Vrt
Kako pravilno preseliti biljke u kuću: 6 pogrešaka koje morate izbjeći
Pročitajte koje su najčešće pogreške koje ljudi čine kada unose biljke unutra za zimu – i stručne savjete kako ih izbjeći

Dani postaju kraći, a zrak sve hladniji. Dok se pripremamo provoditi više vremena unutra i ušuškati se, vrijeme je i da svoje vanjske biljke prenesete unutra kako bi im pomogli da uspijevaju. Iako možda mislite da je dovoljno jednostavno unijeti biljke unutra, neki pogrešni koraci mogu biti štetni ne samo za te vanjske biljke, već i za one koje već imate unutra.
1. Predugo čekanje
Vrijeme je ključno kada odlučujete kada ćete unijeti biljke unutra. “Jedna od pogrešaka koju vrtlari često čine prilikom prijelaza biljaka unutra je predugo čekanje, što može izazvati stres pa čak i smrt biljke ako postane prehladno”, objašnjava Andrew Bunting, potpredsjednik hortikulture pri Pennsylvanijskom hortikulturnom društvu. “Kada noćna temperatura dosegne 10°C, općenito je vrijeme da biljke unesete unutra na toplije mjesto.” Naravno, postoje iznimke, poput tropskih biljaka koje treba unijeti ranije, dok druge biljke, poput bromelija, koje podnose hladnije temperature, mogu ostati vani duže, dodao je.
2. Zanemarivanje pregleda biljaka pri unosu
Kada su vaše biljke bile vani, postoji mogućnost da su bile izložene nekim uobičajenim štetnicima biljaka, poput lisnih uši, paukovih grinja, bijelih mušica, ljuskavaca i vunastih uši. Prije nego unesete biljke unutra, temeljito ih pregledajte radi znakova insekata, uključujući jajašca.
3. Premalo ili previše osvjetljenja
Obratite pažnju na mjesto – i uvjete osvjetljenja – kada unosite biljke unutra. “Svaka biljka koja je bila vani na punom suncu najbolje će rasti blizu svijetlog prozora, po mogućnosti južno ili zapadno orijentiranog, ali to naravno ovisi o kući”, kaže Sarah Nolimal, viša hortikulturistica iz Botaničkog vrta u Chicagu.

4. Nedovoljno vlage u unutarnjem prostoru
Unutarnji zrak može biti mnogo suši od vanjskog, osobito zimi kada grijanje radi.
Koristite posude s vodom za povećanje vlažnosti ili postavljanje biljaka koje vole vlagu na prirodno vlažna mjesta, poput kupaonice.
5. Prekomjerno zaljevanje
Budući da unutarnje biljke dobivaju manje sunčeve svjetlosti, to znači da će im trebati manje vode, kaže Awot-Traut. “Prekomjerno zalijevanje je česta pogreška koju vrtlari čine”, kaže. “Uvijek prvo provjerite razinu vlage u tlu.”
6. Prečesto premještanje biljaka
Većini biljaka treba vremena da se prilagode novoj okolini – a svaki put kad ih premjestite na drugo mjesto, morat će se ponovno prilagoditi. “Ovaj proces prilagodbe zahtijeva energiju, što s vremenom može oslabiti biljku, čineći je podložnijom bolestima, štetnicima ili čak uginuću”, rekla je Awot-Traut. “Postavite ih na dobro mjesto s puno svjetla i ostavite ih tamo.“
Opločnici i ograde
Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac
Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.
Kako postaviti opločnike za vrtne staze
Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.
Za kvalitetnu ugradnju važno je:
- Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
- Ugraditi rubnjake
- Osigurati pravilan nagib radi drenaže
Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost
Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:
1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama
2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama
3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama
4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama
5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde
Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode
Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.
Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.
Uradi sam projekti
Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju
Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.
Ranoproljetne povrtnice
Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.
Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju
Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat
Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.
Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m2 i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.
Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.
Špinat

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta
