Vrt

Ovo su najbolje biljke za male stanove

Želite li svoj životni prostor dijeliti s biljkama, a mislite da nemate dovoljno kvadrata, donosimo popis vrsta koje dobro podnose zatvorene prostore bez puno dnevnog svjetla.

Orhideja

Imati mali stan ograničenog prostora, ne znači da u njega ne možete dodati malo dekorativnog zelenila. Brojne sobne biljke mogu uspijevati u skučenim zatvorenim prostorima, čak i uz minimalno sunca i njege. Najbolji primjer je Orhideja, poznata po svojoj eleganciji, čiji dugotrajni cvjetovi imaju reputaciju teškog održavanja, ali pravilnim odabirom vrste i osiguravanjem odgovarajućih uvjeta uspjeh je gotovo zajamčen.

“Zapravo se radi o jednoj jako jednostavnoj biljci koja uživa na sjeveroistočnim pozicijama, dakle preferira sjeverni ili istočni prozor. Najbolje je između jer zapravo voli dobiti malo direktnog sunčevog svjetla, ali ne previše.

Ljudi se muče sa zalijevanjem. Trik je pustiti korijenju da postane potpuno sive boje. Biljku se uranja u posudu s vodom da se rehidrira i onda korijeni postaju zelene boje”, rekao je Leon Božić iz Dnevne doze biljaka.

Puzavci

U ograničenim dimenzijama, ispunite vertikalni prostor biljkama koje su prikladne kao viseći ukras. To su uglavnom puzavci, koji uz prednosti lakog održavanja, predstavljaju i zanimljiv element u dizajnu.

“To su zapravo vrlo jednostavne biljne vrste. Super su za nekakvu policu s koje će padati ili za nekakvu zidnu teglu ili viseću teglu. Ali isto tako se mogu uzgajati i omotani oko štapa tako da rastu prema gore. Najbolje je to što kad postanu predugi mogu jednostavno kratiti. I onda to što smo odrezali stavimo u posudu s vodom kako bi se ta reznica zapravo nastavila razvijati i kako bi pustila svoj korijen. Tako imamo i poklon za drugu osobu ili možemo opet tu reznicu vratiti nazad kod glavne biljke kako bi imali još puniju biljku zapravo u tegli.” govori Božić.

Epipremnum pinnatum

Epipremnum pinnatum djelovati će raskošno u svakom prostoru, a prednost je što njezin rast možete kontrolirati povremenim orezivanjem.

To je biljka koja je srodna zlatnom puzavcu i zapravo je najljepša kada se uzgaja na način da se penje uz štap. Štap uvijek treba biti lagano vlažan. Ako koristimo kokosove štapove uvijek treba prskati štap da bi se zračni kurini ukurinili na tom štapu. I zapravo, ta biljka kreće od listova koji su potpuno puni. Dakle, nema nikakvih proreza, a onda kako raste i kako se razvija; svaki novi list je sve veći sa sve više proreza.

Budući da se uzgaja na štapu, ne zauzima puno mjesta; ni lijevo ni desno oko sebe. Dakle, on je onako dosta zgodan za jedan uski prostor u stanu, ali recimo voli puno svjetla. Dakle, što bliže prozoru to će listovi biti sve veći i ljepši.

Biljke u spavaćim sobama

Kod postavljanja biljki, ne treba izbjegavati spavaće sobe. Sjajan su dodatak manjim policama, komodama ili noćnim ormarićima.

Ljudi se često boje biljaka u spavaćim sobama jer većina biljaka zapravo troši kisik po noći, proizvodi ga po danu. Ali uvijek pitamo ljude jesu li se ikada ugušili u šumi noći pa onda kažu da nisu i to je onda zaključak. Da jedna lončanica promjera 15 cm neće napraviti nikakvu štetu u spavaćoj sobi, objasnio je Božić.

Aglaonema

Odličan izbor je i Aglaonema, otporna biljka jednostavna za održavanje koja podnosi različite raspone svjetlosti, uključujući sjenovita mjesta te se dobro snalazi u unutarnjim uvjetima. Dolazi u različitim sortama s raznobojnim lišćem, što je čini jednostavnom za uklapanje s ostatkom prostorije.

Treba pustiti da se potpuno ili gotovo potpuno isuši prije novog zalijevanja. Dobro rastu čak i sjenovitim pozicijama, što je dosta zgodno jer svi imamo taj neki kutak u stanu koji je malo mračan, ali bi voljeli neku biljku staviti u taj dio. Tako da, Aglaonema je stvarno fantastična biljka. Jedan trik s njom, kad procvjeta, prije nego što otvori svoj cvijet, treba ukloniti cvijet jer kako Anglaonema cvjeta tako odbacuje skroz donje listove. Dakle, ako želimo da ona uvijek bude grmasta onda bi trebalo ukloniti te cvjetove.

Ljubičasta djetelina

Boravite li u vrlo svijetlom prostoru, ljubičastom djetelinom dodajte dodir boje koji će značajno pridonijeti estetici stana. Na latinskom Oxalis triangularis jednostavna je biljka koja voli svjetlo. Dakle, ovo je biljka koja mora biti uz prozor i kad je u takvoj poziciji, a zalijeavmo ju ravnomjerno, izgleda super. Generalno je puno biljaka dosta jednostavno za uzgoj, samo terba malo proguglati o njoj, malo proučiti načine na koje se zalijeva i koja je pozicija idealna za nju.

U današnjem urbanom okruženju, gdje su mali stanovi postali norma, ovih nekoliko vrsta unijeti će dašak prirode u vaše kvadrate.

Up Next

Koji nas trendovi vrtnog namještaja očekuju ove godine?

Ne propustite

Ovo su najbolje biljke za spavaću sobu – čiste zrak i pobjeđuju nesanicu

Vrt

Sračinec kraj Varaždina skriva čarobni topiary park s čak 400 skulptura

U Topiary parku bilje postaje umjetnički medij, a park prava galerija skulptura

Topiary park Vladimira Flegara jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, gdje priroda u rukama ovog čovjeka postaje umjetničko djelo.

Svaki oblik, od pijetla i anđela do tridesetogodišnjeg slona, priča priču o strpljenju, ljubavi i stvaralaštvu. Posjet ovom parku nije samo šetnja među biljkama, već iskustvo susreta s umjetnošću u kojoj priroda i čovjek stvaraju zajedno.

Najčešće pitanje posjetitelja – što je topiary?

Topiary je naziv za umjetnost orezivanja ukrasnog grmlja i drveća u prepoznatljive oblike. Riječ potječe od latinske riječi topiarius, što znači „vrtlar“ ili „kreator krajolika“. Ova hortikulturna praksa poznata je još iz rimskih vrtova, a danas se njeguje diljem svijeta. U Hrvatskoj postoji samo jedan topiary park, a smješten je u okolici Varaždina. Njegov vlasnik, Vladimir Flegar, na svom imanju stvorio je pravo zeleno carstvo.

Na ukupnoj površini od 7.200 m² posjetitelji mogu razgledati više od 400 topijara i čak 30 tematskih priča. Među njima su motorcikli i skuteri na cesti, farma s domaćim životinjama, jezero sa labudovima, patkama i žabama, ali i scene divljih životinja, različitih ptica, anđela i svete obitelji. Posebnu čar daju i japanski motivi vrta, koji pokazuju koliko raznolika i maštovita može biti ova umjetnost.

Kako je nastao topiary park obitelji Flegar

Vladimir Flegar topiaryjem se počeo baviti 1995. godine, kada je nakon gubitka posla odlučio posvetiti se obiteljskom imanju. Posadio je 800 reznica buksuza, a danas park broji oko 400 oblikovanih biljaka.

“Od prije sam se bavio izradom suvenira. Slikao sam, kipario sam u drvu. S drvom sam se bavio još sad do prije 5-6 godina. I tako sam, uz put, znači uz OPG, izradu suvenira, uzeo 800 reznica buksuza i posadio u vrtu. Primili su mi se svi i od tih svih 800 današnjih 400 je
ostalo.” objašnjava Flegar.

Na pitanje koji je bio prvi oblik koji je izradio, Vladimir Flegar objašnjava da većina današnjih skulptura potječe upravo iz tih prvih pokušaja. „Ja radim originale, nema tu nikakvih žičanih kalupa ni pomagala. Od malih sadnica odmah usmjeravam njihovu prirodnu, kako ja to zovem, konstrukciju, u smjeru koji želim.“

Najlakše, kaže, to može dočarati primjerom pijetla. „Pijetao mora imati dvije glavne grane nositelja, a onda zelena masa ide između njih. Usmjeravaš jednu od druge, pa onda sezonski šišaš vrhove. Svake godine ta masa postaje gušća i gušća i na kraju se dobije pravi oblik pijetla.“

Ista tehnika vrijedi i za složenije skulpture – ljudske figure ili životinje. „Evo, kod slona je trebalo ostaviti jednu veliku granu za surlu. Konstrukciju najprije osmislite, a onda čekate da sve to obrastu listići. To traje godinama.“

Koliko traje i kako se održava topiary?

Topiary je prije svega umjetnost strpljenja. Jednostavnijim oblicima potrebne su godine da razviju gustu zelenu masu, dok monumentalne figure, poput slona ili anđela, zahtijevaju desetljeća njege i oblikovanja.

Održavanje je poseban izazov. „Za svih 400 topijara potrebno nam je između mjesec i pol do dva mjeseca šišanja. U poslu mi pomažu supruga, kćer i sestra,“ otkriva Flegar.

Svi topijari u parku održavaju se isključivo ručnim škarama. „Električne škare prebrze su i oštećuju listove. To ne smeta biljci, ali vizualno izgleda loše, pogotovo ljeti kada listovi mogu požutjeti,“ objašnjava.

Kako u vlastitom vrtu stvoriti topiary park – preporuke majstora

Za one koji žele iskušati ovu umjetnost, Flegar poručuje da je najvažnija vizija i strpljenje. „Prvo osmislite konstrukciju. Ako radite pijetla, vjevericu ili anđela, morate planirati grane nositelje koje će izdržati težinu i vremenske uvjete. Bez kalupa to traži puno vremena i upornosti.“

Za one nestrpljivije, postoji jednostavnija metoda – korištenje gotovih žičanih kalupa. No, prema Flegaru, prava vrijednost topiaryja leži u originalima, nastalim izravnim oblikovanjem prirode bez strukturalnih bez pomagala.

Nastavite čitati

Vrt

Rujan je najbolje vrijeme za sadnju jorgovana

Donosimo kako ga i gdje saditi

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.

Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.

Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu

Podrijetlo i povijest jorgovana

Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.

Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.

Simbolika jorgovana

Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.

Kada jorgovan cvate?

Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?

Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.

Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?

Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:

Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.

Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?

Za bogato cvjetanje jorgovan traži:

sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka

Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.

Nastavite čitati