta može imati nekoliko perioda cvatnje, a njen cvijet najraskošniji je u svijetu.
‘Danas vidimo po gradskim nekakvim urbanim gredicama da se vrlo često nakon tog bujnog cvata opet orezuju, prihranjuju i onda dobijemo možda još jedan ili dva cvata do jeseni’, dodaje Dubravka.
Oduševljava i velik izbor ruža koje su u ponudi Vrtnog centra Šestine. Od stablašica, floribundi do padajućih sorti.
Voli osunčana mjesta
‘Nekako su ljudi najviše skloni čajevkama i floribundama. Čajevke su znači ona uobičajena karakteristična vrsta ruže klasičnog cvata. Kod nje je uvijek poželjno na vrijeme raditi rezidbu, kako ne bi očvrsnula i postala masivna i ružna za pogled. A dok se recimo floribunde koje vrlo često cvatu, nekad u sezoni i do tri puta, trebaju redovito orezivati na vrlo niske izboje’, upozorava.
Ruža voli osunčana mjesta . ‘Njoj je sunce u svakom slučaju velika podrška za cvat. U nekakvoj hladovini, kao i sve biljke koje traže sunce, uvijek se nekako prema svjetlu, pa onda samim tim i gubi na izgledu, nije toliko atraktivna, ne razvije lijepu lisnu masu, a onda na koncu i cvijet’, zaključuje.
Ruža je predivna, ali i vrlo zahtjevna biljka. Daje svoj maksimum, samo ako joj na tom putu pomognemo.
Sobno bilje
5 biljaka za tamne prostore koje će preživjeti i najkraće zimske dane
Zimi dani postaju kratki, mrak pada već u kasno poslijepodne, a interijeri ostaju bez prirodnog svjetla puno brže nego u ostatku godine.
Upravo tada mnogi primijete da pojedine vrste sobnih biljaka teško podnose sezonu tamnijih prostorija. Ipak, postoje biljke za tamne prostore koje se zahvaljujući svojoj otpornosti, sporijem rastu i prilagodbi na slabiju rasvjetu mogu bez problema održati zdravima čak i kroz najkraće zimske dane.
Ovaj vodič donosi pet vrsta koje provjereno uspijevaju u uvjetima gdje je svjetla malo, zajedno sa savjetima kako ih smjestiti i održavati da bi pokazale svoju punu ljepotu.
Zeleni ljiljan: Pouzdan izbor kada su u pitanju biljke za tamne prostore
Zeleni ljiljan (Chlorophytum comosum) jedna je od najotpornijih biljaka za tamne prostore. Iako najbrže raste na difuznom svjetlu, dobro podnosi polusjenu i nešto slabije uvjete, što ga čini idealnim za hodnike, predsoblje ili kupaonice.
Njegovi dugi, elegantni listovi vizualno otvaraju prostor i unose svježinu, čak i u interijerima koji veći dio dana ostaju u polumraku.
Zeleni ljiljan ne zahtijeva složenu njegu. Važno je samo dopustiti da se zemlja između zalijevanja lagano osuši te povremeno poškropiti lišće u prostorijama sa suhim zimskim zrakom. Dobro reagira i na umjetnu rasvjetu, što je dodatni razlog zbog kojeg se smatra jednom od najboljih biljaka za tamne prostore u zimskim mjesecima.

Sansevieria: najotpornija biljka za tamne prostore u modernim interijerima
Sansevieria je poznata po svojoj izdržljivosti. Ova biljka uspijeva i u uvjetima slabog osvjetljenja, dobro podnosi suhi zrak, visoke temperature i povremeno neredovito zalijevanje. Zbog snažnog grafičkog izgleda njezinih uspravnih listova često se koristi kao dekorativni element u suvremenim interijerima.
U tamnijim prostorima sansevieria ostaje stabilna, čvrsta i urednog rasta. Zalijevati je treba tek kada se supstrat potpuno osuši, budući da višak vode može oštetiti korijen. Zbog svoje otpornosti i minimalnih zahtjeva za održavanjem svrstava se među najsigurnije biljke za tamne prostore.

ZZ biljka: pouzdana zimzelena biljka za najtamnije dijelove doma
ZZ biljka, odnosno zamija (Zamioculcas zamiifolia) posebno je cijenjena u prostorima s vrlo malo svjetla. Prirodno raste u sjenovitim predjelima i dobro podnosi uvjete u kojima mnoge druge vrste prestaju napredovati. Njezini mesnati, sjajni listovi skladište vodu, što znači da je iznimno otporna na sušne periode i neredovito zalijevanje.
Čak i u prostorijama koje dobivaju tek minimalno dnevnog svjetla, zamija će nastaviti rasti – sporo, ali stabilno. Zimi joj je dovoljno zalijevanje jednom mjesečno, što ju svrstava među biljke za tamne prostore koje zahtijevaju najmanje brige.

Potos: viseća biljka koja unosi život u najtamnije kutke
Potos (Epipremnum aureum) poznat je po svojoj izvanrednoj sposobnosti prilagodbe. Iako u tamnijim uvjetima šareni uzorci na listovima mogu malo izblijedjeti, biljka ostaje zdrava, snažna i dekorativna. Idealan je izbor za police, visoke elemente i mjesta gdje mu se može dopustiti da slobodno pada i stvara efekt zelenog zastora.
Potos odlično uspijeva i uz umjetnu rasvjetu, što ga čini praktičnim rješenjem za kuhinje, kupaonice i radne sobe. Važno je povremeno obrisati prašinu s listova, jer u tamnim prostorijama svaka čista površina igra ulogu u boljem upijanju svjetla.

Monstera: snažan vizualni efekt i u tamnijim prostorijama
Iako monstera voli difuzno svjetlo, iznimno dobro podnosi polusjenu i stoga se često preporučuje za interijere s ograničenim pristupom suncu. Njeni veliki, perforirani listovi imaju sposobnost uhvatiti i iskoristiti vrlo mali intenzitet svjetla, pa monstera ostaje jedna od najdekorativnijih biljaka čak i u tamnijim uvjetima.
U prostorima gdje dan kratko traje, monstera će rasti nešto sporije, ali će zadržati oblik i svježinu. Povremena rotacija i umjereno zalijevanje dovoljan su preduvjet da ova biljka i kroz zimsku sezonu izgleda impresivno.
10 najpopularnijih sobnih biljaka na Instagramu

Kako održavati biljke u tamnim prostorijama
Zima donosi nekoliko specifičnih izazova koje je važno uzeti u obzir kako bi biljke za tamne prostore zadržale vitalnost:
- Umjereno zalijevanje
U tamnim uvjetima supstrat se puno sporije suši, pa biljke treba zalijevati rjeđe. Najčešća pogreška u zimskim mjesecima je upravo višak vode. - Pravilno čišćenje listova
Prašina se u tamnijim prostorijama brže primijeti, a istovremeno blokira unos svjetla. Redovito brisanje listova osigurava im bolje uvjete za fotosintezu. - Stabilna pozicija u prostoru
Biljkama treba vremena da se prilagode slabijem svjetlu. Učestalo premještanje može im izazvati stres i usporiti rast. - Udaljenost od izvora topline
Radijatori isušuju zrak, pa je važno smjestiti biljke dovoljno daleko kako bi izbjegle dehidraciju listova. - Podrška umjetnom rasvjetom
Ako prostor nema gotovo nikakvog prirodnog svjetla, LED rasvjeta od 6500 K može značajno poboljšati uvjete, osobito zimi.
Evo kako unijeti toplinu u svoj (novi) dom
Tamni interijeri, skraćeni zimski dani i nedostatak sunčeve svjetlosti ne moraju biti prepreka za stvaranje zelenog, živog i ugodnog doma. Zeleni ljiljan, sansevieria, ZZ biljka, potos i monstera dokazano uspijevaju u takvim uvjetima i unose toplinu i svježinu upravo tamo gdje je najpotrebnije.
Uz umjereno zalijevanje, redovito čišćenje listova i ponešto umjetne rasvjete, ove biljke za tamne prostore mogu postati ključni dekorativni element vašeg doma tijekom cijele zime.
Vrt
Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi
Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.
To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.
Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.
Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla
Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.
Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.
Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Sklonište za život i bioraznolikost
Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.
Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.
Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.
Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu
Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.
U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.
Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja
Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.
Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.
6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje
Priroda zna što radi
Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.
Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.




