Povežimo se

Vrt

Ovaj viseći sukulent predivan je ukras svakom prostoru

Ovaj jedinstven sukulent dobro uspijeva u zatvorenom prostoru iako zahtijeva puno izravne svjetlosti. Listovi su joj mesnati i okruglasti te podsječaju na krunicu, po čemu je i dobila ime. Njezin znanstveni naziv je Senecio rowleyanus, a ova sobna biljka savršena je za postavljanje u viseću posudu ili na visoko mjesto koje omogućuje da joj se stabljike spuštaju poput nizova punih bisera.

Iako je relativno jednostavna biljka za održavanje, postoji nekoliko stvari koje trebate znati o njezi biljke Krunice.

Neuništive – ovo su najotpornije biljke za vaš dom

Koliko sunca treba Krunici?

Kada uzgajate biljku u zatvorenom prostoru, trebate je držati u svijetlom okruženju s neizravnom svjetlošću. Idealna sobna temperatura za biljku je oko 22°C tijekom faze aktivnog rasta i između 10 i 13°C tijekom faze mirovanja.

Držite posudu blizu južnog ili zapadnog prozora vašeg doma kako biste spriječili da listovi ne izgorje na izravnom suncu.

Napomena: Ako uzgajate biljku krunicu na otvorenom, možete je čak držati u području s izravnim sunčevim svjetlom, nekoliko sati dnevno.

Zaljevanje

Kao i kod drugih sukulenata, Krunicu možete zalijevajti češće u manjim količinama. Međutim, budite oprezni da ne pretjerate, jer to može uzrokovati oštećenje korijena. Najbolji način zalijevanja je davanje biljci faza vlaženja i sušenja, tj. zalijevajte je jedan tjedan, a zatim pustite da se tlo osuši sljedeći tjedan. Tijekom zime, smanjite zalijevanje na otprilike jednom mjesečno.

Smanjenje zalijevanja biljke zimi može potaknuti njezino cvjetanje ljeti. Iako biljka rijetko cvjeta u zatvorenom prostoru, prekrasni bijeli cvjetovi s mirisom cimeta vjerojatnije će se pojaviti u proljeće ako biljku tijekom zime držite u hladnijim i sušim uvjetima.

Uzroci i riješenja za česte probleme sa ovom biljkom

Što prije otkrijete probleme, to prije možete spriječiti da biljka ugine.

Ako primijetite da su listovi premali, venu ili rastu previše udaljeni jedni od drugih, vjerojatno vaša biljka nije dobro zalijevana ili joj je potreban hranjiviji supstrat. Promijenite supstrat i provjerite drenažu.

Nedovoljno i prekomjerno zalijevanje može uzrokovati venuće listova. Zalijevajte biljku dok ne primijetite da voda izlazi iz dna posude. Nemojte je previše zalijevati jer će tlo postati previše mokro.

Izbjegavajte prekomjerno zalijevanje, biljka Krunica navikla je na suhe uvjete u svom prirodnom staništu, pa višak vode može uzrokovati truljenje korijena.

Ako primijetite da biseri postaju smeđi ili se pale, vjerojatno je uzrok previše sunčeve svjetlosti. Premjestite biljku na područje daleko od izravnog sunčevog svjetla. Zapamtite da možda trebate premjestiti biljku na različite lokacije u vašem domu tijekom toplijih i hladnijih mjeseci kako biste joj osigurali idealne svjetlosne uvjete.

Ako uzgajate Krunicu na otvorenom, obavezno je postavite na područje s jakom svjetlošću, ali bez izravnog sunčevog svjetla. Iako je možete uzgajati u zemlji u toplijim krajevima, najbolje ju je uzgajati u visećoj posudi ako živite u hladnijem području kako biste biljku mogli premjestiti unutra tijekom zime.

Moglo bi vas zanimati i 10 najpopularnijih sobnih biljaka na Instagramu

Vrt

Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi

otpalo lišće

Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.

To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.

Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.

Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla

Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.

Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.

Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Otpalo lišće na travnjaku koje služi kao prirodni malč u vrtu

Sklonište za život i bioraznolikost

Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.

Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.

Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.

Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu

Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.

U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.

Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja

Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.

Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.

6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje

Priroda zna što radi

Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.

Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.

Nastavite čitati

Vrt

Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“

Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.

Vertikutierer_Combi_Care prozračivanje i rahljenje travnjaka

Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.

Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.

Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.

Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice