Vrt
Neuništive – ovo su najotpornije biljke za vaš dom
Lako ih je održavati, a prekrasne su za gledat!

Želite započeti svoju kolekciju biljaka, ali ne znate odakle krenuti ili ste zabrinuti da ih nećete moći održavati? Ovo je popis naših omiljenih biljaka koje uspijevaju u uvjetima slabog svjetla i gotovo su neuništive.
Aglaonema
Aglaonema je odlična za uredske prostore jer podnosi nizak intenzitet svjetlosti pa onda može biti i u slabije osvijetljenim prostorima, a zalijeva se otprilike jednom tjedno.
Rastu do oko šezdeset centimetara u visinu i otprilike toliko u širinu. Agleoneme se uzgajaju u dijelovima Azije stoljećima kao ukrasne biljke, za koje se vjeruje da donose sreću svom vlasniku. Agleonema je neuništiva, prekrasna biljka koja će vam donijeti i malo dodatne sreće! Koje biljke pročišćavaju zrak

Sanseveria
Sansevieria, poznata i kao mačja trava ili zmijska biljka, svojom jednostavnošću održavanja i iznimnom otpornošću osvaja srca ljubitelja biljaka diljem svijeta. Sanseveria: zmijska biljka koja trpi zanemarivanje
Jedna je od najotpornijih biljaka koja može preživjeti u različitim uvjetima osvjetljena kao i u sušnim prostorima. Ova biljka ima karakteristične zelene listove u obliku mačeta, koji su često ukrašeni prugama ili šarama.

Filodendron
Filodendron je popularna biljka za unutarnje uređenje prostora zbog svojih atraktivnih listova u obliku srca ili rupičastih listova, ovisno o vrsti.
Ova biljka je penjačica pa je savršena za popunjavanje praznog prostora na polici za knjige. Također se može trenirati da raste na rešetci ili stupu.
Biljke filodendrona s podijeljenim listovima preferiraju jarko, neizravno svjetlo.

Zeleni ljiljan ( biljka pauk )
Zeleni ljiljan ili biljka pauk jedna je od sobnih biljaka koje je najlakše uzgajati, a također je i jedna od najpopularnijih.
Lako je vidjeti zašto: biljke pauka tolerantne su na širok raspon uvjeta uzgoja, praktički su neuništive i daju mnoštvo izdanaka koji se mogu koristiti za razmnožavanje novih biljaka.
Biljka je dobila ime po svojim dugim listovima poput pauka koji mogu doseći i do dva metra duljine. Listovi su često prošarani, s nijansama zelene, bijele i žute.
10 najpopularnijih sobnih biljaka na Instagramu

Zlatni puzavac
Također su poznate kao đavolji bršljan ili vražja loza jer ih je gotovo nemoguće ubiti i ostaju zelene čak i kada se drže u najtamnijim sjenama.
Mogu se uzgajati reznicama (dijelovima biljke koji se koriste za razmnožavanje) i izuzetno su popularne u uredima, a sigurno ćete primijetiti nekoliko njih sljedeći put kada posjetite trgovački centar. Poznato je i da su odlične u smanjenju unutarnjih zagađivača poput formaldehida, benzena i ksilena.
Međutim, poznato je da su štetne za mačke i pse zbog prisutnosti netopivih rafida, pa preporučujemo dodatno istraživanje prije kupnje. Ili, ako imate kućne ljubimce, svakako se pobrinite da ovu biljku držite izvan njihovog dosega.

Ljiljan mira
Ljiljan mira je lijepa i popularna sobna biljka koja je ujedno i jedna od najbrže rastućih sobnih biljaka. Unatoč svom imenu, miroljubivi ljiljan zapravo nije ljiljan – on je član obitelji Araceae.
Podrijetlom iz tropskih područja Amerike, poznat je po svojim bijelim cvjetovima i sjajnim zelenim listovima. Biljka je dobila svoje uobičajeno ime po činjenici da bijeli cvjetovi nalikuju ljiljanima i često se koriste u mirovnim žrtvama.
Ljiljan mira je biljka laka za održavanje i može uspijevati u uvjetima slabog osvjetljenja. Biljka je također poznata po svojoj sposobnosti filtriranja štetnih kemikalija iz zraka, što je čini odličnim izborom za kućanstva s kućnim ljubimcima ili malom djecom.

Palma sreće
Palma sreće ( ili samo sobna palma) je klasična viktorijanska palma koja može narasti do 2,5 metra visine sa svojim veličanstvenim pernatim lišćem. Nije zahtjevna u pogledu svjetlosti, svaka zasjenjena prostorija s indirektnim sunčevim svjetlom bit će dovoljna.
Nakon nekoliko godina, neke sobne palme mogu početi izbacivati manje žute cvjetove, nagrađujući vašu strpljivost prekrasnim procvatom boja.

Aspidistra
Aspidistra je biljka poznata i pod nazivom ukrasni kukuruz ili željezna biljka.
Porijeklom iz istočne i jugoistočne Azije, ova “željezna” super-biljka je gotovo neuništiva i može podnijeti razumno zanemarivanje. Ovo je biljka koju ćete poželit izložit, iako je može osjetiti sunčevo svjetlo – savršena je za dodavanje malo života u kutu sobe.

Zamija
Zamije su porijeklom iz istočne Afrike i mogu narasti između 45-60 cm visine. Obično su zimzelene, ali tijekom suše odbacuju lišće, nevjerojatno preživljavajući zahvaljujući velikim rizomskim česticama koje skladište vodu dok ne počne kišiti.
Poznato je da ova biljka pročišćava zrak i drastično poboljšava kvalitetu zraka u vašem domu. Studija Odjela za biljne i okolišne znanosti na sveučilištu u Kopenhagenu iz 2014. godine pokazala je da biljka može ukloniti hlapljive organske spojeve, uključujući benzen, toluen, etilbenzen i ksilene.

Opločnici i ograde
Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac
Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.
Kako postaviti opločnike za vrtne staze
Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.
Za kvalitetnu ugradnju važno je:
- Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
- Ugraditi rubnjake
- Osigurati pravilan nagib radi drenaže
Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost
Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:
1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama
2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama
3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama
4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama
5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde
Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode
Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.
Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.
Uradi sam projekti
Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju
Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.
Ranoproljetne povrtnice
Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.
Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju
Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat
Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.
Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m2 i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.
Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.
Špinat

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta
