Vrt

Kako pravilno preseliti biljke u kuću: 6 pogrešaka koje morate izbjeći

Pročitajte koje su najčešće pogreške koje ljudi čine kada unose biljke unutra za zimu – i stručne savjete kako ih izbjeći

Dani postaju kraći, a zrak sve hladniji. Dok se pripremamo provoditi više vremena unutra i ušuškati se, vrijeme je i da svoje vanjske biljke prenesete unutra kako bi im pomogli da uspijevaju. Iako možda mislite da je dovoljno jednostavno unijeti biljke unutra, neki pogrešni koraci mogu biti štetni ne samo za te vanjske biljke, već i za one koje već imate unutra.

1. Predugo čekanje

Vrijeme je ključno kada odlučujete kada ćete unijeti biljke unutra. “Jedna od pogrešaka koju vrtlari često čine prilikom prijelaza biljaka unutra je predugo čekanje, što može izazvati stres pa čak i smrt biljke ako postane prehladno”, objašnjava Andrew Bunting, potpredsjednik hortikulture pri Pennsylvanijskom hortikulturnom društvu. “Kada noćna temperatura dosegne 10°C, općenito je vrijeme da biljke unesete unutra na toplije mjesto.” Naravno, postoje iznimke, poput tropskih biljaka koje treba unijeti ranije, dok druge biljke, poput bromelija, koje podnose hladnije temperature, mogu ostati vani duže, dodao je.

2. Zanemarivanje pregleda biljaka pri unosu

Kada su vaše biljke bile vani, postoji mogućnost da su bile izložene nekim uobičajenim štetnicima biljaka, poput lisnih uši, paukovih grinja, bijelih mušica, ljuskavaca i vunastih uši. Prije nego unesete biljke unutra, temeljito ih pregledajte radi znakova insekata, uključujući jajašca.

3. Premalo ili previše osvjetljenja

Obratite pažnju na mjesto – i uvjete osvjetljenja – kada unosite biljke unutra. “Svaka biljka koja je bila vani na punom suncu najbolje će rasti blizu svijetlog prozora, po mogućnosti južno ili zapadno orijentiranog, ali to naravno ovisi o kući”, kaže Sarah Nolimal, viša hortikulturistica iz Botaničkog vrta u Chicagu.

4. Nedovoljno vlage u unutarnjem prostoru

Unutarnji zrak može biti mnogo suši od vanjskog, osobito zimi kada grijanje radi.

Koristite posude s vodom za povećanje vlažnosti ili postavljanje biljaka koje vole vlagu na prirodno vlažna mjesta, poput kupaonice.

5. Prekomjerno zaljevanje

Budući da unutarnje biljke dobivaju manje sunčeve svjetlosti, to znači da će im trebati manje vode, kaže Awot-Traut. “Prekomjerno zalijevanje je česta pogreška koju vrtlari čine”, kaže. “Uvijek prvo provjerite razinu vlage u tlu.”

6. Prečesto premještanje biljaka

Većini biljaka treba vremena da se prilagode novoj okolini – a svaki put kad ih premjestite na drugo mjesto, morat će se ponovno prilagoditi. “Ovaj proces prilagodbe zahtijeva energiju, što s vremenom može oslabiti biljku, čineći je podložnijom bolestima, štetnicima ili čak uginuću”, rekla je Awot-Traut. “Postavite ih na dobro mjesto s puno svjetla i ostavite ih tamo.“

Vrt

Sračinec kraj Varaždina skriva čarobni topiary park s čak 400 skulptura

U Topiary parku bilje postaje umjetnički medij, a park prava galerija skulptura

Topiary park Vladimira Flegara jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, gdje priroda u rukama ovog čovjeka postaje umjetničko djelo.

Svaki oblik, od pijetla i anđela do tridesetogodišnjeg slona, priča priču o strpljenju, ljubavi i stvaralaštvu. Posjet ovom parku nije samo šetnja među biljkama, već iskustvo susreta s umjetnošću u kojoj priroda i čovjek stvaraju zajedno.

Najčešće pitanje posjetitelja – što je topiary?

Topiary je naziv za umjetnost orezivanja ukrasnog grmlja i drveća u prepoznatljive oblike. Riječ potječe od latinske riječi topiarius, što znači „vrtlar“ ili „kreator krajolika“. Ova hortikulturna praksa poznata je još iz rimskih vrtova, a danas se njeguje diljem svijeta. U Hrvatskoj postoji samo jedan topiary park, a smješten je u okolici Varaždina. Njegov vlasnik, Vladimir Flegar, na svom imanju stvorio je pravo zeleno carstvo.

Na ukupnoj površini od 7.200 m² posjetitelji mogu razgledati više od 400 topijara i čak 30 tematskih priča. Među njima su motorcikli i skuteri na cesti, farma s domaćim životinjama, jezero sa labudovima, patkama i žabama, ali i scene divljih životinja, različitih ptica, anđela i svete obitelji. Posebnu čar daju i japanski motivi vrta, koji pokazuju koliko raznolika i maštovita može biti ova umjetnost.

Kako je nastao topiary park obitelji Flegar

Vladimir Flegar topiaryjem se počeo baviti 1995. godine, kada je nakon gubitka posla odlučio posvetiti se obiteljskom imanju. Posadio je 800 reznica buksuza, a danas park broji oko 400 oblikovanih biljaka.

“Od prije sam se bavio izradom suvenira. Slikao sam, kipario sam u drvu. S drvom sam se bavio još sad do prije 5-6 godina. I tako sam, uz put, znači uz OPG, izradu suvenira, uzeo 800 reznica buksuza i posadio u vrtu. Primili su mi se svi i od tih svih 800 današnjih 400 je
ostalo.” objašnjava Flegar.

Na pitanje koji je bio prvi oblik koji je izradio, Vladimir Flegar objašnjava da većina današnjih skulptura potječe upravo iz tih prvih pokušaja. „Ja radim originale, nema tu nikakvih žičanih kalupa ni pomagala. Od malih sadnica odmah usmjeravam njihovu prirodnu, kako ja to zovem, konstrukciju, u smjeru koji želim.“

Najlakše, kaže, to može dočarati primjerom pijetla. „Pijetao mora imati dvije glavne grane nositelja, a onda zelena masa ide između njih. Usmjeravaš jednu od druge, pa onda sezonski šišaš vrhove. Svake godine ta masa postaje gušća i gušća i na kraju se dobije pravi oblik pijetla.“

Ista tehnika vrijedi i za složenije skulpture – ljudske figure ili životinje. „Evo, kod slona je trebalo ostaviti jednu veliku granu za surlu. Konstrukciju najprije osmislite, a onda čekate da sve to obrastu listići. To traje godinama.“

Koliko traje i kako se održava topiary?

Topiary je prije svega umjetnost strpljenja. Jednostavnijim oblicima potrebne su godine da razviju gustu zelenu masu, dok monumentalne figure, poput slona ili anđela, zahtijevaju desetljeća njege i oblikovanja.

Održavanje je poseban izazov. „Za svih 400 topijara potrebno nam je između mjesec i pol do dva mjeseca šišanja. U poslu mi pomažu supruga, kćer i sestra,“ otkriva Flegar.

Svi topijari u parku održavaju se isključivo ručnim škarama. „Električne škare prebrze su i oštećuju listove. To ne smeta biljci, ali vizualno izgleda loše, pogotovo ljeti kada listovi mogu požutjeti,“ objašnjava.

Kako u vlastitom vrtu stvoriti topiary park – preporuke majstora

Za one koji žele iskušati ovu umjetnost, Flegar poručuje da je najvažnija vizija i strpljenje. „Prvo osmislite konstrukciju. Ako radite pijetla, vjevericu ili anđela, morate planirati grane nositelje koje će izdržati težinu i vremenske uvjete. Bez kalupa to traži puno vremena i upornosti.“

Za one nestrpljivije, postoji jednostavnija metoda – korištenje gotovih žičanih kalupa. No, prema Flegaru, prava vrijednost topiaryja leži u originalima, nastalim izravnim oblikovanjem prirode bez strukturalnih bez pomagala.

Nastavite čitati

Vrt

Rujan je najbolje vrijeme za sadnju jorgovana

Donosimo kako ga i gdje saditi

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.

Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.

Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu

Podrijetlo i povijest jorgovana

Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.

Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.

Simbolika jorgovana

Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.

Kada jorgovan cvate?

Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?

Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.

Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?

Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:

Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.

Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?

Za bogato cvjetanje jorgovan traži:

sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka

Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.

Nastavite čitati