Povežimo se
Adventski kviz

Vrt

Dok vi roštiljate, ovaj čarobnjak brine o vašem travnjaku!

Ako ste vlasnik travnjaka, a sunčane vikende ne želite potratiti na košnju – ovaj mali pomagač je rješenje za vas!

Nema goreg nego kad slobodno vrijeme, poput subote ujutro, morate potrošiti na košnju travnjaka. Ako biste radije to vrijeme iskoristili za nešto drugo, pomoći vam može robotska kosilica.

Robotska kosilica 300E samostalno održava vašu travnatu površinu. Potpuno samostalno kosi vaš travnjak i sama se vraća puniti na baznu postaju. Jedna je od rijetkih robotskih kosilica gdje prethodno ne trebate pokositi travu.

al-ko robotska kosilica

Kako postaviti robotsku kosilicu

1. Postavljanje bazne stanice

Za početak odaberemo mjesto gdje želimo postaviti baznu postaju. Idealan izbor je nevidljivo mjesto na ravnoj površini gdje vas neće ometati.

kosilica bazna stanica

Bazna postaja mora biti na travnatoj, tj. zemljanoj površini i u blizini izvora električne energije. Učvršćuje se vijcima, a prethodno postavljena vaga, pokazat će je li ravna. U slučaju da nije, moguće je da je robot neće prepoznati. U slučaju da postaja nije ravno postavljena ispravljamo ju stezanjem vijaka.

robotska kosilica vijak
robotska kosilica montiranje

Sa svake strane bazne postaje nalaze se plastične kapice koje je potrebno skinuti kako bismo mogli spojiti kabel za omeđivanje. Nakon ovoga uzimamo kabel s kojim ćemo omeđivati travnatu površinu.

žica kosilica montaža

On se na ovaj način postavi u baznu postaju i pričvrsti. Potom slijedi najzahtijevniji dio, omeđivanje površine koje će robot kositi.

Genijalno rješenje za košnju velikih travnjaka

2. Postavljanje žice i omeđivanje predviđene površine

Za sljedeći korak nam je potrebno mjerilo, klinovi te gumeni čekić.

pribor montiranje robotska kosilica

Mjerilom mjerimo udaljenost žice od ruba travnjaka, kamenjara ili neke prepreke koja se eventualno robotu može naći na putu. Potrebno je ostaviti razmak od 20 centimetara.

mjerenje koslicia
kosilica žica postavljanje

Žicu koju postavljamo, zarasti će u travu i kasnije neće biti vidljiva za korisnika. Tamo gdje je travnjak u ravnini primjerice opločnika, žica može biti postavljena sve do ruba. Žicu postavljamo sve dok ne omeđimo površinu koju će robot kositi, a kojem će žica biti vodilja

montiranje robotske kosilice žica

Dobro bi žicu bilo ostaviti dulju u slučaju da jednog dana želimo proširiti površinu koju će mali pomagač održavati. Drugi kraj žice spaja se na baznu postaju i ovime je najteži dio posla završen.

3. Pokretanje kosilice

Iako robotu ne smetaju vremenski uvjeti kao kiša i sunce, postoji dodatna oprema za ekstremnije uvjete. To je takozvana “garaža”. Nju možemo jednostavno postaviti na baznu stanicu

robotska kosilica garaža

Prema uputama, obavlja se kalibracija robota. Robot će ući u baznu stanicu, što znači da je ona dobro postavljena. Nakon kalibracije jednostavno aktiviramo interaktivno učenje početnih točaka. Robot će obići kabel te izmjeriti metražu kako bi znao gdje mora započeti kositi.

kalibracija robot kosilice

I sa ovim korakom košnja može početi! Ovaj jedva čujni mali pomagač, ovisno o jačini, može održavati travnjake od 300 do 1150 kvadrata.

robotska kosilica košnja

Najbolje je odmah namjestiti vrijeme košnje. Odnosno koje dane i u koliko sati želimo da kosi travu. Možemo namjestiti i visinu na koju želimo da je kosi. Idealna bi bila između 5 i 5 i pol centimetara. Robot takozvano malčira travu. Redovito ju šiša i sa posječenom travom odmah gnoji travnjak.

robotske kosilice košnja travnjak
travnjak održavanje robotske kosilice

Tako da neće biti brige čak ni oko sakupljanja trave. A s obzirom na to da može kositi na nagibima do 45%, i oni koji imaju brežuljkaste okućnice mogu odahnuti.

Kada je baterija pri kraju, robot će se vratiti u baznu postaju na punjenje i potom ponovno krenuti u radnu akciju. Dok on radi, vi slobodno vrijeme iskoristite za zabavu, druženje i naravno u ovo doba nezaobilazan roštilj.

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Vrt

Mahonia media – zimska zvijezda u vašem vrtu

Mahonia media – winter sun je atraktivna hibridna mahonija, nastala križanjem vrsta Mahonia japonica i Mahonia lomariifolia. Ovaj uspješan hibrid objedinjuje najbolje karakteristike svojih roditeljskih biljaka – snažan i uspravan rast, bogato zimzeleno lišće te obilno i dugotrajno zimsko cvjetanje. Posebno se ističe u razdoblju kada većina vrtnih biljaka miruje, unoseći boju, strukturu i život u zimski vrt. Zahvaljujući svojoj iznimnoj otpornosti na hladnoću, prilagodljivosti različitim uvjetima uzgoja i vrlo skromnim zahtjevima za održavanje, Mahonia media postala je jedna od najcjenjenijih i najraširenijih mahonija u europskim vrtovima. Njezini mirisni, zlatnožuti cvjetovi, koji se pojavljuju od kasne jeseni do ranog proljeća, ne samo da imaju snažan dekorativni učinak, već predstavljaju i važan izvor hrane za oprašivače u zimskim mjesecima.

Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta

Koja je biljka najbolji ukras za vaš dom prema horoskopskom znaku?

Opis biljke

Mahonia media je srednje do veliki zimzeleni grm, koji može doseći 2–4 m visine, ovisno o sorti. Ima snažan, uspravan rast i velike, peraste listove tamnozelene boje, često s brončanim ili crvenkastim tonovima u hladnijim mjesecima.

Najveća atrakcija su veliki, uspravni ili blago povijeni cvjetni grozdovi u nijansama žute, koji se pojavljuju od kasne jeseni do ranog proljeća. Cvjetovi su intenzivno mirisni i čine biljku izuzetno vrijednom u zimskom razdoblju. Nakon cvatnje razvijaju se plavičasto-crne bobice, koje dodatno povećavaju dekorativnost grma.

Prekrasna i ljekovita, a istovremeno vrlo opasna božićna biljka

Zašto odabrati biljku mahonia media?

Mahonia media posebno se ističe snažnim zimskim efektom jer cvjeta u razdoblju kada je vrt najtiši i kada većina biljaka nema ukrasnu vrijednost. Kao zimzelena biljka, zadržava svoju strukturu i dekorativnost tijekom cijele godine, što je čini iznimno pogodnom za oblikovanje vrta i stvaranje trajnih kompozicija. Njezini mirisni cvjetovi šire ugodan, prepoznatljiv miris koji se često osjeti i s veće udaljenosti, dodatno obogaćujući zimski ambijent. Osim estetske vrijednosti, Mahonia media ima i važnu ekološku ulogu jer je izuzetno privlačna oprašivačima te predstavlja dragocjen izvor hrane za pčele i druge korisne kukce tijekom zime. Zahvaljujući svojoj otpornosti i dugovječnosti, riječ je o pouzdanoj biljci koja se s lakoćom uklapa u trajne vrtne zasade i zahtijeva minimalnu njegu.

Idealni uvjeti za sadnju

Mahonia media najbolje uspijeva na položajima s polusjenom, gdje je zaštićena od jakog ljetnog sunca, no dobro podnosi i sunčane lokacije ako je tlo dovoljno vlažno. U izrazito sjenovitim uvjetima biljka će rasti zdravo, ali cvatnja može biti slabija i manje obilna.

Što se tiče tla, preferira duboko, humusom bogato tlo koje zadržava vlagu, ali je istovremeno dobro drenirano. Vrlo je prilagodljiva te podnosi širok raspon pH vrijednosti, od blago kiselog do neutralnog, što je čini pogodnom za većinu vrtnih tala.

Zahvaljujući svojoj strukturi i rastu, Mahonia × media idealna je za sadnju na rubovima gredica, u šumskim i prirodnim vrtovima, kao i u pozadini većih vrtnih kompozicija. Također se izvrsno uklapa u zaklonjene položaje uz zidove i ograde, gdje je zaštićena od jakog vjetra i hladnoće, a istovremeno dolazi do punog izražaja.

Njega i održavanje

Mahonia media je nezahtjevna biljka koja uz minimalnu njegu zadržava zdrav i dekorativan izgled. Nakon sadnje potrebno ju je redovito zalijevati kako bi se dobro ukorijenila, dok kasnije postaje umjereno tolerantna na sušu, osobito ako je posađena u humusom bogato tlo.

proljetnom razdoblju preporučuje se dodavanje organskog gnojiva ili komposta, čime se potiče snažan rast i obilnija cvatnja. Rezidba se provodi nakon cvatnje, pri čemu se uklanjaju ocvali cvjetni grozdovi te stare, oštećene ili preguste grane, kako bi se sačuvala lijepa forma grma.

Kod starijih biljaka moguće je provesti i jaču obnovnu rezidbu, kojom se potiče stvaranje novog, zdravog rasta. Mahonia media je otporna na niske temperature, dobro podnosi gradske uvjete i onečišćenje zraka, što je čini pouzdanim izborom za različite vrste vrtova i zelenih površina.

Primjena u dizanju vrta

ahonia × media izuzetno je zahvalna biljka u oblikovanju vrta jer se lako uklapa u različite stilove i kompozicije. Odlično se kombinira sa zimskim cvjetnicama, poput kukurijeka (Helleborus), koje dodatno naglašavaju njezinu zimsku cvatnju, kao i s papratima i ukrasnim travama koje unose mekoću i kontrast u zasad. Također se lijepo nadopunjuje s drugim zimzelenim grmovima, stvarajući skladne i trajne vrtne strukture.

Zbog svojeg snažnog rasta i dekorativnog izgleda, Mahonia × media može se saditi kao samostalna biljka (soliter), gdje dolazi do punog izražaja, ali jednako je učinkovita i u skupnim sadnjama ili kao dio zimzelene živice, koja pruža strukturu, zaštitu i vizualni interes tijekom cijele godine.

Zahvaljujući svojoj iznimnoj otpornosti na hladnoću, prilagodljivosti različitim uvjetima uzgoja i vrlo skromnim zahtjevima za održavanje, Mahonia media postala je jedna od najcjenjenijih i najraširenijih mahonija u europskim vrtovima. Njezini mirisni, zlatnožuti cvjetovi, koji se pojavljuju od kasne jeseni do ranog proljeća, ne samo da imaju snažan dekorativni učinak, već predstavljaju i važan izvor hrane za oprašivače u zimskim mjesecima.

Kako biljkama potpuno transformirati prostor?

Nastavite čitati

Vrt

Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta

U Vrtnom centru Šestine možete pronaći biljke koje cvatu zimi, unoseći boju, strukturu i život u vrt

Zima se u vrtu često doživljava kao razdoblje potpunog mirovanja, no uz pravi odabir bilja to ne mora biti tako. U Vrtnom centru Šestine možete pronaći biljke koje cvatu zimi i upravo tada preuzimaju glavnu ulogu, unoseći boju, strukturu i život u vrt u vrijeme kada je većina biljaka bez lišća i cvjetova. Njihova ljepota posebno dolazi do izražaja u hladnim mjesecima, kada svaki cvijet, pup ili bobica postaju snažan vizualni naglasak.

10 sobnih biljaka koje najbolje uspijevaju zimi

Zimzeleni grmovi, trajnice i vrste s dugotrajnim pupovima omogućuju da vrt ostane uredan i dekorativan tijekom cijele godine. Uz malo planiranja i poznavanje osnovnih pravila sadnje i njege, moguće je stvoriti vrt koji i zimi izgleda promišljeno, skladno i živo.

Kada i kako saditi zimsko bilje

Za uspješan rast i cvatnju biljaka koje cvatu zimi, ključno je pravilno odabrati vrijeme sadnje. Lončanice se mogu saditi gotovo tijekom cijele godine, osim u razdobljima izrazito visokih ljetnih temperatura. Presađivanje u vrt moguće je sve dok tlo nije smrznuto, zbog čega su jesen i rano proljeće najpoželjniji periodi za sadnju u tlo.

Ako se biljke presađuju u veće posude, idealno vrijeme za to je prije početka cvatnje, najčešće u ožujku. Na taj se način biljci omogućuje da se prilagodi novom prostoru i razvije snažan korijenov sustav prije cvjetanja.

Kako ističe Anita Surić Klarić, dipl. ing. agr. iz Vrtnog centra Šestine, ključ uspjeha leži u razumijevanju potreba svake biljke.

„Biljke koje cvatu zimi najčešće su zimzeleni grmovi i niske trajnice koje vole kisela tla. Kada im osiguramo odgovarajuće mjesto i uvjete, one će nas nagraditi bojom i cvjetovima upravo u vrijeme kada ih najviše trebamo.“

Skimija – vodeća među biljkama koje cvatu zimi

Među najpopularnijim biljkama koje cvatu zimi posebno se ističe skimija. Riječ je o zimzelenom grmu koji se odlikuje dugotrajnim pupovima i cvatnjom koja traje gotovo cijelu zimu. Pupovi često nalikuju cvjetovima i zadržavaju se mjesecima, čineći biljku izrazito dekorativnom.

Skimmije dolaze u tamnocrvenim, bordo, bijelim i svijetloružičastim nijansama, ovisno o kultivaru. Sorte poput ‘Rubella’, ‘White Glow’ ili ‘Marlot’ često se biraju upravo zbog intenzivnih boja koje dolaze do izražaja kada je ostatak vrta miran. Posebnu vrijednost imaju i skimije s ukrasnim bobicama koje se zadržavaju tijekom cijele zime.

Najbolje uspijevaju u sjenovitim ili polusjenovitim dijelovima vrta te u kombinaciji s drugim biljkama koje preferiraju kisela tla.

Erica carnea – trajnica s dugom zimskom cvatnjom

Erica carnea, ili Crnjuša jedna je od najzahvalnijih zimskih cvatućih trajnica. Cvatnja može započeti već u jesen, nastaviti se tijekom zime i završiti u ranom proljeću, čime vrt dobiva kontinuitet boje kroz više godišnjih doba.

Ova biljka izuzetno je otporna i uspijeva na polusjenovitim, ali i sunčanim položajima, pod uvjetom da je tlo dobro drenirano. Najčešće cvate u ružičastim nijansama, no ovisno o sorti, cvjetovi mogu biti i bijeli ili crveni. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova i lagano oblikovanje kako bi biljka zadržala uredan i kompaktan izgled.

Mahonia ‘Winter Sun’ – žuti naglasak u zimskom vrtu

Među najupečatljivijim biljkama koje cvatu zimi svakako je Mahonia media ‘Winter Sun’. Mahonija cvate od kraja studenog pa sve do ožujka, a njezini dugi žuti cvatovi u klasovima unose snažan kontrast u zimski vrt.

Osim cvjetova, mahoniju krasi i kožasto, sjajno, nazubljeno lišće koje se često koristi u rezanim aranžmanima. Iako izgleda raskošno, riječ je o biljci koja ne zahtijeva posebnu njegu. Otporna je na niske temperature i prilagodljiva različitim tlima, no najbolje uspijeva na humusnom, neutralnom i dobro dreniranom tlu na kojem se ne zadržava voda.

Vrt koji cvate i kada priroda miruje

Pažljivim odabirom biljaka koje cvatu zimi, vrt ne mora izgubiti svoju ljepotu u hladnim mjesecima. Skimmije, erike i mahonije dokazuju da zima može biti razdoblje tihe, ali izrazite vrtne estetike. Uz minimalnu njegu i promišljen plan sadnje, vrt može ostati pun boja, strukture i života – čak i onda kada se čini da priroda miruje.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama