Povežimo se

Vrt

Dok vi roštiljate, ovaj čarobnjak brine o vašem travnjaku!

Ako ste vlasnik travnjaka, a sunčane vikende ne želite potratiti na košnju – ovaj mali pomagač je rješenje za vas!

Nema goreg nego kad slobodno vrijeme, poput subote ujutro, morate potrošiti na košnju travnjaka. Ako biste radije to vrijeme iskoristili za nešto drugo, pomoći vam može robotska kosilica.

Robotska kosilica 300E samostalno održava vašu travnatu površinu. Potpuno samostalno kosi vaš travnjak i sama se vraća puniti na baznu postaju. Jedna je od rijetkih robotskih kosilica gdje prethodno ne trebate pokositi travu.

al-ko robotska kosilica

Kako postaviti robotsku kosilicu

1. Postavljanje bazne stanice

Za početak odaberemo mjesto gdje želimo postaviti baznu postaju. Idealan izbor je nevidljivo mjesto na ravnoj površini gdje vas neće ometati.

kosilica bazna stanica

Bazna postaja mora biti na travnatoj, tj. zemljanoj površini i u blizini izvora električne energije. Učvršćuje se vijcima, a prethodno postavljena vaga, pokazat će je li ravna. U slučaju da nije, moguće je da je robot neće prepoznati. U slučaju da postaja nije ravno postavljena ispravljamo ju stezanjem vijaka.

robotska kosilica vijak
robotska kosilica montiranje

Sa svake strane bazne postaje nalaze se plastične kapice koje je potrebno skinuti kako bismo mogli spojiti kabel za omeđivanje. Nakon ovoga uzimamo kabel s kojim ćemo omeđivati travnatu površinu.

žica kosilica montaža

On se na ovaj način postavi u baznu postaju i pričvrsti. Potom slijedi najzahtijevniji dio, omeđivanje površine koje će robot kositi.

Genijalno rješenje za košnju velikih travnjaka

2. Postavljanje žice i omeđivanje predviđene površine

Za sljedeći korak nam je potrebno mjerilo, klinovi te gumeni čekić.

pribor montiranje robotska kosilica

Mjerilom mjerimo udaljenost žice od ruba travnjaka, kamenjara ili neke prepreke koja se eventualno robotu može naći na putu. Potrebno je ostaviti razmak od 20 centimetara.

mjerenje koslicia
kosilica žica postavljanje

Žicu koju postavljamo, zarasti će u travu i kasnije neće biti vidljiva za korisnika. Tamo gdje je travnjak u ravnini primjerice opločnika, žica može biti postavljena sve do ruba. Žicu postavljamo sve dok ne omeđimo površinu koju će robot kositi, a kojem će žica biti vodilja

montiranje robotske kosilice žica

Dobro bi žicu bilo ostaviti dulju u slučaju da jednog dana želimo proširiti površinu koju će mali pomagač održavati. Drugi kraj žice spaja se na baznu postaju i ovime je najteži dio posla završen.

3. Pokretanje kosilice

Iako robotu ne smetaju vremenski uvjeti kao kiša i sunce, postoji dodatna oprema za ekstremnije uvjete. To je takozvana “garaža”. Nju možemo jednostavno postaviti na baznu stanicu

robotska kosilica garaža

Prema uputama, obavlja se kalibracija robota. Robot će ući u baznu stanicu, što znači da je ona dobro postavljena. Nakon kalibracije jednostavno aktiviramo interaktivno učenje početnih točaka. Robot će obići kabel te izmjeriti metražu kako bi znao gdje mora započeti kositi.

kalibracija robot kosilice

I sa ovim korakom košnja može početi! Ovaj jedva čujni mali pomagač, ovisno o jačini, može održavati travnjake od 300 do 1150 kvadrata.

robotska kosilica košnja

Najbolje je odmah namjestiti vrijeme košnje. Odnosno koje dane i u koliko sati želimo da kosi travu. Možemo namjestiti i visinu na koju želimo da je kosi. Idealna bi bila između 5 i 5 i pol centimetara. Robot takozvano malčira travu. Redovito ju šiša i sa posječenom travom odmah gnoji travnjak.

robotske kosilice košnja travnjak
travnjak održavanje robotske kosilice

Tako da neće biti brige čak ni oko sakupljanja trave. A s obzirom na to da može kositi na nagibima do 45%, i oni koji imaju brežuljkaste okućnice mogu odahnuti.

Kada je baterija pri kraju, robot će se vratiti u baznu postaju na punjenje i potom ponovno krenuti u radnu akciju. Dok on radi, vi slobodno vrijeme iskoristite za zabavu, druženje i naravno u ovo doba nezaobilazan roštilj.

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Vrt

Sračinec kraj Varaždina skriva čarobni topiary park s čak 400 skulptura

U Topiary parku bilje postaje umjetnički medij, a park prava galerija skulptura

topiary park

Topiary park Vladimira Flegara jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, gdje priroda u rukama ovog čovjeka postaje umjetničko djelo.

Svaki oblik, od pijetla i anđela do tridesetogodišnjeg slona, priča priču o strpljenju, ljubavi i stvaralaštvu. Posjet ovom parku nije samo šetnja među biljkama, već iskustvo susreta s umjetnošću u kojoj priroda i čovjek stvaraju zajedno.

Najčešće pitanje posjetitelja – što je topiary?

Topiary je naziv za umjetnost orezivanja ukrasnog grmlja i drveća u prepoznatljive oblike. Riječ potječe od latinske riječi topiarius, što znači „vrtlar“ ili „kreator krajolika“. Ova hortikulturna praksa poznata je još iz rimskih vrtova, a danas se njeguje diljem svijeta. U Hrvatskoj postoji samo jedan topiary park, a smješten je u okolici Varaždina. Njegov vlasnik, Vladimir Flegar, na svom imanju stvorio je pravo zeleno carstvo.

Na ukupnoj površini od 7.200 m² posjetitelji mogu razgledati više od 400 topijara i čak 30 tematskih priča. Među njima su motorcikli i skuteri na cesti, farma s domaćim životinjama, jezero sa labudovima, patkama i žabama, ali i scene divljih životinja, različitih ptica, anđela i svete obitelji. Posebnu čar daju i japanski motivi vrta, koji pokazuju koliko raznolika i maštovita može biti ova umjetnost.

topiary park u varaždinu

Kako je nastao topiary park obitelji Flegar

Vladimir Flegar topiaryjem se počeo baviti 1995. godine, kada je nakon gubitka posla odlučio posvetiti se obiteljskom imanju. Posadio je 800 reznica buksuza, a danas park broji oko 400 oblikovanih biljaka.

“Od prije sam se bavio izradom suvenira. Slikao sam, kipario sam u drvu. S drvom sam se bavio još sad do prije 5-6 godina. I tako sam, uz put, znači uz OPG, izradu suvenira, uzeo 800 reznica buksuza i posadio u vrtu. Primili su mi se svi i od tih svih 800 današnjih 400 je
ostalo.” objašnjava Flegar.

Na pitanje koji je bio prvi oblik koji je izradio, Vladimir Flegar objašnjava da većina današnjih skulptura potječe upravo iz tih prvih pokušaja. „Ja radim originale, nema tu nikakvih žičanih kalupa ni pomagala. Od malih sadnica odmah usmjeravam njihovu prirodnu, kako ja to zovem, konstrukciju, u smjeru koji želim.“

Najlakše, kaže, to može dočarati primjerom pijetla. „Pijetao mora imati dvije glavne grane nositelja, a onda zelena masa ide između njih. Usmjeravaš jednu od druge, pa onda sezonski šišaš vrhove. Svake godine ta masa postaje gušća i gušća i na kraju se dobije pravi oblik pijetla.“

Ista tehnika vrijedi i za složenije skulpture – ljudske figure ili životinje. „Evo, kod slona je trebalo ostaviti jednu veliku granu za surlu. Konstrukciju najprije osmislite, a onda čekate da sve to obrastu listići. To traje godinama.“

Koliko traje i kako se održava topiary?

Topiary je prije svega umjetnost strpljenja. Jednostavnijim oblicima potrebne su godine da razviju gustu zelenu masu, dok monumentalne figure, poput slona ili anđela, zahtijevaju desetljeća njege i oblikovanja.

Održavanje je poseban izazov. „Za svih 400 topijara potrebno nam je između mjesec i pol do dva mjeseca šišanja. U poslu mi pomažu supruga, kćer i sestra,“ otkriva Flegar.

Svi topijari u parku održavaju se isključivo ručnim škarama. „Električne škare prebrze su i oštećuju listove. To ne smeta biljci, ali vizualno izgleda loše, pogotovo ljeti kada listovi mogu požutjeti,“ objašnjava.

topiary park

Kako u vlastitom vrtu stvoriti topiary park – preporuke majstora

Za one koji žele iskušati ovu umjetnost, Flegar poručuje da je najvažnija vizija i strpljenje. „Prvo osmislite konstrukciju. Ako radite pijetla, vjevericu ili anđela, morate planirati grane nositelje koje će izdržati težinu i vremenske uvjete. Bez kalupa to traži puno vremena i upornosti.“

Za one nestrpljivije, postoji jednostavnija metoda – korištenje gotovih žičanih kalupa. No, prema Flegaru, prava vrijednost topiaryja leži u originalima, nastalim izravnim oblikovanjem prirode bez strukturalnih bez pomagala.

Nastavite čitati

Vrt

Rujan je najbolje vrijeme za sadnju jorgovana

Donosimo kako ga i gdje saditi

sadnja jorgovana

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.

Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.

Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu

Podrijetlo i povijest jorgovana

Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.

Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.

Simbolika jorgovana

Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.

Kada jorgovan cvate?

Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

sadnja jorgovana

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?

Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.

Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?

Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:

  1. Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
  2. Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
  3. Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
  4. Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.

Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?

Za bogato cvjetanje jorgovan traži:

  • sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
  • propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
  • zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka

Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice