Vrt
Početak ideje o vrtu kreće od održavanja
Stvaranje lijepog vrta više je od slučajnog procesa. Želite li da vaš vrt uvijek izgleda uredno, kod planiranja prvo trebate razmisliti o kasnijem održavanju. Nataša Tiška Vrsalović otkrila nam je zašto i kako se dizajnira vrt.
Smjernice u dizajniranju vrta
Dizajn vrta uključuje mnogo stavki, počevši od biljnog materijala do rasvjete ili vodenih elemenata, no nekoliko je glavnih smjernica kojima se treba voditi u dizajniranju vrta.
Glavne stvari o kojima treba razmišljati kad netko želi imati vrt i prva stvar koju trebate nekoga pitate je na koji način ćete taj vrt koristiti. Da li ćete ga koristiti cijele godine ili ćete ga koristiti samo ljeti.
“Vrt bi tada trebalo osmisliti na način da tijekom cijele godine bude nešto atraktivno u vrtu, bilo da se radi o nekoj atraktivnoj kori drveća ili grmlja zimi, da se radi o rano proljetnim cvjetnim grmovima ili trajnicama ili da se radi o jesenskoj boji lišća”, objašnjava Nataša Tiška Vrsalović.
Ako netko koristi taj vrt samo tijekom ljeta, jesenska boja lišća ili kora zimi neće mu biti presudna pa bi u tom slučaju trebalo vrt prilagoditi da se odabiru biljke koje su najatraktivnije bilo cvijetom, lišćem u periodu kad će taj vrt biti korišten.
Vrt treba prilagoditi vlastitim željama i potrebama. Ako se radi o privatnom vrtu, tada znamo i tko će ga koristiti. Primjerice, Nataša savjetuje da ako obitelj ima malu djecu ne sadi grmove s trnjem kako se djeca ne bi nabola te se mogla nesmetano kretati.
Vrt se može napraviti na puno različitih načina
Monokromatski vrt znači da će biti samo od zelenila ili da će biti posađena samo jedna boja različitih cvatućih biljaka. No, prije svega, treba znati na kojoj lokaciji i mikro lokaciji se vrt nalazi kako bi se biljni materijal odabrao prema klimatskim uvjetima.
To znači da treba znati koliko je sunca na lokaciji, koliko vjetra, koja je minimalna, a koja maksimalna temperatura kroz godinu. Dizajner vrta obići će lokaciju i snimiti sve ono što mu je za projekt važno.
“To obuhvaća svu postojeću vegetaciju na terenu, što nam je vrlo važno da vidimo ukoliko je ona kvalitetna da se zadrži da se može uklopiti u novo projektno rješenje. Ukoliko smatramo da je bolesna, loša, nagnuta, opasna da se ukloni, prvenstveno krećemo od inventarizacije i valorizacije biljnog fonda na parceli koju trebamo urediti.”
Nadalje, važan je i okoliš u kojem se objekt nalazi, da li je to neka gradska sredina ili se radi o mjestu koje se nalazi negdje na osami u prirodi, tako da i to uređenje bude prilagođeno ambijentu u kojem se objekt nalazi.
Travnjak je najzahtjevniji za održavanje
Kod planiranja vrta važna je stavka održavanje vrta i to treba unaprijed znati te prema tome odrediti biljne vrste koje će se posaditi.
“Bitno je znati da nešto što izgleda kao najjednostavnija stvar, a to je travnjak, da je upravo to najzahtjevnije za održavanje ako želite imati uređeni travnjak. Uz to, morate ga redovito i navodnjavati sa barem pet litara vode po metru kvadratnom, pa je to ujedno kasnije i neki trošak.”
Želje klijenata su na prvom mjestu, no granice postoje
Javni vrtovi, poput vrtova turističkih objekata rade se za nepoznatog korisnika, odnosno mora biti namijenjen svima i da ga mogu koristiti različite generacije. Zato se tu poštuje struka i budžet kojim se raspolaže, dok se kod privatnog vrta poštuju želje vlasnika uz savjete struke.
“Kod privatnog vrta, tu se više morate prilagođavati željama klijenta, što želi, kako želi jer on točno znade na koji način taj vrt želi koristiti, što bi u njemu htio, njegove preferencije od boja, odabira biljnog materijala, ali moram reći da ipak tu za nas postoje neke granice preko kojih ne možemo ići, odnosno ne možemo prihvatiti neka rješenja koja nisu u skladu sa eto našim razmišljanjem o uređenju vrta”, ističe Nataša.
Za dizajnericu vrta idealan vrt je onaj koji je spojen s prirodom, koji djeluje kao njen njegovani produžetak i poštuje njene zakone.
Mediteranske biljke nisu za kontinentalna podneblja
“Ponekad imamo zahtjeve da recimo u Zagreb posadimo biljke koje su izrazito mediteranske, čak bi neke mogle uspijevati, ali one jednostavno ne pašu u ovome podneblju i to ne bismo htjeli napraviti i onda pokušamo sa klijentima iskomunicirati da to nije najbolja biljka za određeni vrt.”
U Zagrebu Nataša nikada ne bi posadila maslinu. Često ima upite od ljudi koji žele maslinu, no ona može uspjeti samo u određenim uvjetima, na nekoj zaštićenoj poziciji.
Kod odabira biljaka za vrt, posavjetujte se koje biljke vole hlad, koje sunce i koje će sigurno uspijevati u vašem podneblju.
Vrt
Još nije kasno! Vaše omiljeno povrće možete saditi i u kolovozu
Za povrće kojem je potrebno malo vremena da dobro rodi, sadnja u kolovozu osigurat će biljkama dosta sunčeve svjetlosti i toplih temperatura prije nego što stigne jesen
Kolovoz je izvrsno vrijeme za sijanje sjemena i sadnju mladih biljaka. U povrtnjaku, sijanje i sadnja sada će produžiti sezonu berbe, osiguravajući vam kratkoročne berbe salate i drugih brzo rastućih kultura poput rotkvica, kao i dugotrajnije biljke poput zimskog kupusa.
Salata
Otpornije nego što izgledaju, salate se mogu prezimiti u staklenicima i ispod pokrova, omogućujući branje listova od Travnja do Lipnja.
Špinat
Posijan krajem kolovoza, špinat može osigurati urod mladih listova u listopadu, a zatim ući u stanje mirovanja tijekom zime, spreman za osiguranje svježeg uroda listova u rano proljeće. Preživljava oštre mrazove i kišu. Sijte izravno u dobro pripremljeno, plodno tlo i pokrijte niskim pokrovom kada temperature počnu padati.
Lisnato povrće
Brzo klijanje čini lisnato povrće zadovoljavajućim za sijanje, bilo izravno u tlo ili u module za kasniju sadnju. Potonja metoda bolje funkcionira u vlažnim ljetima (puževi mogu pojesti redove sadnica u jednoj noći). Posijte tri sjemenke po modulu, a zatim prorijedite na jednu ili dvije biljke. Pokrijte pokrovom kada temperature počnu padati u jesen.
10 savjeta profesionalnih vrtlara koje je dobro imati na umu – ako želite predivan vrt!
Rukola
Divlja rukola posijana početkom kolovoza osigurat će vam urod svježih listova prije zime, a zatim će mirovati do ožujka, kada će ponovno početi rasti. Salatna rukola ima najbolju šansu preživjeti mrazove ako se posije krajem kolovoza. Također nudi više listova zimi nego divlja rukola, ali često procvjeta u travnju.
Matovilac
Matovilac je ukusna lisnata kultura koja se bere tijekom cijele zime. Posijte ga izravno u dobro pripremljeno tlo i pokrijte pokrovom kada temperature počnu padati. Korijenje matovilca je plitko, stoga ga redovito zalijevajte ako je pokriven ili u inače suhim uvjetima.
Ove se penjačice lako održavaju i stvaraju najbolji prirodni hlad
Mladi luk
Luk ne klija dobro na temperaturama iznad 20°C, pa imajte to na umu pri sjetvi u kolovozu. Sijte izravno u redove na otvorenom, sjemenke pokrivene s 2 cm zemlje, ili u module, s do 10 sjemenki u svakom, za berbu u proljeće.
Repa
Repu je najbolje sijati izravno, a zatim prorijediti. Sijte sjeme štedljivo jer, iako su sitna, čini se da sva klijaju, a naknadni rast je brz. Prorijedite krajem kolovoza ili početkom rujna. Sjeme posijano u modulima može se prorijediti na dvije ili tri biljke u svakom, za presađivanje krajem kolovoza. Pokrivač od flisa ili mreža pomažu u držanju golubova, leptira i kupusnih muha podalje.
Cikorija
Otporna cikorija može se sijati od veljače do rujna za dugu sezonu berbe, pa nastavite sijati u kolovozu za urod tijekom zime. Započnite sa sjemenkama u posudi za sjetvu, prije nego što ih posadite na sunčano mjesto.
Kupus
Proljetni kupus može se sijati izravno na otvorenom ili u zatvorenim prostorima u module za kasniju sadnju, dok zimski kupus uzgojen iz sjemena prethodnih mjeseci treba sada posaditi vani. Zaštitite od gusjenica bijelog kupusara i golubova pomoću fine mreže podignute 1 m od tla kako biste zaštitili ježeve, ili pomoću posebnog kaveza.
Koraba
Posijte korabu što je prije moguće u kolovozu za kasnu berbu u listopadu. I lišće i nabubreni stabljike mogu se jesti – uživajte u njima pečenim, dinstanim ili sirovim.
Bilje
Razmnožavanje sukulenata – evo kako od jednog lista uzgojiti novu biljku
S ljetovanja ste donijeli sukulent? Saznajte kako ga sigurno prenijeti, presaditi i razmnožiti kako bi iz jedne biljke nastala cijela kolekcija
Mnogi se s ljetovanja vraćaju s malim suvenirom koji traje godinama, sukulentom. Ove otporne biljke lako podnose putovanje, a brojne vrste moguće je razmnožiti kod kuće iz samo jednog lista ili male reznice. Razmnožavanje sukulenta jednostavnije je nego što mislite.
Kako ih pravilno prenijeti, kada ih presaditi i koje su vrste najjednostavnije za razmnožavanje sukulenata kod kuće, donosimo u nastavku.
Cvjetajući sukulenti koji će uljepšati svaki vrt
Zašto su sukulenti idealna biljka za ponijeti s ljetovanja?
Sukulenti su gotovo savršen suvenir s odmora, iz nekoliko praktičnih razloga. Dobro podnose sušu i ne traže svakodnevno zalijevanje, pa preživljavaju i nekoliko dana zaboravljene u kutu bez posljedica. Lako se transportiraju jer su otporni na pomicanje i tresenje tijekom vožnje, a zauzimaju vrlo malo prostora, što ih čini prikladnima i za mali balkon, i za prozorsku dasku u stanu. Mnoge vrste, uz to, brzo stvaraju nove biljke, pa jedna donesena sadnica lako preraste u pravu malu kolekciju.
Koje sukulente je najlakše razmnožiti?
Nisu svi sukulenti jednako jednostavni za razmnožavanje, pa vrijedi znati koje vrste najbolje odgovaraju početnicima.
Echeveria razmnožava se ponajviše listom, a biljka tipično stvara prepoznatljive rozete nalik cvijetu. Zahvaljujući jednostavnom postupku i visokoj stopi uspjeha, echeverija je jedan od najboljih izbora za nekoga tko se razmnožavanjem sukulenata bavi prvi put.
Sedum, odnosno Žednjak vrlo brzo pušta korijen i razmnožava se jednostavnim reznicama, umjesto listom. Odličan je izbor za tegle i kamenjare u vrtu, a zahvaljujući brzini ukorjenjivanja rezultate ćete vidjeti već za nekoliko tjedana.
Crassula, poznatija kao drvo novca ili drvo žada, razmnožava se grančicom umjesto pojedinačnim listom. Njega je iznimno jednostavna, pa je ova vrsta popularna kao dugotrajna sobna biljka koja godinama raste u istoj posudi.
Graptopetalum, ili kameni cvijet, ima listove koji vrlo lako stvaraju potpuno nove biljke, slično echeveriji, pa je i ova vrsta pogodna za razmnožavanje iz jednog jedinog lista bez posebnog predznanja.
Kalanchoe, cvijet kalanhoe, posebna je po tome što neke vrste same razvijaju sitne mlade biljčice na rubovima listova, koje se doslovno mogu otresti u zemlju i posaditi. Ovakve vrste brzo se ukorjenjuju i spadaju među najlakše za razmnožavanje uopće.
Smijete li ponijeti sukulent s putovanja?
Odgovor ovisi o tome odakle biljka dolazi. Kupnja u registriranom vrtnom centru ili rasadniku ne nosi nikakva ograničenja, jednako kao ni sukulent koji vam je netko poklonio iz vlastitog vrta ili stana.
Situacija je drugačija kad je riječ o uzimanju biljaka izravno iz prirode. U Hrvatskoj je zabranjeno uklanjati zaštićene biljne vrste iz njihovog prirodnog staništa, a biljke unutar nacionalnih parkova i parkova prirode nije dopušteno uzimati ni u kojem obliku, bez obzira koliko sitan izgledao komad koji biste ponijeli.
Ako putujete izvan Hrvatske ili Europske unije, dodatno provjerite fitosanitarna pravila zemlje u koju se vraćate, jer neke destinacije imaju stroža ograničenja za unos biljnog materijala preko granice.
Kako sigurno prenijeti sukulent kući?
Sukulenti dobro podnose putovanje, ali nekoliko koraka dodatno smanjuje rizik od oštećenja tijekom prijevoza. Zaštitite listove umatanjem u papir, ne u plastiku koja zadržava vlagu i toplinu. Koristite čvrstu kutiju koja sprječava pomicanje posude ili reznice tijekom vožnje, jer i manji udarci lako oštete mesnate listove. Izbjegavajte da biljka duže vrijeme stoji u vrućem automobilu, posebno ljeti, kad temperatura u zatvorenom vozilu brzo poraste iznad podnošljive granice. Ne zalijevajte sukulent neposredno prije puta, jer suša ga sadržaj u listovima čini otpornijim na stres putovanja, dok mokar supstrat povećava rizik od truljenja u zatvorenoj, zagušljivoj kutiji.
Kako razmnožiti sukulent kod kuće?
Postupak razmnožavanja sukulenata jednostavan je i svodi se na nekoliko jasnih koraka:
- Odvojite zdrav list ili reznicu s matične biljke, pazeći da rez bude čist.
- Ostavite rez da se osuši dva do sedam dana, ovisno o vrsti i debljini lista.
- Položite osušeni list ili reznicu na supstrat namijenjen kaktusima i sukulentima.
- Ne zalijevajte odmah nakon polaganja.
- Pričekajte da se razvije korijen, što obično traje nekoliko tjedana.
- Presadite mladu biljku tek kada dovoljno ojača i razvije vlastiti korijenov sustav.
Najčešća pogreška
Sadnja svježe odlomljenog lista izravno u mokru zemlju gotovo uvijek uzrokuje truljenje umjesto ukorjenjivanja. Rez mora prvo zacijeliti i osušiti se, tek tada list smije doći u kontakt sa supstratom.
Kada presaditi sukulent?
Presađivanje ima smisla u nekoliko situacija: nakon što se biljka prilagodi novom prostoru i okolini, kada vidljivo preraste postojeću posudu, ili jednostavno kao dio redovite njege. Najbolje vrijeme za presađivanje je razdoblje aktivnog rasta biljke, najčešće proljeće ili rana jesen, ovisno o konkretnoj vrsti, dok presađivanje tijekom mirovanja, obično zimi, biljci dodatno otežava prilagodbu.
Kakvu zemlju i posudu odabrati?
Propustan supstrat ključan je za zdravlje svakog sukulenta, jer sprječava zadržavanje viška vode oko korijena. Drenažni sloj na dnu posude, primjerice od sitnog kamenčića ili perlita, dodatno pomaže odvodu suvišne vlage. Rupe na dnu posude su obavezne, ne opcionalne, bez obzira koliko dekorativna posuda bez otvora izgledala privlačno u trgovini. Terakotne posude imaju dodatnu prednost jer njihov porozni materijal pomaže isparavanju viška vlage kroz stijenke, čime dodatno štite korijen od prekomjerne vlage.
Koliko često zalijevati sukulente?
Osnovno pravilo glasi: zalijevajte tek kada se supstrat potpuno osuši, ne prema fiksnom rasporedu dana u tjednu. Zimi, kad većina sukulenata usporava rast, zalijevanje treba biti znatno rjeđe nego ljeti. Višak vode, ne njezin nedostatak, ostaje najčešći uzrok propadanja sukulenata u domaćinstvima, pa je u dvojbi uvijek sigurnije pričekati nego zaliti prerano.
Najčešće pogreške početnika
Nekoliko grešaka ponavlja se kod gotovo svakog početnika u uzgoju sukulenata: prečesto zalijevanje, koje ostaje ubjedljivo najčešći uzrok propadanja; premalo svjetla, jer sukulenti trebaju znatno više izravne ili jake indirektne svjetlosti nego što bi se očekivalo; nepropustan supstrat koji zadržava vlagu predugo; ukrasne posude bez otvora za drenažu; presađivanje odmah nakon putovanja, prije nego što se biljka uopće prilagodi novom okruženju; te razmnožavanje iz oštećenih ili bolesnih listova, koji znatno rjeđe uspješno ukorijene od zdravog, čvrstog lista.
Razmnožavanje sukulenta
Sukulenti su među najzahvalnijim biljkama za uzgoj jer uspijevaju i uz minimalnu njegu. Ako ih pravilno prenesete s putovanja, koristite odgovarajući supstrat i ne pretjerujete sa zalijevanjem, jedna mala biljka može se s vremenom pretvoriti u cijelu kolekciju, uz gotovo nikakav trošak osim strpljenja.
Za dodatne savjete o njezi i kombiniranju sukulenata pogledajte i naše tekstove Sadnja i uzgoj sukulenata, Najljepše kombinacije sukulenata te 7 sobnih biljaka koje nikada ne biste trebali previše zalijevati, gdje se dodatno objašnjava zašto je upravo prekomjerno zalijevanje najveći neprijatelj ovih biljaka.
