Vrt
Početak ideje o vrtu kreće od održavanja
Stvaranje lijepog vrta više je od slučajnog procesa. Želite li da vaš vrt uvijek izgleda uredno, kod planiranja prvo trebate razmisliti o kasnijem održavanju. Nataša Tiška Vrsalović otkrila nam je zašto i kako se dizajnira vrt.
Smjernice u dizajniranju vrta
Dizajn vrta uključuje mnogo stavki, počevši od biljnog materijala do rasvjete ili vodenih elemenata, no nekoliko je glavnih smjernica kojima se treba voditi u dizajniranju vrta.
Glavne stvari o kojima treba razmišljati kad netko želi imati vrt i prva stvar koju trebate nekoga pitate je na koji način ćete taj vrt koristiti. Da li ćete ga koristiti cijele godine ili ćete ga koristiti samo ljeti.
“Vrt bi tada trebalo osmisliti na način da tijekom cijele godine bude nešto atraktivno u vrtu, bilo da se radi o nekoj atraktivnoj kori drveća ili grmlja zimi, da se radi o rano proljetnim cvjetnim grmovima ili trajnicama ili da se radi o jesenskoj boji lišća”, objašnjava Nataša Tiška Vrsalović.
Ako netko koristi taj vrt samo tijekom ljeta, jesenska boja lišća ili kora zimi neće mu biti presudna pa bi u tom slučaju trebalo vrt prilagoditi da se odabiru biljke koje su najatraktivnije bilo cvijetom, lišćem u periodu kad će taj vrt biti korišten.
Vrt treba prilagoditi vlastitim željama i potrebama. Ako se radi o privatnom vrtu, tada znamo i tko će ga koristiti. Primjerice, Nataša savjetuje da ako obitelj ima malu djecu ne sadi grmove s trnjem kako se djeca ne bi nabola te se mogla nesmetano kretati.
Vrt se može napraviti na puno različitih načina
Monokromatski vrt znači da će biti samo od zelenila ili da će biti posađena samo jedna boja različitih cvatućih biljaka. No, prije svega, treba znati na kojoj lokaciji i mikro lokaciji se vrt nalazi kako bi se biljni materijal odabrao prema klimatskim uvjetima.
To znači da treba znati koliko je sunca na lokaciji, koliko vjetra, koja je minimalna, a koja maksimalna temperatura kroz godinu. Dizajner vrta obići će lokaciju i snimiti sve ono što mu je za projekt važno.
“To obuhvaća svu postojeću vegetaciju na terenu, što nam je vrlo važno da vidimo ukoliko je ona kvalitetna da se zadrži da se može uklopiti u novo projektno rješenje. Ukoliko smatramo da je bolesna, loša, nagnuta, opasna da se ukloni, prvenstveno krećemo od inventarizacije i valorizacije biljnog fonda na parceli koju trebamo urediti.”
Nadalje, važan je i okoliš u kojem se objekt nalazi, da li je to neka gradska sredina ili se radi o mjestu koje se nalazi negdje na osami u prirodi, tako da i to uređenje bude prilagođeno ambijentu u kojem se objekt nalazi.
Travnjak je najzahtjevniji za održavanje
Kod planiranja vrta važna je stavka održavanje vrta i to treba unaprijed znati te prema tome odrediti biljne vrste koje će se posaditi.
“Bitno je znati da nešto što izgleda kao najjednostavnija stvar, a to je travnjak, da je upravo to najzahtjevnije za održavanje ako želite imati uređeni travnjak. Uz to, morate ga redovito i navodnjavati sa barem pet litara vode po metru kvadratnom, pa je to ujedno kasnije i neki trošak.”
Želje klijenata su na prvom mjestu, no granice postoje
Javni vrtovi, poput vrtova turističkih objekata rade se za nepoznatog korisnika, odnosno mora biti namijenjen svima i da ga mogu koristiti različite generacije. Zato se tu poštuje struka i budžet kojim se raspolaže, dok se kod privatnog vrta poštuju želje vlasnika uz savjete struke.
“Kod privatnog vrta, tu se više morate prilagođavati željama klijenta, što želi, kako želi jer on točno znade na koji način taj vrt želi koristiti, što bi u njemu htio, njegove preferencije od boja, odabira biljnog materijala, ali moram reći da ipak tu za nas postoje neke granice preko kojih ne možemo ići, odnosno ne možemo prihvatiti neka rješenja koja nisu u skladu sa eto našim razmišljanjem o uređenju vrta”, ističe Nataša.
Za dizajnericu vrta idealan vrt je onaj koji je spojen s prirodom, koji djeluje kao njen njegovani produžetak i poštuje njene zakone.
Mediteranske biljke nisu za kontinentalna podneblja
“Ponekad imamo zahtjeve da recimo u Zagreb posadimo biljke koje su izrazito mediteranske, čak bi neke mogle uspijevati, ali one jednostavno ne pašu u ovome podneblju i to ne bismo htjeli napraviti i onda pokušamo sa klijentima iskomunicirati da to nije najbolja biljka za određeni vrt.”
U Zagrebu Nataša nikada ne bi posadila maslinu. Često ima upite od ljudi koji žele maslinu, no ona može uspjeti samo u određenim uvjetima, na nekoj zaštićenoj poziciji.
Kod odabira biljaka za vrt, posavjetujte se koje biljke vole hlad, koje sunce i koje će sigurno uspijevati u vašem podneblju.
Balkoni i terase
Sadnja lukovica: Evo što posaditi sada za cvjetni vrt i balkon u proljeće
Tulipani, narcisi i krokusi sade se u jesen, a cvatu kad zima prođe. Donosimo kako ih posaditi u vrtu ili u tegli, uz tri prijedloga kombinacija za balkon
Kad nakon zime iz zemlje izbiju prvi krokusi, a za njima narcisi i tulipani, rijetko tko se sjeti da je sve počelo jednog jesenskog popodneva. Proljetne lukovice traže malo posla u jesen i malo strpljenja preko zime. Odaberete li vrste i sorte različitih termina cvatnje, vrt ili balkon mogu dobivati nove cvjetove tijekom više proljetnih tjedana.
Za sadnju lukovica ne treba vam velik vrt. Lukovice možete uspješno uzgajati i u gredici i u tegli, uz nešto više pažnje pri zalijevanju.
Kada saditi koju lukovicu?
Većina lukovica proljetnog cvijeća koje kupujemo za jesensku sadnju sadi se tijekom jeseni. Točan termin ovisi o vrsti, lokalnoj klimi i stanju tla.
Za orijentaciju mogu poslužiti preporuke Britanskog kraljevskog hortikulturnog društva (RHS): narcise, krokuse i zumbule najbolje je posaditi ranije, a tulipane kasnije, kad se tlo ohladi. Kod nas je jesen u pravilu toplija nego u Britaniji, osobito na obali, pa britanske mjesece shvatite kao smjernicu, a ne kao kalendar. Pouzdan oslonac su i upute na pakiranju lukovica.
Maćuhice su dvogodišnje biljke, prigodno ih je saditi u jesen i proljeće, ne zahtijevaju puno vode, dosta su otporne na niske temperature i važno je samo da imaju propusno tlo, objasnila je Terezija Radoš iz Vrtnog centra Šestine.
Kako prepoznati zdravu lukovicu?
Dobra cvatnja počinje već pri kupnji. „Zdrava lukovica mora biti tvrda na dodir i nikako ne smije biti mekana”, savjetuje cvjetna dizajnerica Adriana Kolar Combaj. Meke lukovice ili one s tragovima truleži odmah bacite, a ostale posadite što prije nakon kupnje.
Sadnja lukovica u vrtu: dubina, razmak i skupine
Većina proljetnih lukovica, uključujući tulipane i narcise, voli sunčano mjesto i dobro drenirano tlo.
- Dubina: lukovicu posadite na dubinu dva do tri puta veću od njezine visine. Lukovicu visoku pet centimetara stavite u rupu duboku 10 do 15 centimetara.
- Položaj: šiljasti vrh, iz kojeg raste izdanak, okrenite prema gore.
- Razmak: između lukovica ostavite barem dvije njihove širine.
- Skupine: sadite ih u skupinama od najmanje šest lukovica, jer pojedinačni cvjetovi u gredici djeluju izgubljeno.
- Nakon sadnje: zemlju lagano poravnajte, ali je ne gazite, kako ne biste oštetili lukovice.
Sadnja lukovica u tegle: što vam treba
Dovoljno velika tegla. Za sadnju u slojeve RHS preporučuje teglu široku i duboku najmanje 30 centimetara. U plitkoj tegli nema mjesta za više slojeva, a zemlja se zimi brže smrzava.
Rupe na dnu, i to obavezno. Lukovice ne podnose stajaću vodu. U tegli bez odvodnih otvora voda se skuplja na dnu i lukovice trunu, a sloj kamenčića to ne može spriječiti.
Lazanja tehnika: kako složiti lukovice u slojeve
Tajna tegle koja cvate tjednima je u slaganju lukovica u slojeve, poput lazanja. Na dno idu najveće lukovice koje cvatu najkasnije, u sredinu srednje velike, a na vrh najmanje koje cvatu prve. Kad jedne ocvatu, sljedeće izrastu i prekriju njihovo lišće.
Tri prijedloga kombinacija za proljetnu teglu
1. Sunčana tegla: žuto i bijelo
- Vrh: žuti ili bijeli krokusi
- Sredina: niski narcisi
- Dno: bijeli kasni tulipani
Krokusi otvaraju sezonu, narcisi preuzimaju sredinu proljeća, a bijeli tulipani je zatvaraju. Ovo je jednostavna kombinacija žutih i bijelih cvjetova.
2. Romantična tegla: plavo i ljubičasto
- Vrh: presličice (muskari)
- Sredina: plavi ili ljubičasti zumbuli
- Dno: ljubičasti kasni tulipani
Plave presličice i zumbuli donose i miris, a ljubičasti tulipani daju visinu na kraju sezone. Kombinacija izgleda posebno lijepo u svijetloj ili sivoj tegli.
3. Tegla za veliki efekt: sve cvate odjednom
Ako vam je draži jedan raskošan trenutak od duge cvatnje, odaberite lukovice koje cvatu u isto vrijeme, primjerice tulipane i presličice koji cvatu sredinom proljeća, u dvije boje koje se slažu.
Vrijeme je za sadnju lukovica tulipana – pratite ove jednostavne korake
Izbjegnite praznu teglu do proljeća
Tegla s lukovicama preko zime može izgledati kao da u njoj ništa ne raste, pa se na vrh mogu posaditi niske biljke koje podnose hladnoću. Terezija Radoš iz Vrtnog centra Šestine za jesensku sadnju u posude preporučuje maćuhice, potočnice i jaglace. Ako ih posadite u jesen, kako objašnjava, preko zime će ojačati i u proljeće biti bujnije.
Maćuhice su otporne na niske temperature, a važno im je da imaju propusno tlo. Kao i lukovicama, ni njima ne odgovara natopljen supstrat.
Gdje držati teglu preko zime?
Teglu ostavite vani, na svijetlom mjestu, jer lukovicama treba hladnoća da bi u proljeće procvjetale. Od jakog mraza zaštitite je prema uvjetima svoje lokacije, primjerice jutenom vrećom ili stiroporom, kako savjetuju u Vrtnom centru Šestine u tekstu o tome kako i koje biljke zaštititi od zime.
Supstrat održavajte blago vlažnim, bez zadržavanja vode. Povremeno ga provjerite, osobito na natkrivenom balkonu, i ne dopustite da se potpuno isuši.
Kad lukovice ocvatu
Ocvale cvjetove uklonite, ali lišće ostavite da se samo osuši, jer ono puni lukovicu snagom za iduću godinu. Dok je lišće zeleno, nastavite zalijevati prema potrebi. Zalijevanje smanjujte kako lišće prirodno žuti i biljka ulazi u mirovanje.
Nakon toga teglu premjestite na manje vidljivo mjesto do iduće jeseni ili lukovice presadite u vrt. Računajte s tim da lukovice iz gusto posađene tegle iduće godine mogu cvjetati slabije.
Adriana savjetuje i jednostavan trik: zapišite što ste i gdje posadili.
„Jednom kada se lukovice posade i završe sa svojim cvjetanjem, ostat će samo lukovica u zemlji i vi više nećete znati gdje je ona posađena”, objašnjava. Bilješka u mobitelu ili štapić s imenom biljke uštedjet će vam iznenađenja kod sljedeće sadnje.
Ovo je jedan od rijetkih poslova u vrtu kod kojih se rezultat ne vidi odmah. Ali kad nakon zime ugledate prve cvjetove, bit će vam drago što ste jesenas odvojili vrijeme za sadnju.
Balkoni i terase
Zelena oaza koja prkosi hladnoći: Kako stvoriti raskošne jesenske i zimske aranžmane u teglama?
Dolaskom hladnijih dana balkoni, terase i ulazi u domove ne moraju izgubiti svoju živost i boje. Iako većina ljetnog cvijeća završava svoj ciklus, postoje biljke koje upravo u jesen i zimu pokazuju svoju najljepšu stranu. Uz pravilan odabir vrsta, malo kreativnosti i nekoliko važnih pravila sadnje, moguće je stvoriti atraktivne biljne aranžmane koji će uljepšavati vanjske prostore tijekom hladnijeg dijela godine.
Kalendar sadnje povrća: Što sijati i saditi od siječnja do prosinca?
Jesenski i zimski aranžmani vraćaju boju balkonima i terasama
Kada temperature počnu padati, a dani postaju sve kraći, mnogi balkoni i terase ostaju prazni. No jesen ne mora značiti kraj vrtlarske sezone. Naprotiv, upravo je to idealno vrijeme za stvaranje novih biljnih kombinacija koje će unijeti boju i teksturu u često siv zimski krajolik.
Zimzeleni grmovi, vrijeskovi, ciklame i ukrasne četinjače samo su neke od biljaka koje se mogu kombinirati u zanimljive aranžmane. Kako ih pravilno posaditi i osigurati im dobre uvjete za prezimljavanje, otkriva diplomirana inženjerka agronomije Zvonimira Bošnjaković.
Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta
Koje biljke odabrati za hladnije mjesece?
Za jesenske i zimske aranžmane važno je odabrati biljke koje dobro podnose niže temperature, ali i one koje će svojom bojom, oblikom ili teksturom ostati dekorativne tijekom hladnih mjeseci.
Među zanimljivijim vrstama ističe se skimija, zimzeleni grm čiji su najveći ukras gusti cvjetni pupovi koji se razvijaju u jesen i ostaju na biljci sve do proljeća.
„Skimija je zimzeleni grm koji naraste do 80 centimetara, a njezini pupovi drže od jeseni, preko cijele zime, do proljeća. U proljeće se ti pupovi otvaraju, tako da je lijepa tijekom cijele godine”, objašnjava Zvonimira Bošnjaković.
Uz skimiju, u hladnijem dijelu godine posebno su atraktivni vrijeskovi i kalune, koji svojim bojama i strukturama stvaraju zanimljive kontraste. Ciklame donose nježne cvjetove u ružičastim, bijelim ili ljubičastim tonovima, dok maćuhice mogu cvjetati i tijekom blažih zimskih razdoblja.
Kombiniranjem različitih biljaka moguće je postići razigran izgled koji ostaje privlačan i kada većina vrta miruje.
Kada je najbolje saditi biljke zimske cvatnje?
Iako su biljke namijenjene hladnijem dijelu godine, njihova sadnja zahtijeva odgovarajuće vremenske uvjete.
Najbolje ih je saditi kada prođu najveće ljetne vrućine, ali prije dolaska jačih mrazova. Tada je tlo još dovoljno toplo da se korijen može prilagoditi novim uvjetima.
„Idealno vrijeme za sadnju biljaka zimske cvatnje je period između rujna i studenoga. Naravno, sve ovisi o temperaturama jer i rujan može biti dosta topao”, ističe Bošnjaković.
Važno je pratiti vremenske prilike, a ne isključivo kalendar. Sadnja tijekom izrazito toplih dana može dodatno opteretiti biljke, dok sadnja neposredno prije smrzavanja tla otežava njihovo ukorjenjivanje.
Vrijeme je za jesensko ukrasno bilje!
Dobra drenaža sprječava propadanje korijena
Jedna od najčešćih pogrešaka pri sadnji biljaka u posude jest zanemarivanje odvodnje vode.
Tijekom jeseni i zime padaline su često obilnije, a zbog nižih temperatura zemlja se sporije suši. Ako se voda predugo zadržava oko korijena, može doći do njegova propadanja.
„Što se tiče zemlje za sadnju, najbitnije je za biljke jesenske i zimske cvatnje da se bira zemlja ili supstrat koji je dovoljno rahli i blago kiseli. Tijekom jeseni imamo puno vlage i zemlja dugo ostaje vlažna. Zbog toga biljke mogu trunuti”, upozorava Bošnjaković.
Osim odgovarajućeg supstrata, važna je i pravilno pripremljena posuda.
„Što se tiče sadnje u tegle, tu nam je bitna drenaža. Važno je na dno tegle staviti dva ili tri prsta glinopora, šljunka ili kamenja kako bi se zemlja mogla ocijediti. Nakon toga stavljamo agrotekstil”, objašnjava agronomkinja.
Pritom je ključno da posuda ima otvore kroz koje višak vode može slobodno otjecati. Sam sloj šljunka ili glinopora ne može zamijeniti odvodne otvore.
Kako pravilno posaditi biljke u tegle?
Biljku treba postaviti na odgovarajuću dubinu, približno jednaku onoj na kojoj je rasla u prethodnoj posudi. Zatim se prostor oko korijena popunjava blago kiselim supstratom.
„Stavljamo biljku unutra, popunjavamo zemlju sa svih strana i onda se sve mora dobro stisnuti kako bi se korijen povezao s novom zemljom. Obavezno nakon sadnje treba zaliti”, savjetuje agronomkinja.
Zalijevanje nakon sadnje važno je čak i kada je vrijeme hladnije jer pomaže da supstrat dobro prione uz korijen.
Kako njegovati biljke tijekom zime?
Iako su odabrane biljke prilagođene hladnijim uvjetima, to ne znači da tijekom zime ne zahtijevaju njegu. Tijekom kišnih razdoblja dodatno zalijevanje često nije potrebno, ali za duljih suhih razdoblja biljke u posudama ipak treba povremeno zaliti.
Posebnu pažnju treba posvetiti biljkama tijekom jakih mrazova. Korijen biljaka u teglama izloženiji je smrzavanju nego korijen biljaka posađenih u vrtu jer je okružen manjom količinom zemlje.
Zato je osjetljivije vrste dobro smjestiti na zaklonjeno mjesto, zaštićeno od hladnog vjetra, a tijekom ekstremnih hladnoća po potrebi zaštititi i same posude.
Treba imati na umu i da sve biljke nemaju jednaku otpornost na niske temperature. Primjerice, otpornost skimije ovisi o sorti i uvjetima uzgoja, dok su ciklame, osobito one koje se često prodaju kao sezonsko cvijeće, osjetljivije na jači mraz.
Orezivanje, zaštita i sadnja ruža – jesenska njega ovog cvijeta uključuje nekoliko važnih koraka
Za zimski kutak dovoljno je nekoliko pažljivo odabranih biljaka
Za stvaranje atraktivnog jesenskog i zimskog kutka nisu potrebni veliki vrt ni zahtjevni zahvati. Dovoljno je nekoliko dekorativnih tegli, pažljivo odabranih biljaka i malo kreativnosti.
Kombinacijom zimzelenih grmova, ukrasnih četinjača i cvjetnica moguće je oblikovati aranžmane koji će krasiti ulaze u dom, balkone i terase čak i kada temperature padnu.
Upravo su takvi mali zeleni detalji najbolji način da i tijekom najhladnijih mjeseci zadržimo dio živosti i ljepote prirode u svojoj svakodnevici.
