Vrt

Kumkvat je idealan citrus za tegle

Kumkvat je sitni plod zanimljivog okusa koji izgledom podsjeća na male naranče, a omiljen je agrum u Kini. Gdje se može saditi i kako ga njegovati provjerili smo u Vrtnom centru Šestine.

Simbol sreće i bogatstva

Blagodati plodova punim vitamina C, citrusi svojim efektnim mirisnim stablima sjajno se uklapaju u interijere i eksterijere.

U Vrtnom centru Šestine otkrili smo kumkvat – malo zimzeleno stablo koje se u Kini često poklanja kao simbol bogatstva i sreće, a pripada porodici rutovki kojoj pripadaju bergamot, klementina i limun.

“Kumkvat je mali agrum koji ne naraste jako visoko i zato je jako prikladan za sadnju u posude. On je bogat svojim plodom koji je lagano kiselkast, a jede se s korom koja je izuzetno zdrava”, objašnjava agronomka Terezija Radoš.

Biljka koja sama stvara plodove

Riječ je o samooplodnoj biljci, što znači da se za oprašivanje ne oslanja na insekte, već plod može stvoriti sama.

Kumkvat je najbolje presađivati tijekom ožujka, odnosno prije početka same vegetacije.

Njegova stabla narastu oko šezdeset centimetara godišnje, a mogu doseći čak tri metra u visinu. Krošnja im se može razgranati do čak dva i pol metra u širinu, a u proljeće i ljeto puni su aromatičnih bijelih cvjetova.

Kumkvat je biljka koja daje plodove tijekom cijele vegetacije

Limun je idealna lončanica za početnike jer na stablu tijekom cijele godine ima cvjetove i plodove različite zrelosti. Njegovo lišće isparava fitoncide, posebne tvari koje uništavaju bakterije, viruse i gljivice, što ga čini biljkom idealnom za interijere. Odlučite li ga sami posaditi, strpljivo čekajte plodove.

“Kada se posadi sadnica limuna, nemojte odmah očekivati plodove, njoj ipak treba određeni period, otprilike desetak godina od sadnje same koštice do pojave prvih plodova”, napominje Terezija.

Na što treba paziti

Kako je površina tla u teglama ograničena, izmjena hranjiva može biti otežana. Zato je ove citruse poželjno prihranjivati, što bi od travnja do kolovoza trebalo činiti jednom tjedno u manjoj količini.

Kada birate teglu za citruse važno je samo da je ona prave veličine. Potrebno je osigurati dovoljan prostor kako ne bi došlo do previše vlage ili premalo.

Proces sadnje

Za presađivanje limuna potrebna nam je zemlja posebna za limune, sadnica limuzina i voda u koju smo pomiješali koncentrat odnosno supstrat za limune.

Potom odstranimo zemlju koja se skupila s vremenom i dodamo novu zemlju za citruse. Za kraj dobro zalijemo vodom u koju smo dodali supstrat za agrume.

Citrusi se vole sunčati i biti na toplom, a za optimalan rast potrebna im je temperatura od 15 do 30 stupnjeva. Treba ih čuvati od hladnoće, a zemlja u njihovoj posudi nikada se ne smije smrznuti.

Kada su u vegetaciji, zalijevajte ih jednom u dva tjedna ili čak jednom mjesečno. Listove im je dobro svako malo brisati vlažnom krpom kako bi se uklonio sloj prašine, a biljka lakše disala.

Kako se citrusi mogu koristiti kao sredstvo protiv komaraca saznajte ovdje.

vrtni centar Šestine

Related Topics:citrusi istaknuto s17e42 Vrtni centar Šestine

Up Next

Kako njegovati cvatuće biljke tijekom ljeta

Ne propustite

Čudo od cvijeća koje garantira dobar osjećaj

Vrt

Sračinec kraj Varaždina skriva čarobni topiary park s čak 400 skulptura

U Topiary parku bilje postaje umjetnički medij, a park prava galerija skulptura

Topiary park Vladimira Flegara jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, gdje priroda u rukama ovog čovjeka postaje umjetničko djelo.

Svaki oblik, od pijetla i anđela do tridesetogodišnjeg slona, priča priču o strpljenju, ljubavi i stvaralaštvu. Posjet ovom parku nije samo šetnja među biljkama, već iskustvo susreta s umjetnošću u kojoj priroda i čovjek stvaraju zajedno.

Najčešće pitanje posjetitelja – što je topiary?

Topiary je naziv za umjetnost orezivanja ukrasnog grmlja i drveća u prepoznatljive oblike. Riječ potječe od latinske riječi topiarius, što znači „vrtlar“ ili „kreator krajolika“. Ova hortikulturna praksa poznata je još iz rimskih vrtova, a danas se njeguje diljem svijeta. U Hrvatskoj postoji samo jedan topiary park, a smješten je u okolici Varaždina. Njegov vlasnik, Vladimir Flegar, na svom imanju stvorio je pravo zeleno carstvo.

Na ukupnoj površini od 7.200 m² posjetitelji mogu razgledati više od 400 topijara i čak 30 tematskih priča. Među njima su motorcikli i skuteri na cesti, farma s domaćim životinjama, jezero sa labudovima, patkama i žabama, ali i scene divljih životinja, različitih ptica, anđela i svete obitelji. Posebnu čar daju i japanski motivi vrta, koji pokazuju koliko raznolika i maštovita može biti ova umjetnost.

Kako je nastao topiary park obitelji Flegar

Vladimir Flegar topiaryjem se počeo baviti 1995. godine, kada je nakon gubitka posla odlučio posvetiti se obiteljskom imanju. Posadio je 800 reznica buksuza, a danas park broji oko 400 oblikovanih biljaka.

“Od prije sam se bavio izradom suvenira. Slikao sam, kipario sam u drvu. S drvom sam se bavio još sad do prije 5-6 godina. I tako sam, uz put, znači uz OPG, izradu suvenira, uzeo 800 reznica buksuza i posadio u vrtu. Primili su mi se svi i od tih svih 800 današnjih 400 je
ostalo.” objašnjava Flegar.

Na pitanje koji je bio prvi oblik koji je izradio, Vladimir Flegar objašnjava da većina današnjih skulptura potječe upravo iz tih prvih pokušaja. „Ja radim originale, nema tu nikakvih žičanih kalupa ni pomagala. Od malih sadnica odmah usmjeravam njihovu prirodnu, kako ja to zovem, konstrukciju, u smjeru koji želim.“

Najlakše, kaže, to može dočarati primjerom pijetla. „Pijetao mora imati dvije glavne grane nositelja, a onda zelena masa ide između njih. Usmjeravaš jednu od druge, pa onda sezonski šišaš vrhove. Svake godine ta masa postaje gušća i gušća i na kraju se dobije pravi oblik pijetla.“

Ista tehnika vrijedi i za složenije skulpture – ljudske figure ili životinje. „Evo, kod slona je trebalo ostaviti jednu veliku granu za surlu. Konstrukciju najprije osmislite, a onda čekate da sve to obrastu listići. To traje godinama.“

Koliko traje i kako se održava topiary?

Topiary je prije svega umjetnost strpljenja. Jednostavnijim oblicima potrebne su godine da razviju gustu zelenu masu, dok monumentalne figure, poput slona ili anđela, zahtijevaju desetljeća njege i oblikovanja.

Održavanje je poseban izazov. „Za svih 400 topijara potrebno nam je između mjesec i pol do dva mjeseca šišanja. U poslu mi pomažu supruga, kćer i sestra,“ otkriva Flegar.

Svi topijari u parku održavaju se isključivo ručnim škarama. „Električne škare prebrze su i oštećuju listove. To ne smeta biljci, ali vizualno izgleda loše, pogotovo ljeti kada listovi mogu požutjeti,“ objašnjava.

Kako u vlastitom vrtu stvoriti topiary park – preporuke majstora

Za one koji žele iskušati ovu umjetnost, Flegar poručuje da je najvažnija vizija i strpljenje. „Prvo osmislite konstrukciju. Ako radite pijetla, vjevericu ili anđela, morate planirati grane nositelje koje će izdržati težinu i vremenske uvjete. Bez kalupa to traži puno vremena i upornosti.“

Za one nestrpljivije, postoji jednostavnija metoda – korištenje gotovih žičanih kalupa. No, prema Flegaru, prava vrijednost topiaryja leži u originalima, nastalim izravnim oblikovanjem prirode bez strukturalnih bez pomagala.

Nastavite čitati

Vrt

Rujan je najbolje vrijeme za sadnju jorgovana

Donosimo kako ga i gdje saditi

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.

Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.

Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu

Podrijetlo i povijest jorgovana

Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.

Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.

Simbolika jorgovana

Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.

Kada jorgovan cvate?

Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?

Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.

Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?

Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:

Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.

Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?

Za bogato cvjetanje jorgovan traži:

sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka

Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.

Nastavite čitati