Vrt
Kako i koje biljke treba zaštititi od zime
S padom temperatura, biljke ulaze u fazu mirovanja ili prestaju s aktivnim rastom vegetacije, stoga je nužno poduzeti korake kako bismo ih zaštitili od mogućeg smrzavanja.
Terezija Radoš iz vrtnog centra Šestine kaže da je biljku potrebno zaštitit kako ne bi došlo do oštećenja korijenovog sustava, da biljka ne bi doživjela šok i smanjila vegetaciju za sljedeću godinu, a možemo je zaštititi sa prirodnim materijalima, kao što su sijeno, mahovina, lišće ili agrotekstil.
Zaštita bilja agrotekstilom
Citrusi i masline koji tijekom cijele godine rastu u teglama zahtijevat će posebnu zaštitu, a najbolje ih je pokriti agro tekstilnim vrećama.

Agrotekstil je idealan materijal za zaštitu bilja jer ima propusnost svijetla oko 90 posto što je odlično jer sama biljka može imati svoju vegetaciju za tu sezonu. Osim toga propušta vodu, što je jako važno da se koristi materijal koji je vodopropustan kako ne bi došlo do oštećenja ili ozeblina samog lista i biljke koja se nalazi ispod materijala te je odličan termoizolator, objasnila je Radoš.
Zaštita bilja prirodnim malčom
Unatoč prednostima agrotekstila, neke vrste biljaka ipak preferiraju prirodni malč koji se se može napraviti čak i od suhog lišća. Važno je napomenuti da lišće ne bi trebalo biti od orahovog drva jer je otrovno. Također, debljina malča ne smije biti veća od 10 centimetara kako bi se očuvala optimalna ravnoteža u tlu.

Biljke koje trebaju prirodni malč su biljke koje imaju manji, odnosno kraći korijen, to su najčešće cvjetajuće trajnice ili povrtnice, a biljke koje ne štitimo od zime su one koje traže prodor svjetlosti i hladnoću, poput ružmarina, kadulje, lavande te cvjetove ljiljana i kadife, dok biljke u teglama zahtijevaju drugačiji pristup zaštititi od zime, rekla je Radoš za Dom na kvadrat.
Zaštita biljaka u teglama zimi
Biljke koje su u teglama, ako je moguće, najpoželjnije ih je premjestiti u zatvoren prostor, ukoliko to nije moguće, važno je zaštititi teglu baš kao što štitimo biljku i to zato da ne bi došlo do smrzavanja zemlje. To možemo sa jutenim vrećama ili postavljanjem stiropora, što je jako dobar način izolacije, nastavila je Radoš.
Prije nego što biljku unesemo u zatvoreni prostor, važno je postepeno je prilagoditi novim uvjetima. Mora biti smještena blizu prozora kako bi imala dovoljno svjetlosti, no izbjegavamo postavljanje blizu radijatora ili propuha.

Terezija Radoš iz vrtnog centra Šestine objasnila je da je balkonsko bilje osjetljivije od većih trajnica, zato što se nalazi u manjim posudama te lakše dolazi do smrzavanja korijena, zato je važno obratiti pozornost na to, njih prije zaštititi ili ako je moguće, unijeti u prostor. Ako ih unosimo u prostor koji je na primjer hodnik, važno je da je svejedno njima dovoljno svjetla i da nije prehladan prostor, kaže Radoš.
Zdravlje biljaka zimi
Redovito uklanjajte suhe ili oštećene dijelove kako biste smanjili rizik od bolesti koje se mogu pogoršati tijekom zime. I ne zaboravite na prihranu biljaka kako biste im osigurali potrebne hranjive tvari.
Biljke tijekom treba prihraniti sa gnojivima kako one ne bi prekidale svoju vegetaciju i mogle lijepo rasti i tijekom proljeća, ali ih isto tako ne smijemo zaboraviti zalijevati. Tijekom zimskih mjeseci potreba za vodom je nešto manja, ali ne nikakva. Ako vidite da biljka nije upila sve od zadnjeg zalijevanja, najbolje je preskočiti jednu rundu zalijevanja, savjetuje Radoš.
Redovita njega i zaštita od zime pomoći će očuvati zdravlje vaših biljaka i pripremiti ih za iduću sezonu.
Opločnici i ograde
Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac
Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.
Kako postaviti opločnike za vrtne staze
Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.
Za kvalitetnu ugradnju važno je:
- Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
- Ugraditi rubnjake
- Osigurati pravilan nagib radi drenaže
Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost
Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:
1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama
2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama
3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama
4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama
5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde
Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode
Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.
Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.
Uradi sam projekti
Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju
Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.
Ranoproljetne povrtnice
Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.
Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju
Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat
Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.
Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m2 i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.
Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.
Špinat

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta
