Vrt
Nema ljeta bez pelargonija
Ključni savjeti za sadnju i njegu
Sa svojim šarenim, raznolikim cvjetovima, pelargonije su praznik za oči. U balkonskim teglama, posudama za cvijeće i cvjetnim gredicama, ove biljke, tako jednostavne za održavanje, stvaraju pravo ljetno ozračje i pozitivnu atmosferu. Ako slijedite neke ključne savjete za sadnju i njegu, ove autohtone južnoafričke biljke pokazat će svoju zahvalnost prikazujući se u najboljem svjetlu od proljeća pa sve do jeseni. Stručnjaci iz inicijative Pelargonium for Europe (PfE) ljubiteljima ovog cvijeća otkrivaju kako postići čudo od cvjetanja, garantirano.

Idealno vrijeme
Preporuka uzgajatelja je da pelargonije ne sadite vani prije sredine travnja zato što je još uvijek velika mogućnost pojave noćnog mraza, što može biti kobno za ovo cvijeće
koje voli vrućinu. Ukoliko ste pelargonije zasadili i ipak je ponovno zahladilo, postoje
sredstva i načini da ih zaštitite od mraza.
Idealna zemlja
Kod pelargonija, svježi kompost igra važnu ulogu za dobar početak. Pri kupnji uvijek tražite
najbolju kvalitetu. Specijalni kompost za pelargonije optimalno je prilagođen potrebama
ovih biljaka, dok će i onaj za lončanice ili čak univerzalni kompost za tegle također poslužiti.
Dobar kompost ima visoku sposobnost drenaže i zadržavanja vode. Daje biljkama potporu, a
istovremeno propušta dovoljno zraka do korijena. Dobar brend možete prepoznati po
ugodnom zemljanom mirisu, rastresitoj konzistenciji i dodacima kao što su glina i perlit.
Idealna drenaža
Pelargonije ne vole biti natopljene vodom. Svaki višak vode mora moći otjecati. Osim
kvalitetne zemlje, sloj glinenih krhotina, kamenčića ekspandirane gline ili sličnih materijala
na dnu žardinjere osigurava drenažu i sprječava zemlju da zatvori otvore za odvod vode.

Jednostavno ih dodajte odmah kod sadnje. Savjet: Ukoliko koristite teglu s već ugrađenim
spremnikom za vodu, sloj za drenažu obično nije potreban.
Idealni razmak
Uz prikladnu posudu i kvalitetnu podlogu za uzgoj, za održavanje pelargonija važan je i pravi
razmak od susjedne biljke. One bi trebale biti udaljene bar 20 cm. To znači da u balkonskoj
posudi dimenzija 60 cm x 20 cm ima mjesta za najviše tri pelargonije, dok ih u posudi
dugačkoj 100 cm može biti četiri ili pet. Lončanica za samo jednu pelargoniju mora biti
promjera 20 cm. Savjet: naizmjenično postavljanje pelargonija uz rub i uspravno u
balkonskim teglama omogućuje biljkama slobodniji razvoj.
Idealna pozicija
Pelargonije vole sunce. Što više svjetla primaju, raskošnije će cvjetati. Preferiraju u
potpunosti biti na suncu, ali dobro podnose i djelomičnu hladovinu. Sorte s velikim ili
dvostrukim cvjetovima također cijene mjesto zaštićeno od jakih vjetrova i kiše, primjerice
uza zid kuće ili pod krovom.
Zalijevanje pelargonija
Pelargonije trebaju puno vode kako bi nastavili davati nove cvjetove. Tijekom toplih,
sunčanih dana, možda ćete ih čak morati zalijevati i ujutro i navečer. Voda treba biti što
toplija I treba je izlijevati direktno u zemlju. Balkonske posude sa spremnicima ili vlastiti
sustav za automatsko navodnjavanje kućne izrade značajno skraćuju vrijeme zalijevanja.
Savjet: čak i za kišnih dana možda ćete morati zalijevati pelargonije. Kod grmolikih biljaka
kišne kapi često niti ne dospiju do zemlje.

Hranite pelargonije
Pelargonije su “gladne” biljke koje traže dosta hranjivih tvari. Ako koristite prethodno
obogaćenu zemlju za tegle, trebali biste ju ponovno nahraniti nakon četiri do šest tjedana jer
će se hranjive zalihe do tada potrošiti. Za idealnu opskrbu pelargonija hranjivim tvarima,
jednom tjedno u vodu umiješajte komercijalno tekuće gnojivo za cvjetnice. Alternativno,
štapići za gnojivo mogu opskrbljivati biljke dva do tri mjeseca. Gnojivo sa sporim
otpuštanjem čak će osigurati dovoljno hranjivih tvari i do devet mjeseci. Možete ga
naknadno dodati u tlo ako to niste učinili kad ste sadili biljke.
Ocvale pelargonije
Pelargonije izgledaju privlačnije, daju više cvjetova i ostaju zdravije ako redovito uklanjate
ocvale cvjetove i uvelo lišće. Ako to ne želite raditi, dostupne su sorte pelargonija koje se
same čiste. One automatski odbacuju svoje uvele cvjetove što ih čini spremnijim za
cvjetanje. Međutim, svejedno ćete morati ručno ukloniti uvenulo lišće s ovih pelargonija.
Prezimljavanje pelargonija
Da bi vam pelargonije prezimile, odrežite ih na oko 15 cm prije prvog noćnog mraza i
premjestite ih na svijetlo, hladno mjesto. To može biti garaža ili slično hladno mjesto u
zatvorenom prostoru. Tijekom ove zimske faze mirovanja potrebno im je vrlo malo vode. U
proljeće ih ponovno odrežite, presadite u svježu zemlju i stavite na toplo mjesto.
Detaljni savjeti o svim aspektima njege pelargonija dostupni su u specijaliziranim
trgovinama.
Njihovo korištenje je besplatno uz odobrenje od strane inicijative “Pelargonium for Europe”.
Preostale tekstove i slike možete pronaći na Pelargonium for Europe.

Pelargonium for Europe
Pelargonium for Europe marketinška je inicijativa europskih uzgajivača pelargonija Dümmen
Orange, Elsner PAC, Florensis / P. van der Haak Handelskwekerij, Selecta One i Syngenta
Flowers. Inicijativa je osnovana 2016. godine s ciljem promicanja prodaje pelargonija u
Europi kako bi se dugoročno osigurale. Kampanja se za sada provodi u 22 zemlje. U
Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj EU podupire aktivnosti u
sklopu kampanje “Stars Unite a Europe in Bloom”.
Vrt
Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi
Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.
To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.
Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.
Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla
Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.
Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.
Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Sklonište za život i bioraznolikost
Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.
Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.
Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.
Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu
Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.
U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.
Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja
Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.
Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.
6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje
Priroda zna što radi
Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.
Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.
Vrt
Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“
Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.
Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.
Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.
Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.
Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.





