Vrt
Dok vi roštiljate, ovaj čarobnjak brine o vašem travnjaku!
Ako ste vlasnik travnjaka, a sunčane vikende ne želite potratiti na košnju – ovaj mali pomagač je rješenje za vas!
Nema goreg nego kad slobodno vrijeme, poput subote ujutro, morate potrošiti na košnju travnjaka. Ako biste radije to vrijeme iskoristili za nešto drugo, pomoći vam može robotska kosilica.
Robotska kosilica 300E samostalno održava vašu travnatu površinu. Potpuno samostalno kosi vaš travnjak i sama se vraća puniti na baznu postaju. Jedna je od rijetkih robotskih kosilica gdje prethodno ne trebate pokositi travu.

Kako postaviti robotsku kosilicu
1. Postavljanje bazne stanice
Za početak odaberemo mjesto gdje želimo postaviti baznu postaju. Idealan izbor je nevidljivo mjesto na ravnoj površini gdje vas neće ometati.

Bazna postaja mora biti na travnatoj, tj. zemljanoj površini i u blizini izvora električne energije. Učvršćuje se vijcima, a prethodno postavljena vaga, pokazat će je li ravna. U slučaju da nije, moguće je da je robot neće prepoznati. U slučaju da postaja nije ravno postavljena ispravljamo ju stezanjem vijaka.


Sa svake strane bazne postaje nalaze se plastične kapice koje je potrebno skinuti kako bismo mogli spojiti kabel za omeđivanje. Nakon ovoga uzimamo kabel s kojim ćemo omeđivati travnatu površinu.

On se na ovaj način postavi u baznu postaju i pričvrsti. Potom slijedi najzahtijevniji dio, omeđivanje površine koje će robot kositi.
Genijalno rješenje za košnju velikih travnjaka
2. Postavljanje žice i omeđivanje predviđene površine
Za sljedeći korak nam je potrebno mjerilo, klinovi te gumeni čekić.

Mjerilom mjerimo udaljenost žice od ruba travnjaka, kamenjara ili neke prepreke koja se eventualno robotu može naći na putu. Potrebno je ostaviti razmak od 20 centimetara.


Žicu koju postavljamo, zarasti će u travu i kasnije neće biti vidljiva za korisnika. Tamo gdje je travnjak u ravnini primjerice opločnika, žica može biti postavljena sve do ruba. Žicu postavljamo sve dok ne omeđimo površinu koju će robot kositi, a kojem će žica biti vodilja

Dobro bi žicu bilo ostaviti dulju u slučaju da jednog dana želimo proširiti površinu koju će mali pomagač održavati. Drugi kraj žice spaja se na baznu postaju i ovime je najteži dio posla završen.
3. Pokretanje kosilice
Iako robotu ne smetaju vremenski uvjeti kao kiša i sunce, postoji dodatna oprema za ekstremnije uvjete. To je takozvana “garaža”. Nju možemo jednostavno postaviti na baznu stanicu

Prema uputama, obavlja se kalibracija robota. Robot će ući u baznu stanicu, što znači da je ona dobro postavljena. Nakon kalibracije jednostavno aktiviramo interaktivno učenje početnih točaka. Robot će obići kabel te izmjeriti metražu kako bi znao gdje mora započeti kositi.

I sa ovim korakom košnja može početi! Ovaj jedva čujni mali pomagač, ovisno o jačini, može održavati travnjake od 300 do 1150 kvadrata.

Najbolje je odmah namjestiti vrijeme košnje. Odnosno koje dane i u koliko sati želimo da kosi travu. Možemo namjestiti i visinu na koju želimo da je kosi. Idealna bi bila između 5 i 5 i pol centimetara. Robot takozvano malčira travu. Redovito ju šiša i sa posječenom travom odmah gnoji travnjak.


Tako da neće biti brige čak ni oko sakupljanja trave. A s obzirom na to da može kositi na nagibima do 45%, i oni koji imaju brežuljkaste okućnice mogu odahnuti.
Kada je baterija pri kraju, robot će se vratiti u baznu postaju na punjenje i potom ponovno krenuti u radnu akciju. Dok on radi, vi slobodno vrijeme iskoristite za zabavu, druženje i naravno u ovo doba nezaobilazan roštilj.
Travnjaci i živice
Kako održavati travnjak ljeti? Savjeti stručnjaka
Ova pravila bi svakako trebali poštivati

Ljetni mjeseci donose visoke temperature, jake sunčeve zrake i manje oborina – što znači da vaš travnjak ulazi u najzahtjevniji dio godine. Ako ga ne njegujete pravilno, vrlo brzo će izgubiti boju, gustoću i otpornost.
Donosimo ključna pravila kako održavati travnjak ljeti, prema savjetima dipl. ing. šumarstva, kako bi vaša zelena površina ostala gusta, zdrava i otporna – sve do jeseni.
Kako zalijevati biljke dok ste na godišnjem – bez pomoći susjeda
Imajte na umu da trava ne raste jednakim intenzitetom tijekom godine
Trava ne raste jednakim intenzitetom tijekom cijele godine. Njezina dinamika rasta ovisi o temperaturi, vlazi i količini sunčeve svjetlosti, zbog čega se i način održavanja travnjaka mijenja sezonski.
Proljeće je razdoblje najintenzivnijeg rasta. Tada travnjak ima najviše potreba za vlagom i hranjivima jer se aktivno regenerira nakon zime i priprema za sezonu.
Ljeto donosi visoke temperature koje usporavaju rast. Trava ulazi u fazu održavanja – tada je ključna pravilna njega, s naglaskom na zalijevanje i zaštitu od stresa.
“Zbog ekstremnih temperatura rast se znatno smanjuje i potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se trava održala vitalnom,” objašnjava dipl. ing. šumarstva Ivan Fukat.
U jesen dolazi novi val rasta – ne tako intenzivan kao u proljeće, ali dovoljan da se travnjak oporavi od ljetnog stresa. To je idealno vrijeme za prihranu i eventualne popravke.
S dolaskom studenog, ovisno o vremenskim uvjetima, rast trave se potpuno zaustavlja. Ulazi u fazu zimskog mirovanja, a pažnja se tada prebacuje na zaštitu od smrzavanja i pripremu za iduću sezonu.

Kako održavati travnjak ljeti
Evo 5 pravila koja trebate slijediti kad zalijevate svoj travnjak ljeti.
1. Zalijevajte u pravo vrijeme – i to obilno
Najveća pogreška koju ljudi rade ljeti je nepravilno zalijevanje. Voda isparava brzo, a površinski slojevi zemlje ostaju suhi.
Pravilo: Zalijevajte rano ujutro, između 5 i 7:30 sati, kada je tlo ohlađeno i sunce još nije jako.
Ako ne možete svaki dan, zalijevajte barem 3 puta tjedno, ali s 15 do 20 litara vode po kvadratnom metru – kako bi voda dosegla dublje slojeve tla.
2. Dignite kosilicu – visoka trava štiti korijen
Tijekom ljeta trava sporije raste, ali to ne znači da je ne treba kositi. No visina košnje je ključna.
Pravilo: Kosite jednom tjedno, ali ostavite travu visoku 7 do 10 cm.
Time štitite plitki korijen trave od pregrijavanja, smanjujete isparavanje i održavate mikroklimu tla.
3. Pazite na gljivice – nisu sve suhe mrlje iste
Visoke temperature + vlaga = idealni uvjeti za gljivična oboljenja. Mnogi ih zamijene sa sušnim flekama, ali postoje jasni znakovi:
- Fleke nepravilnih rubova
- Vlat trave ima prijelaze u boji (zelena – smeđa – siva)
- Kod razgrtanja busena osjeti se miris sličan šampinjonima
Pravilo: Zalijevajte ciljano, bez pretjerivanja, i izbjegavajte večernje zalijevanje kako biste spriječili predugo zadržavanje vlage.

4. Gnojite pametno – manje dušika, više kalija
Ljeti nije vrijeme za intenzivno “hranjenje” travnjaka. Višak dušika može potaknuti neželjeni rast i oslabiti biljku.
Pravilo: Koristite ljetna gnojiva s manje dušika i više kalija kako biste ojačali otpornost trave na sušu i toplinu.
5. Malčirajte umjereno – i prirodno zadržite vlagu
Malčiranje ostacima pokošene trave može pomoći u zaštiti tla od isušivanja, ali samo ako se radi pravilno.
Pravilo: Malčirajte tanje slojeve i pazite da otkos ne guši travu, kako ne biste stvorili idealno stanište za gljivice.
Ljeto je test za svaki travnjak
Ako se pitate kako održavati travnjak ljeti, ova pravila pomoći će vam da travnjak ne izgori pod suncem, već da ostane zelen i vitalan.
Uređenje travnjaka ljeti nikada nije bilo jednostavnije
Zalijevanje u pravo vrijeme, podignuta kosilica, umjerena gnojidba i pažljivo malčiranje – to su ljetni saveznici vašeg vrta. A ako se pojave gljivice, reagirajte na vrijeme i prilagodite njegu. Jesen će doći brže nego što mislite – i vaš travnjak može je dočekati u punoj formi.
Sobno bilje
Kako zalijevati biljke dok ste na godišnjem – bez pomoći susjeda
Ako nemate nekoga tko će ih zalijevati dok ste odsutni, ne brinite – postoji jednostavno i učinkovito rješenje

Planirate godišnji odmor i veselite se odmoru, ali vas brine kako će vaše biljke preživjeti dok vas nema? Svaka biljka ima različite potrebe za vodom. Dok sukulenti i kaktusi mogu izdržati tjednima bez zalijevanja zahvaljujući sposobnosti pohrane vode u svojim mesnatim listovima, druge biljke, poput paprati, fikusa, spatifiluma (mirnog ljiljana) ili ukrasnih palma, traže redovitu vlagu u tlu kako bi ostale zdrave i zelene.
Ove sobne biljke godinama mogu rasti u vodi – zemlja im nije potrebna
Posebno su osjetljive cvjetnice i biljke u manjim teglama, gdje se zemlja brže isušuje. Nedostatak vode tijekom samo nekoliko dana ljetnih vrućina može uzrokovati venuće, sušenje vrhova listova i gubitak cvjetova.
Ako nemate nekoga tko će ih zalijevati dok ste odsutni, ne brinite – postoji jednostavno i učinkovito rješenje koje koristi prirodne zakone upijanja vode.
Kapilarno zalijevanje biljaka – jednostavno rješenje s bocom vode
Kapilarno zalijevanje biljaka temelji se na prirodnom kapilarnom djelovanju, odnosno sposobnosti vode da putuje kroz uske prostore bez pomoći vanjskih sila, poput gravitacije. To se događa zahvaljujući kombinaciji adhezije i kohezije.
U praksi, to znači da voda iz izvora – poput boce ili posude s vodom – polako putuje kroz materijal (zemlju ili špagu) i održava vlagu u supstratu oko korijena biljke. Biljka tada upija onoliko vode koliko joj je potrebno, smanjujući rizik od prekomjernog zalijevanja ili potpunog isušivanja.
Za ovaj trik trebat će vam:
- plastična boca (može i staklena) – 0,5 l, 1 l ili veća, ovisno o veličini biljke i duljini vašeg putovanja
- čavao i čekić ili igla za probijanje rupica
Postupak:
- Napunite bocu vodom do vrha.
- Skinite čep i probušite nekoliko sitnih rupica na njemu ili pri dnu boce, ovisno o načinu postavljanja.
- Ako radite rupice na čepu, vratite ga na bocu. Ako bušite dno, bocu ćete umetnuti u zemlju obrnuto.
- Okrenite bocu i brzo je zabodite u zemlju lončanice, pazeći da rupice budu ispod površine zemlje.
Na ovaj način voda polako izlazi iz boce i vlaži zemlju oko korijena biljke. Upravo kapilarno zalijevanje biljaka omogućuje im kontinuirani izvor vlage, smanjujući stres zbog suše dok ste odsutni.
Zašto ovaj trik djeluje
Zemlja postupno upija vodu kroz rupice po principu kapilarnog djelovanja – vodeći je prema korijenu, gdje je najpotrebnija. Ovaj način zalijevanja idealan je za biljke koje vole stalno vlažnu zemlju, poput:
- paprati
- spatifiluma (mirnog ljiljana)
- kalateja
- zamioculcasa (ZZ biljke)
- fikusa
Za biljke koje ne vole previše vlage, poput kaktusa i sukulenata, ovaj trik nije potreban – dovoljno ih je dobro zaliti prije odlaska i smjestiti dalje od izravnog sunca.
Trik sa zalijevanjem biljaka pomoću boce može biti vrlo učinkovit, ali njegovo trajanje ovisi o veličini boce, potrebi biljke za vodom, vrsti zemlje i uvjetima u prostoru.
Općenito, boca od 0,5 litara može održavati manju biljku zalijevanom 2 do 3 dana, dok boca od 1 litre traje 4 do 6 dana, a veće boce od 1,5 do 2 litre mogu osigurati vlagu i do 10 dana. Najbolje funkcionira kada je boca okrenuta naopako s malom rupicom na čepu ili posebnim nastavkom koji propušta vodu postupno. U suhom i toplom prostoru voda će brže isparavati, dok će u vlažnijim i hladnijim uvjetima trajati dulje. Za najbolje rezultate, uvijek je dobro prije odlaska testirati koliko brzo se zemlja suši u vašim uvjetima.
Na što obratiti pažnju?
Prije odlaska dobro zalijte biljke kako bi zemlja bila ravnomjerno vlažna.
Provjerite da je boca čvrsto zabodena kako se ne bi prevrnula.
Nemojte raditi prevelike rupice kako voda ne bi prebrzo iscurila.
Ako putujete duže od tjedan dana, koristite bocu većeg volumena ili više boca za veću biljku.
You must be logged in to post a comment Login