Vrt
Kako i koje biljke treba zaštititi od zime
S padom temperatura, biljke ulaze u fazu mirovanja ili prestaju s aktivnim rastom vegetacije, stoga je nužno poduzeti korake kako bismo ih zaštitili od mogućeg smrzavanja.
Terezija Radoš iz vrtnog centra Šestine kaže da je biljku potrebno zaštitit kako ne bi došlo do oštećenja korijenovog sustava, da biljka ne bi doživjela šok i smanjila vegetaciju za sljedeću godinu, a možemo je zaštititi sa prirodnim materijalima, kao što su sijeno, mahovina, lišće ili agrotekstil.
Zaštita bilja agrotekstilom
Citrusi i masline koji tijekom cijele godine rastu u teglama zahtijevat će posebnu zaštitu, a najbolje ih je pokriti agro tekstilnim vrećama.

Agrotekstil je idealan materijal za zaštitu bilja jer ima propusnost svijetla oko 90 posto što je odlično jer sama biljka može imati svoju vegetaciju za tu sezonu. Osim toga propušta vodu, što je jako važno da se koristi materijal koji je vodopropustan kako ne bi došlo do oštećenja ili ozeblina samog lista i biljke koja se nalazi ispod materijala te je odličan termoizolator, objasnila je Radoš.
Zaštita bilja prirodnim malčom
Unatoč prednostima agrotekstila, neke vrste biljaka ipak preferiraju prirodni malč koji se se može napraviti čak i od suhog lišća. Važno je napomenuti da lišće ne bi trebalo biti od orahovog drva jer je otrovno. Također, debljina malča ne smije biti veća od 10 centimetara kako bi se očuvala optimalna ravnoteža u tlu.

Biljke koje trebaju prirodni malč su biljke koje imaju manji, odnosno kraći korijen, to su najčešće cvjetajuće trajnice ili povrtnice, a biljke koje ne štitimo od zime su one koje traže prodor svjetlosti i hladnoću, poput ružmarina, kadulje, lavande te cvjetove ljiljana i kadife, dok biljke u teglama zahtijevaju drugačiji pristup zaštititi od zime, rekla je Radoš za Dom na kvadrat.
Zaštita biljaka u teglama zimi
Biljke koje su u teglama, ako je moguće, najpoželjnije ih je premjestiti u zatvoren prostor, ukoliko to nije moguće, važno je zaštititi teglu baš kao što štitimo biljku i to zato da ne bi došlo do smrzavanja zemlje. To možemo sa jutenim vrećama ili postavljanjem stiropora, što je jako dobar način izolacije, nastavila je Radoš.
Prije nego što biljku unesemo u zatvoreni prostor, važno je postepeno je prilagoditi novim uvjetima. Mora biti smještena blizu prozora kako bi imala dovoljno svjetlosti, no izbjegavamo postavljanje blizu radijatora ili propuha.

Terezija Radoš iz vrtnog centra Šestine objasnila je da je balkonsko bilje osjetljivije od većih trajnica, zato što se nalazi u manjim posudama te lakše dolazi do smrzavanja korijena, zato je važno obratiti pozornost na to, njih prije zaštititi ili ako je moguće, unijeti u prostor. Ako ih unosimo u prostor koji je na primjer hodnik, važno je da je svejedno njima dovoljno svjetla i da nije prehladan prostor, kaže Radoš.
Zdravlje biljaka zimi
Redovito uklanjajte suhe ili oštećene dijelove kako biste smanjili rizik od bolesti koje se mogu pogoršati tijekom zime. I ne zaboravite na prihranu biljaka kako biste im osigurali potrebne hranjive tvari.
Biljke tijekom treba prihraniti sa gnojivima kako one ne bi prekidale svoju vegetaciju i mogle lijepo rasti i tijekom proljeća, ali ih isto tako ne smijemo zaboraviti zalijevati. Tijekom zimskih mjeseci potreba za vodom je nešto manja, ali ne nikakva. Ako vidite da biljka nije upila sve od zadnjeg zalijevanja, najbolje je preskočiti jednu rundu zalijevanja, savjetuje Radoš.
Redovita njega i zaštita od zime pomoći će očuvati zdravlje vaših biljaka i pripremiti ih za iduću sezonu.
Travnjaci i živice
Kako održavati travnjak ljeti? Savjeti stručnjaka
Ova pravila bi svakako trebali poštivati

Ljetni mjeseci donose visoke temperature, jake sunčeve zrake i manje oborina – što znači da vaš travnjak ulazi u najzahtjevniji dio godine. Ako ga ne njegujete pravilno, vrlo brzo će izgubiti boju, gustoću i otpornost.
Donosimo ključna pravila kako održavati travnjak ljeti, prema savjetima dipl. ing. šumarstva, kako bi vaša zelena površina ostala gusta, zdrava i otporna – sve do jeseni.
Kako zalijevati biljke dok ste na godišnjem – bez pomoći susjeda
Imajte na umu da trava ne raste jednakim intenzitetom tijekom godine
Trava ne raste jednakim intenzitetom tijekom cijele godine. Njezina dinamika rasta ovisi o temperaturi, vlazi i količini sunčeve svjetlosti, zbog čega se i način održavanja travnjaka mijenja sezonski.
Proljeće je razdoblje najintenzivnijeg rasta. Tada travnjak ima najviše potreba za vlagom i hranjivima jer se aktivno regenerira nakon zime i priprema za sezonu.
Ljeto donosi visoke temperature koje usporavaju rast. Trava ulazi u fazu održavanja – tada je ključna pravilna njega, s naglaskom na zalijevanje i zaštitu od stresa.
“Zbog ekstremnih temperatura rast se znatno smanjuje i potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se trava održala vitalnom,” objašnjava dipl. ing. šumarstva Ivan Fukat.
U jesen dolazi novi val rasta – ne tako intenzivan kao u proljeće, ali dovoljan da se travnjak oporavi od ljetnog stresa. To je idealno vrijeme za prihranu i eventualne popravke.
S dolaskom studenog, ovisno o vremenskim uvjetima, rast trave se potpuno zaustavlja. Ulazi u fazu zimskog mirovanja, a pažnja se tada prebacuje na zaštitu od smrzavanja i pripremu za iduću sezonu.

Kako održavati travnjak ljeti
Evo 5 pravila koja trebate slijediti kad zalijevate svoj travnjak ljeti.
1. Zalijevajte u pravo vrijeme – i to obilno
Najveća pogreška koju ljudi rade ljeti je nepravilno zalijevanje. Voda isparava brzo, a površinski slojevi zemlje ostaju suhi.
Pravilo: Zalijevajte rano ujutro, između 5 i 7:30 sati, kada je tlo ohlađeno i sunce još nije jako.
Ako ne možete svaki dan, zalijevajte barem 3 puta tjedno, ali s 15 do 20 litara vode po kvadratnom metru – kako bi voda dosegla dublje slojeve tla.
2. Dignite kosilicu – visoka trava štiti korijen
Tijekom ljeta trava sporije raste, ali to ne znači da je ne treba kositi. No visina košnje je ključna.
Pravilo: Kosite jednom tjedno, ali ostavite travu visoku 7 do 10 cm.
Time štitite plitki korijen trave od pregrijavanja, smanjujete isparavanje i održavate mikroklimu tla.
3. Pazite na gljivice – nisu sve suhe mrlje iste
Visoke temperature + vlaga = idealni uvjeti za gljivična oboljenja. Mnogi ih zamijene sa sušnim flekama, ali postoje jasni znakovi:
- Fleke nepravilnih rubova
- Vlat trave ima prijelaze u boji (zelena – smeđa – siva)
- Kod razgrtanja busena osjeti se miris sličan šampinjonima
Pravilo: Zalijevajte ciljano, bez pretjerivanja, i izbjegavajte večernje zalijevanje kako biste spriječili predugo zadržavanje vlage.

4. Gnojite pametno – manje dušika, više kalija
Ljeti nije vrijeme za intenzivno “hranjenje” travnjaka. Višak dušika može potaknuti neželjeni rast i oslabiti biljku.
Pravilo: Koristite ljetna gnojiva s manje dušika i više kalija kako biste ojačali otpornost trave na sušu i toplinu.
5. Malčirajte umjereno – i prirodno zadržite vlagu
Malčiranje ostacima pokošene trave može pomoći u zaštiti tla od isušivanja, ali samo ako se radi pravilno.
Pravilo: Malčirajte tanje slojeve i pazite da otkos ne guši travu, kako ne biste stvorili idealno stanište za gljivice.
Ljeto je test za svaki travnjak
Ako se pitate kako održavati travnjak ljeti, ova pravila pomoći će vam da travnjak ne izgori pod suncem, već da ostane zelen i vitalan.
Uređenje travnjaka ljeti nikada nije bilo jednostavnije
Zalijevanje u pravo vrijeme, podignuta kosilica, umjerena gnojidba i pažljivo malčiranje – to su ljetni saveznici vašeg vrta. A ako se pojave gljivice, reagirajte na vrijeme i prilagodite njegu. Jesen će doći brže nego što mislite – i vaš travnjak može je dočekati u punoj formi.
Sobno bilje
Kako zalijevati biljke dok ste na godišnjem – bez pomoći susjeda
Ako nemate nekoga tko će ih zalijevati dok ste odsutni, ne brinite – postoji jednostavno i učinkovito rješenje

Planirate godišnji odmor i veselite se odmoru, ali vas brine kako će vaše biljke preživjeti dok vas nema? Svaka biljka ima različite potrebe za vodom. Dok sukulenti i kaktusi mogu izdržati tjednima bez zalijevanja zahvaljujući sposobnosti pohrane vode u svojim mesnatim listovima, druge biljke, poput paprati, fikusa, spatifiluma (mirnog ljiljana) ili ukrasnih palma, traže redovitu vlagu u tlu kako bi ostale zdrave i zelene.
Ove sobne biljke godinama mogu rasti u vodi – zemlja im nije potrebna
Posebno su osjetljive cvjetnice i biljke u manjim teglama, gdje se zemlja brže isušuje. Nedostatak vode tijekom samo nekoliko dana ljetnih vrućina može uzrokovati venuće, sušenje vrhova listova i gubitak cvjetova.
Ako nemate nekoga tko će ih zalijevati dok ste odsutni, ne brinite – postoji jednostavno i učinkovito rješenje koje koristi prirodne zakone upijanja vode.
Kapilarno zalijevanje biljaka – jednostavno rješenje s bocom vode
Kapilarno zalijevanje biljaka temelji se na prirodnom kapilarnom djelovanju, odnosno sposobnosti vode da putuje kroz uske prostore bez pomoći vanjskih sila, poput gravitacije. To se događa zahvaljujući kombinaciji adhezije i kohezije.
U praksi, to znači da voda iz izvora – poput boce ili posude s vodom – polako putuje kroz materijal (zemlju ili špagu) i održava vlagu u supstratu oko korijena biljke. Biljka tada upija onoliko vode koliko joj je potrebno, smanjujući rizik od prekomjernog zalijevanja ili potpunog isušivanja.
Za ovaj trik trebat će vam:
- plastična boca (može i staklena) – 0,5 l, 1 l ili veća, ovisno o veličini biljke i duljini vašeg putovanja
- čavao i čekić ili igla za probijanje rupica
Postupak:
- Napunite bocu vodom do vrha.
- Skinite čep i probušite nekoliko sitnih rupica na njemu ili pri dnu boce, ovisno o načinu postavljanja.
- Ako radite rupice na čepu, vratite ga na bocu. Ako bušite dno, bocu ćete umetnuti u zemlju obrnuto.
- Okrenite bocu i brzo je zabodite u zemlju lončanice, pazeći da rupice budu ispod površine zemlje.
Na ovaj način voda polako izlazi iz boce i vlaži zemlju oko korijena biljke. Upravo kapilarno zalijevanje biljaka omogućuje im kontinuirani izvor vlage, smanjujući stres zbog suše dok ste odsutni.
Zašto ovaj trik djeluje
Zemlja postupno upija vodu kroz rupice po principu kapilarnog djelovanja – vodeći je prema korijenu, gdje je najpotrebnija. Ovaj način zalijevanja idealan je za biljke koje vole stalno vlažnu zemlju, poput:
- paprati
- spatifiluma (mirnog ljiljana)
- kalateja
- zamioculcasa (ZZ biljke)
- fikusa
Za biljke koje ne vole previše vlage, poput kaktusa i sukulenata, ovaj trik nije potreban – dovoljno ih je dobro zaliti prije odlaska i smjestiti dalje od izravnog sunca.
Trik sa zalijevanjem biljaka pomoću boce može biti vrlo učinkovit, ali njegovo trajanje ovisi o veličini boce, potrebi biljke za vodom, vrsti zemlje i uvjetima u prostoru.
Općenito, boca od 0,5 litara može održavati manju biljku zalijevanom 2 do 3 dana, dok boca od 1 litre traje 4 do 6 dana, a veće boce od 1,5 do 2 litre mogu osigurati vlagu i do 10 dana. Najbolje funkcionira kada je boca okrenuta naopako s malom rupicom na čepu ili posebnim nastavkom koji propušta vodu postupno. U suhom i toplom prostoru voda će brže isparavati, dok će u vlažnijim i hladnijim uvjetima trajati dulje. Za najbolje rezultate, uvijek je dobro prije odlaska testirati koliko brzo se zemlja suši u vašim uvjetima.
Na što obratiti pažnju?
Prije odlaska dobro zalijte biljke kako bi zemlja bila ravnomjerno vlažna.
Provjerite da je boca čvrsto zabodena kako se ne bi prevrnula.
Nemojte raditi prevelike rupice kako voda ne bi prebrzo iscurila.
Ako putujete duže od tjedan dana, koristite bocu većeg volumena ili više boca za veću biljku.