Vrt
Kako i koje biljke treba zaštititi od zime
S padom temperatura, biljke ulaze u fazu mirovanja ili prestaju s aktivnim rastom vegetacije, stoga je nužno poduzeti korake kako bismo ih zaštitili od mogućeg smrzavanja.
Terezija Radoš iz vrtnog centra Šestine kaže da je biljku potrebno zaštitit kako ne bi došlo do oštećenja korijenovog sustava, da biljka ne bi doživjela šok i smanjila vegetaciju za sljedeću godinu, a možemo je zaštititi sa prirodnim materijalima, kao što su sijeno, mahovina, lišće ili agrotekstil.
Zaštita bilja agrotekstilom
Citrusi i masline koji tijekom cijele godine rastu u teglama zahtijevat će posebnu zaštitu, a najbolje ih je pokriti agro tekstilnim vrećama.
Agrotekstil je idealan materijal za zaštitu bilja jer ima propusnost svijetla oko 90 posto što je odlično jer sama biljka može imati svoju vegetaciju za tu sezonu. Osim toga propušta vodu, što je jako važno da se koristi materijal koji je vodopropustan kako ne bi došlo do oštećenja ili ozeblina samog lista i biljke koja se nalazi ispod materijala te je odličan termoizolator, objasnila je Radoš.
Zaštita bilja prirodnim malčom
Unatoč prednostima agrotekstila, neke vrste biljaka ipak preferiraju prirodni malč koji se se može napraviti čak i od suhog lišća. Važno je napomenuti da lišće ne bi trebalo biti od orahovog drva jer je otrovno. Također, debljina malča ne smije biti veća od 10 centimetara kako bi se očuvala optimalna ravnoteža u tlu.
Biljke koje trebaju prirodni malč su biljke koje imaju manji, odnosno kraći korijen, to su najčešće cvjetajuće trajnice ili povrtnice, a biljke koje ne štitimo od zime su one koje traže prodor svjetlosti i hladnoću, poput ružmarina, kadulje, lavande te cvjetove ljiljana i kadife, dok biljke u teglama zahtijevaju drugačiji pristup zaštititi od zime, rekla je Radoš za Dom na kvadrat.
Zaštita biljaka u teglama zimi
Biljke koje su u teglama, ako je moguće, najpoželjnije ih je premjestiti u zatvoren prostor, ukoliko to nije moguće, važno je zaštititi teglu baš kao što štitimo biljku i to zato da ne bi došlo do smrzavanja zemlje. To možemo sa jutenim vrećama ili postavljanjem stiropora, što je jako dobar način izolacije, nastavila je Radoš.
Prije nego što biljku unesemo u zatvoreni prostor, važno je postepeno je prilagoditi novim uvjetima. Mora biti smještena blizu prozora kako bi imala dovoljno svjetlosti, no izbjegavamo postavljanje blizu radijatora ili propuha.
Terezija Radoš iz vrtnog centra Šestine objasnila je da je balkonsko bilje osjetljivije od većih trajnica, zato što se nalazi u manjim posudama te lakše dolazi do smrzavanja korijena, zato je važno obratiti pozornost na to, njih prije zaštititi ili ako je moguće, unijeti u prostor. Ako ih unosimo u prostor koji je na primjer hodnik, važno je da je svejedno njima dovoljno svjetla i da nije prehladan prostor, kaže Radoš.
Zdravlje biljaka zimi
Redovito uklanjajte suhe ili oštećene dijelove kako biste smanjili rizik od bolesti koje se mogu pogoršati tijekom zime. I ne zaboravite na prihranu biljaka kako biste im osigurali potrebne hranjive tvari.
Biljke tijekom treba prihraniti sa gnojivima kako one ne bi prekidale svoju vegetaciju i mogle lijepo rasti i tijekom proljeća, ali ih isto tako ne smijemo zaboraviti zalijevati. Tijekom zimskih mjeseci potreba za vodom je nešto manja, ali ne nikakva. Ako vidite da biljka nije upila sve od zadnjeg zalijevanja, najbolje je preskočiti jednu rundu zalijevanja, savjetuje Radoš.
Redovita njega i zaštita od zime pomoći će očuvati zdravlje vaših biljaka i pripremiti ih za iduću sezonu.
Bilje
Ružmarin je puno više od začina – jača srce, bistri um i uljepšava svaki vrt
Ružmarin je ljekovit, dekorativan i aromatičan – otkrijte sve njegove prednosti
Ružmarin (Rosmarinus officinalis) jedna je od najpoznatijih i najljekovitijih mediteranskih biljaka. Ime mu dolazi od latinskog, a znači – morska rosa, što je najbliže istini kada ružmarin procvjeta.
Osim što oplemenjuje jela svojim intenzivnim mirisom i aromom, ova višegodišnja biljka poznata je i po brojnim blagotvornim učincima na zdravlje.
U antičkoj Grčkoj, a kasnije i u Rimu, ružmarin je korišten za poboljšanje i osvježavanje pamćenja, pa su pred ispite njegovim uljem studenti masirali čelo i sljepočnice. Grčki su ga đaci i studenti nosili u kosi za vrijeme učenja, uvjereni da će time izoštriti koncentraciju.
9 ljekovitih biljaka koje biste trebali imati u svom domu, savjetuju stručnjaci
Najnovija znanstvena istraživanja opravdavaju mnoga drevna vjerovanja. Pored esencijalnog ulja, znanstvenici su izolirali mnoge potencijalno ljekovite elemente. Posljednjih godina, ružmarin je stekao reputaciju antibaktericida i antifungicida, pa se njegovo lišće preporučuje za liječenje kožnih infekcija.
Među mnogim terapeutskim osobinama ruzmarina, možda najzanimljivija je njegova uloga u sprečavanju raka. Medicinska istraživanja pokazuju da prirodni polifenoli otkriveni u njemu nose antikarcinogena svojstva. Ekstrakt ove ljekovite biljke, ili njegove aktivne komponente – kornosol, kornosolska i ruzmarinova kiselina – igraju važnu ulogu u sprječavanju nastanka raka. On može spriječiti karcinogene da se vežu za ćelijsku DNK i dovedu do mutacije ćelija – što su dva rana stepena u nastajanju raka.
Botanički opis i porijeklo
Ružmarin pripada porodici Lamiaceae (usnače), a porijeklom je s područja Sredozemlja. Raste kao zimzeleni grm visine od 50 do 150 cm, s uspravnim, razgranatim stabljikama. Listovi su mu uski, kožasti, tamnozeleni s gornje strane i srebrnasto-sivi s donje, a cvjetovi mogu biti svijetloplavi, ljubičasti, bijeli ili ružičasti, ovisno o sorti.
Prirodno raste na kamenitim, sunčanim padinama, najčešće u blizini mora, no lako se uzgaja i u kontinentalnim vrtovima i teglama, ako mu se osigura dovoljno svjetla i dobra drenaža.
Kako uzgajati i njegovati ružmarin
Ružmarinu najviše odgovara sunčano mjesto i propusno tlo. Idealno tlo je pjeskovito ili šljunkovito, slabo kiselo do neutralno. Nije zahtjevan za zalijevanje – štoviše, ne voli previše vlage. U kontinentalnim krajevima preporučuje se uzgoj u tegli kako bi ga se tijekom zime moglo unijeti u zatvoreni prostor jer ne podnosi jake mrazeve.
Savjeti za njegu:
- Sadnja: u proljeće, kad prođe opasnost od mraza.
- Zalijevanje: umjereno, uz obaveznu drenažu.
- Rezidba: lagana rezidba u proljeće potiče razgranat rast.
- Prezimljavanje: u lončanici na svijetlom i hladnijem mjestu.
Razmnožavanje ružmarina
Najjednostavniji način razmnožavanja je reznicama – odrežu se zdravi vršni dijelovi duljine 8–10 cm, uklone donji listići i stave u vodu ili supstrat dok ne razviju korijen. Moguće je i razmnožavanje sjemenom, no ono je sporije i manje pouzdano.
Ljekovita svojstva
Ružmarin sadrži eterična ulja, antioksidanse, flavonoide i fenolne kiseline. Zahvaljujući tim sastojcima:
- poboljšava cirkulaciju,
- potiče pamćenje i koncentraciju,
- djeluje protuupalno i antimikrobno,
- snižava kolesterol,
- štiti zdravlje srca i jetre.
Koristi se u obliku čaja, tinktura, eteričnog ulja i obloga. Čaj od ružmarina pomaže kod probavnih tegoba i umora, dok se ulje koristi za masažu bolnih mišića i vlasišta – gdje potiče rast kose.
Ružmarin u kulinarstvu
Nezaobilazan je u mediteranskoj kuhinji. Koristi se za začinjavanje mesa, ribe, krumpira, focaccie, maslinovog ulja, octa i marinada. Njegov snažan miris savršeno se slaže s češnjakom, limunom i maslinovim uljem.
Bosiljak je biljka koju morate imati u vrtu (ili na prozoru)
Najbolji je svježe ubrani ružmarin, no može se i sušiti – tada postaje još koncentriranijeg okusa.
Dekorativna i funkcionalna biljka
Osim što je koristan u kuhinji i ljekovit, ružmarin je i vrlo dekorativan – odlično se uklapa u vrtne rubnjake, kamenjare i mediteranske gredice. Zimi unosi svježinu kao zimzeleni grm, a njegov miris odbija mnoge insekte.
Biljke ne samo da pridonose okusu, mirisu i izgledu vaših jela, već su i prepune antioksidansa i vlakana. Korištenje biljaka kao zamjene za zasićene masti, poput maslaca, odlična je strategija za upravljanje visokim kolesterolom bez odricanja od okusa.
Bilje poput ružmarina ne sadrži masnoće. Sa svojim zemljanim i drvenastim okusom, ružmarin ima snažan okus i dobro se slaže s drugim biljem poput timijana, mažurana i origana. Što više okusa dobivate od bilja, manje vam je masnoće potrebno u kuhanju. Osim što dodaje okus, ružmarin također omekšava bjelančevine životinjskog podrijetla.
Vrt
Bosiljak, neven, lavanda… Koje su biljke najbolja prirodna zaštita protiv komaraca?
Nisu samo dosadni, oni mogu biti i opasni za zdravlje
Ljeto i komarci često dolaze “ruku pod ruku”, pa je ponekad teško uživati u prirodi onako kako bismo htjeli. Osim što ljeti više vremena provodimo vani, u našim domovima češće otvoreni prozori, što znači da su komarci i svuda oko nas.
Protiv njih se možemo boriti kemikalijama, no njihov miris je poprilično agresivan te mnogima ne odgovara. Postoji i prirodan način borbe protiv komaraca. Određene biljke, koje možete zasaditi u vašem vrtu ili balkonu, svojim mirisom tjeraju komarce i ostale insekte. Ako znamo da komarci mogu biti i opasni za naše zdravlje, pametno je poduzeti neke korake. Donosimo pregled pet najboljih i najučinkovitijih.
Ružmarin
Komarci i ružmarin se nikako ne vole! Teglicu ružmarina stavite na dasku od prozora, i tako ste onemogućili komarcima ulaz u prostoriju, pogotovo kada je ružmarin u cvatu. Ako želite biti sigurni da ste rastjerali dosadne insekte, protresite teglicu ružmarina i tako dodatno pojačajte njegovu učinkovitost.
Pet najboljih prirodnih pripravaka za borbu protiv žohara
No, ako se koji uporni komarac ipak provuče kroz zasjedu i ugrize vas, ružmarin će vam opet biti od pomoći. Lišće ove biljke ublažiti će svrbež nastao ugrizom. Ne čudi stoga da se od eteričnog bilja ružmarina rade preparati protiv ugriza komaraca i drugih insekata.
Bosiljak
Osim što je idealan za razno razne gastro kombinacije, bosiljk će vam biti od koristi i u borbi protiv ugriza komaraca. Naime, bosiljak je jedan od najjačh repelenata, točnije, tvari koja se nanosi na kožu, odjeću ili druge površine koje odvraćaju insekte.
Bosiljak će svojim mirisom otjerati komarce, i druge insekte. Bit će djelotvoran i ako vas komarac ugrize. Protrljajte mjesto ugriza listovima bosiljka i smanjit ćete svrbež.
Lavanda
Opće je poznato da je lavanda itekako učinkovita u borbi protiv moljaca, te ju stoga mnogi sušenu stavljaju u platnene vrećice u ormare. No, ova biljka nije samo djelotvorna na tom polju.
Riješite se mrava, pauka i moljaca uz pomoć namirnica koje imate u kuhinji
Lavanda svojim mirisom tjera i komarce, a ujedno osvježava prostor te utječe na raspoloženje.
Neven
Još jedna biljka koja se našla na našem popisu je neven. Osim što cijelo ljeto svojim cvijetom uljepšava prostor, neven itekako ima još jednu bitnu ulogu.
Svojom mirisom neven će otjerati komarce i druge insekte, a djeluje i na valjkaste crve, nematode,i druge nametnike u zemlji.
Menta
Osim što nikako s komarcima nije na ‘ti’ i tjera ih, menta će svojim mirisomotjerati i mrave, buhe i razne druge insekte. Buketići suhe mente pak imaju neugodan miris za miševe.
