Vrt
Najbrže rastuće sobno bilje

Sobne biljke izvrstan su način za poboljšanje kvalitete zraka u vašem domu, a također mogu dodati malo više života i boje vašem dekoru.
Međutim, ne rastu sve biljke brzo, pa ako tražite opciju koja brzo raste kako bi što prije oplemenili vaš dom, donosimo vam koje su biljke najbolji izbor.
Aloe Vera (Aloe barbadensis)

Ako tražite biljku koja je i lijepa i korisna, ne tražite dalje od aloe vere.
Ne samo da ova biljka brzo raste, već se može koristiti i za liječenje posjekotina i opeklina i upravo otuda i njen nadimak biljka opeklina. Ako biljku razrežete, pronaći ćete tvar nalik gelu koja se može nanijeti lokalno na kožu.
Aloe vera je sukulentna biljka koja brzo raste. Otporna je na sušu i preferira dosta jake neizravne svjetlosti.
Ako postane prevelika, ne brinite, lako se može razmnožiti uzimanjem reznice s biljke i presađivanjem u lonac.
Filodendron (Philodendron bipinnatifidum)

Ova brzorastuća sobna biljka zasigurno će ostaviti dojam u vašem domu. Filodendron s podijeljenim listovima dobio je ime po svojim velikim listovima koji se cijepaju na listiće s jedne središnje stabljike. Rascjepi se pojavljuju od ruba i pomiču se prema unutra. Listovi su im naboranijeg izgleda.
Ova biljka je penjačica pa je savršena za popunjavanje praznog prostora na polici za knjige. Također se može trenirati da raste na rešetci ili stupu.
Biljke filodendrona s podijeljenim listovima preferiraju jarko, neizravno svjetlo.
Filodendroni s razdvojenim listovima su brzorastuća opcija koja je savršena za one koji žele dodati malo zelenila u svoj dom. Ove biljke mogu narasti do 5 metara visine u idealnim uvjetima, ali je vjerojatnije da će narasti do oko metra u zatvorenom okruženju.
Sanseverija (Sansevieria trifasciata)

Sanseverija, također poznata kao svekrvin jezik ili biljka zmija, brzorastući je sukulent koji je savršen za one koji traže opciju s niskim održavanjem. Biljke zmije poznate su po svojoj sposobnosti pročišćavanja zraka, što ih čini odličnim izborom za domove.
Biljka voli jarko, neizravno svjetlo, ali može podnijeti uvjete slabog osvjetljenja, pa čak i malo hlada. Otporne su na sušu i ne treba ih često zalijevati.
Listovi biljke nalik maču mogu narasti do dva metra visine. Ako ih želite zadržati manjima, možete ih podrezati. Također se mogu razmnožavati uzimanjem reznica s biljke i presađivanjem.
Oni praktički uspijevaju bez brige i izvrstan su izbor za početnike koji žele početi uzgajati sobne biljke.
Bambus sreće (Dracaena Sanderiana)

Sretan bambus je brzorastuća biljka koja je savršena za one koji traže opciju s niskim održavanjem. Ova biljka je porijeklom iz Azije i vjeruje se da donosi sreću.
Sretni bambus preferira jarko, neizravno svjetlo, ali može tolerirati uvjete slabog osvjetljenja. Treba ga zalijevati kada je tlo suho na dodir.
Jedinstvena značajka bambusa je da se stabljike ove biljke također mogu uvježbati da rastu u spiralama što daje vrlo zanimljiv i elegantan izgled.
Bambus također može rasti u vodi. 2007. godine Guinnessova knjiga svjetskih rekorda proglasila ju je najbrže rastućom biljkom na svijetu.
Drvo žada (Crassula ovata)

Malo je sobnih biljaka tako popularno kao biljka žad i to s dobrim razlogom. Ovaj brzorastući sukulent nevjerojatno je jednostavan za njegu, a njegovi sjajni zeleni listovi dodaju dašak elegancije svakom prostoru.
Osim toga, vjeruje se da biljka žad donosi sreću i blagostanje onima koji se o njoj brinu. Evo još nekoliko zanimljivih činjenica o ovoj popularnoj sobnoj biljci.
Porijeklom iz Afrike i Azije, biljka žad uzgaja se stoljećima. U kineskoj kulturi biljka žad poznata je kao “stablo novca” i često se poklanja poslovnim suradnicima.
Biljka žad također je popularan izbor za bonsai, a može se istrenirati da raste u različitim oblicima.
Biljka žad jedna je od sobnih biljaka koje najviše podnose sušu. Zapravo, prekomjerno zalijevanje je jedan od najčešćih načina da se uništi biljka žada. Pustite da se tlo potpuno osuši između dva zalijevanja i svakako koristite mješavinu za posude koja se brzo cijedi. Biljka žad je brzorastući sukulent koji je izvrsna sobna biljka za vrtlare početnike.
Wandering Jew (Tradescantia zebrina)

Wandering Jew je brzorastuća biljka koja je savršena za one koji traže opciju s niskim održavanjem. Ova biljka je dobila ime po svojoj sklonosti “lutanju” ili brzom širenju. Zapravo se u nekim dijelovima svijeta smatra invazivnom vrstom.
Popularan je izbor za viseće košare i terarije zbog svoje kaskadne navike rasta i malih, mesnatih listova. Listovi su često šareni, s nijansama ljubičaste, zelene i bijele. Ova biljka može unijeti dašak boje u svaku prostoriju.
Ova lutajuća biljka preferira jarko, neizravno svjetlo, ali mogu podnijeti uvjete slabog osvjetljenja, pa čak i malo sjene. Treba ih zalijevati kada je tlo suho na dodir.
Važno je napomenuti da ako pas proguta biljku može dobiti alergijsku reakciju.
Ljiljan mira (Spathiphyllum)

Miroljubivi ljiljan je lijepa i popularna sobna biljka koja je ujedno i jedna od najbrže rastućih sobnih biljaka. Unatoč svom imenu, miroljubivi ljiljan zapravo nije ljiljan – on je član obitelji Araceae.
Podrijetlom iz tropskih područja Amerike, miroljubivi ljiljan poznat je po svojim bijelim cvjetovima i sjajnim zelenim listovima. Biljka je dobila svoje uobičajeno ime po činjenici da bijeli cvjetovi nalikuju ljiljanima i često se koriste u mirovnim žrtvama.
Miroljubivi ljiljan biljka je laka za njegu i može uspijevati u uvjetima slabog osvjetljenja. Biljka je također poznata po svojoj sposobnosti filtriranja štetnih kemikalija iz zraka, što je čini odličnim izborom za kućanstva s kućnim ljubimcima ili malom djecom.
Zeleni ljiljan (Chlorophytum comosum)

Zeleni ljiljan ili biljka pauk jedna je od sobnih biljaka koje je najlakše uzgajati, a također je i jedna od najpopularnijih.
Lako je vidjeti zašto: biljke pauka tolerantne su na širok raspon uvjeta uzgoja, praktički su neuništive i daju mnoštvo izdanaka koji se mogu koristiti za razmnožavanje novih biljaka.
Biljka je dobila ime po svojim dugim listovima poput pauka koji mogu doseći i do dva metra duljine. Listovi su često prošarani, s nijansama zelene, bijele i žute.
Biljke pauci izvrsni su pročišćivači zraka i mogu pomoći u uklanjanju štetnih toksina iz zraka. Zapravo, nalaze se na NASA-inom popisu najboljih biljaka za pročišćavanje zraka. Također je poznato da pomažu u smanjenju stresa i potiču opuštanje.
Vrt
Sračinec kraj Varaždina skriva čarobni topiary park s čak 400 skulptura
U Topiary parku bilje postaje umjetnički medij, a park prava galerija skulptura

Topiary park Vladimira Flegara jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, gdje priroda u rukama ovog čovjeka postaje umjetničko djelo.
Svaki oblik, od pijetla i anđela do tridesetogodišnjeg slona, priča priču o strpljenju, ljubavi i stvaralaštvu. Posjet ovom parku nije samo šetnja među biljkama, već iskustvo susreta s umjetnošću u kojoj priroda i čovjek stvaraju zajedno.

Najčešće pitanje posjetitelja – što je topiary?
Topiary je naziv za umjetnost orezivanja ukrasnog grmlja i drveća u prepoznatljive oblike. Riječ potječe od latinske riječi topiarius, što znači „vrtlar“ ili „kreator krajolika“. Ova hortikulturna praksa poznata je još iz rimskih vrtova, a danas se njeguje diljem svijeta. U Hrvatskoj postoji samo jedan topiary park, a smješten je u okolici Varaždina. Njegov vlasnik, Vladimir Flegar, na svom imanju stvorio je pravo zeleno carstvo.
Na ukupnoj površini od 7.200 m² posjetitelji mogu razgledati više od 400 topijara i čak 30 tematskih priča. Među njima su motorcikli i skuteri na cesti, farma s domaćim životinjama, jezero sa labudovima, patkama i žabama, ali i scene divljih životinja, različitih ptica, anđela i svete obitelji. Posebnu čar daju i japanski motivi vrta, koji pokazuju koliko raznolika i maštovita može biti ova umjetnost.

Kako je nastao topiary park obitelji Flegar
Vladimir Flegar topiaryjem se počeo baviti 1995. godine, kada je nakon gubitka posla odlučio posvetiti se obiteljskom imanju. Posadio je 800 reznica buksuza, a danas park broji oko 400 oblikovanih biljaka.
“Od prije sam se bavio izradom suvenira. Slikao sam, kipario sam u drvu. S drvom sam se bavio još sad do prije 5-6 godina. I tako sam, uz put, znači uz OPG, izradu suvenira, uzeo 800 reznica buksuza i posadio u vrtu. Primili su mi se svi i od tih svih 800 današnjih 400 je
ostalo.” objašnjava Flegar.
Na pitanje koji je bio prvi oblik koji je izradio, Vladimir Flegar objašnjava da većina današnjih skulptura potječe upravo iz tih prvih pokušaja. „Ja radim originale, nema tu nikakvih žičanih kalupa ni pomagala. Od malih sadnica odmah usmjeravam njihovu prirodnu, kako ja to zovem, konstrukciju, u smjeru koji želim.“
Najlakše, kaže, to može dočarati primjerom pijetla. „Pijetao mora imati dvije glavne grane nositelja, a onda zelena masa ide između njih. Usmjeravaš jednu od druge, pa onda sezonski šišaš vrhove. Svake godine ta masa postaje gušća i gušća i na kraju se dobije pravi oblik pijetla.“
Ista tehnika vrijedi i za složenije skulpture – ljudske figure ili životinje. „Evo, kod slona je trebalo ostaviti jednu veliku granu za surlu. Konstrukciju najprije osmislite, a onda čekate da sve to obrastu listići. To traje godinama.“

Koliko traje i kako se održava topiary?
Topiary je prije svega umjetnost strpljenja. Jednostavnijim oblicima potrebne su godine da razviju gustu zelenu masu, dok monumentalne figure, poput slona ili anđela, zahtijevaju desetljeća njege i oblikovanja.
Održavanje je poseban izazov. „Za svih 400 topijara potrebno nam je između mjesec i pol do dva mjeseca šišanja. U poslu mi pomažu supruga, kćer i sestra,“ otkriva Flegar.
Svi topijari u parku održavaju se isključivo ručnim škarama. „Električne škare prebrze su i oštećuju listove. To ne smeta biljci, ali vizualno izgleda loše, pogotovo ljeti kada listovi mogu požutjeti,“ objašnjava.

Kako u vlastitom vrtu stvoriti topiary park – preporuke majstora
Za one koji žele iskušati ovu umjetnost, Flegar poručuje da je najvažnija vizija i strpljenje. „Prvo osmislite konstrukciju. Ako radite pijetla, vjevericu ili anđela, morate planirati grane nositelje koje će izdržati težinu i vremenske uvjete. Bez kalupa to traži puno vremena i upornosti.“
Za one nestrpljivije, postoji jednostavnija metoda – korištenje gotovih žičanih kalupa. No, prema Flegaru, prava vrijednost topiaryja leži u originalima, nastalim izravnim oblikovanjem prirode bez strukturalnih bez pomagala.

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.
Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.
Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu
Podrijetlo i povijest jorgovana
Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.
Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.
Simbolika jorgovana
Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.
Kada jorgovan cvate?
Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?
Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.
Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?
Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:
- Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
- Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
- Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
- Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.
Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?
Za bogato cvjetanje jorgovan traži:
- sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
- propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
- zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka
Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.