Vrt
Dok vi roštiljate, ovaj čarobnjak brine o vašem travnjaku!
Ako ste vlasnik travnjaka, a sunčane vikende ne želite potratiti na košnju – ovaj mali pomagač je rješenje za vas!
Nema goreg nego kad slobodno vrijeme, poput subote ujutro, morate potrošiti na košnju travnjaka. Ako biste radije to vrijeme iskoristili za nešto drugo, pomoći vam može robotska kosilica.
Robotska kosilica 300E samostalno održava vašu travnatu površinu. Potpuno samostalno kosi vaš travnjak i sama se vraća puniti na baznu postaju. Jedna je od rijetkih robotskih kosilica gdje prethodno ne trebate pokositi travu.

Kako postaviti robotsku kosilicu
1. Postavljanje bazne stanice
Za početak odaberemo mjesto gdje želimo postaviti baznu postaju. Idealan izbor je nevidljivo mjesto na ravnoj površini gdje vas neće ometati.

Bazna postaja mora biti na travnatoj, tj. zemljanoj površini i u blizini izvora električne energije. Učvršćuje se vijcima, a prethodno postavljena vaga, pokazat će je li ravna. U slučaju da nije, moguće je da je robot neće prepoznati. U slučaju da postaja nije ravno postavljena ispravljamo ju stezanjem vijaka.


Sa svake strane bazne postaje nalaze se plastične kapice koje je potrebno skinuti kako bismo mogli spojiti kabel za omeđivanje. Nakon ovoga uzimamo kabel s kojim ćemo omeđivati travnatu površinu.

On se na ovaj način postavi u baznu postaju i pričvrsti. Potom slijedi najzahtijevniji dio, omeđivanje površine koje će robot kositi.
Genijalno rješenje za košnju velikih travnjaka
2. Postavljanje žice i omeđivanje predviđene površine
Za sljedeći korak nam je potrebno mjerilo, klinovi te gumeni čekić.

Mjerilom mjerimo udaljenost žice od ruba travnjaka, kamenjara ili neke prepreke koja se eventualno robotu može naći na putu. Potrebno je ostaviti razmak od 20 centimetara.


Žicu koju postavljamo, zarasti će u travu i kasnije neće biti vidljiva za korisnika. Tamo gdje je travnjak u ravnini primjerice opločnika, žica može biti postavljena sve do ruba. Žicu postavljamo sve dok ne omeđimo površinu koju će robot kositi, a kojem će žica biti vodilja

Dobro bi žicu bilo ostaviti dulju u slučaju da jednog dana želimo proširiti površinu koju će mali pomagač održavati. Drugi kraj žice spaja se na baznu postaju i ovime je najteži dio posla završen.
3. Pokretanje kosilice
Iako robotu ne smetaju vremenski uvjeti kao kiša i sunce, postoji dodatna oprema za ekstremnije uvjete. To je takozvana “garaža”. Nju možemo jednostavno postaviti na baznu stanicu

Prema uputama, obavlja se kalibracija robota. Robot će ući u baznu stanicu, što znači da je ona dobro postavljena. Nakon kalibracije jednostavno aktiviramo interaktivno učenje početnih točaka. Robot će obići kabel te izmjeriti metražu kako bi znao gdje mora započeti kositi.

I sa ovim korakom košnja može početi! Ovaj jedva čujni mali pomagač, ovisno o jačini, može održavati travnjake od 300 do 1150 kvadrata.

Najbolje je odmah namjestiti vrijeme košnje. Odnosno koje dane i u koliko sati želimo da kosi travu. Možemo namjestiti i visinu na koju želimo da je kosi. Idealna bi bila između 5 i 5 i pol centimetara. Robot takozvano malčira travu. Redovito ju šiša i sa posječenom travom odmah gnoji travnjak.


Tako da neće biti brige čak ni oko sakupljanja trave. A s obzirom na to da može kositi na nagibima do 45%, i oni koji imaju brežuljkaste okućnice mogu odahnuti.
Kada je baterija pri kraju, robot će se vratiti u baznu postaju na punjenje i potom ponovno krenuti u radnu akciju. Dok on radi, vi slobodno vrijeme iskoristite za zabavu, druženje i naravno u ovo doba nezaobilazan roštilj.

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.
Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.
Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu
Podrijetlo i povijest jorgovana
Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.
Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.
Simbolika jorgovana
Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.
Kada jorgovan cvate?
Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?
Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.
Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?
Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:
- Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
- Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
- Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
- Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.
Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?
Za bogato cvjetanje jorgovan traži:
- sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
- propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
- zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka
Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.
Vrt
Stabla koja vrijedi imati u dvorištu – i kako ih saditi
Kako odabrati pravo stablo za svoje dvorište?

Priroda oko kuće ne donosi samo ljepotu već i niz praktičnih koristi. Ako se pitate koje stablo posaditi u dvorištu, odgovor nije jednostavan jer sve ovisi o klimi, veličini dvorišta i vašim željama. Stablo je istovremeno investicija u zdravlje, okoliš i vrijednost vaše nekretnine.
Uz pravi odabir vrste, vaše dvorište može postati mala oaza koja raste zajedno s obitelji.
Koje stablo posaditi u dvorištu?
Pri odabiru stabla važno je razmisliti o namjeni. Želite li hlad, plodove ili dekorativni element? U kontinentalnim krajevima odlično uspijevaju javor, lipa i breza, dok su za Dalmaciju bolji izbor maslina, smokva i koštela.
Zimzelene vrste poput bora ili čempresa daju privatnost tijekom cijele godine, dok ukrasne vrste poput japanske trešnje ili magnolije unose estetiku i poseban ugođaj.
Održavanje: ukrasna stabla zahtijevaju povremenu rezidbu i oblikovanje, dok zimzelena trebaju redovito zalijevanje u prvim godinama rasta i zaštitu od jačih vjetrova. Autohtona stabla su uglavnom zahvalna jer se dobro prilagođavaju klimi.
5 ukrasnih stabala koji će uljepšati svaki vrt i okućnicu
Koje voćke odabrati za dvorište – ljepota i plodovi u jednom
Voćke su praktičan i lijep izbor za svako dvorište. Jabuke, kruške i trešnje u kontinentalnim područjima donose obilne plodove, dok smokve, masline i agrumi odlično uspijevaju na obali. Osim što će obogatiti prehranu, voćke će dvorištu dati sezonsku dinamiku – proljetni cvat, ljetne plodove i jesenske boje.
Održavanje: voćke zahtijevaju redovitu rezidbu, gnojidbu i zaštitu od bolesti. Potrebno ih je zalijevati u sušnim razdobljima, osobito dok su mlade. Ako se pravilno održavaju, mogu trajati desetljećima i postati središnji dio obiteljskog dvorišta.

Najbolja brzorastuća stabla za hlad
Ako želite brzu sjenu i zaštitu od sunca, brzorastuće vrste su pravi izbor. Gledičija, srebrni javor, bagrem i platana rastu nekoliko desetaka centimetara godišnje i već nakon 5–7 godina stvaraju krošnju dovoljnu za ugodnu hladovinu. U urbanim sredinama posebno se cijeni platana zbog velike krošnje i otpornosti na gradske uvjete.
Održavanje: brzorastuća stabla zahtijevaju redovito zalijevanje i oblikovanje u prvim godinama kako bi razvila snažan korijen i stabilnu krošnju. Nakon što se ukorijene, vrlo su otporna i dugovječna.
Kada saditi koja stabla?
Jesen je idealna za sadnju listopadnih stabala jer imaju dovoljno vremena razviti korijenje prije zime.
Proljeće je pogodno za voćke i ukrasne vrste, osobito u područjima s hladnim zimama. Zima i ljeto se uglavnom izbjegavaju, osim kod kontejnerskih sadnica koje se mogu saditi cijele godine uz redovito navodnjavanje.
Kako posaditi stablo korak po korak
Prvo odaberite pravo mjesto – uzmite u obzir koliko će stablo narasti i koliko će mu trebati prostora.
Iskopajte jamu dvostruko širu od korijena i duboku koliko je visina korijenove bale. Pripremite tlo s kompostom, postavite sadnicu i zaspite zemljom.
Zalijte obilno i po potrebi poduprite kolcem. U prvim godinama redovito zalijevajte, a kasnije će stablo postati otpornije.

Tlo i razmak – na što valja obratiti pažnju
Stabla najbolje uspijevaju u dobro dreniranom i rahlo obrađenom tlu. Ako je tlo glinasto, preporučuje se dodati pijesak i kompost, dok pjeskovita tla trebaju više organske tvari. Vapnena tla pogodna su za smokvu, maslinu i badem, dok jabuka i kruška vole neutralna do blago kisela tla.
Razmak je jednako važan kao i vrsta tla. Velika stabla poput oraha ili kestena treba saditi najmanje 6–8 metara od kuće i drugih stabala jer razvijaju široku krošnju i korijen. Manja stabla i voćke, poput jabuke ili trešnje, dobro uspijevaju na udaljenosti od 3–4 metra. Preblizu posađena stabla mogu se natjecati za vodu i hranjive tvari, a korijen može ugroziti temelje kuće ako se sadi neposredno uz zidove.
Gdje kupiti sadnice i sjemenke drva koje ste odabrali za vaš vrt?
Sadnice se mogu kupiti u rasadnicima, vrtnim centrima i poljoprivrednim trgovinama, gdje možete dobiti i savjet stručnjaka o odabiru vrste.
Online trgovine nude veći izbor egzotičnih ili ukrasnih vrsta, dok se lokalne sadnice bolje prilagođavaju tlu i klimi. Ako birate sjemenke, imajte na umu da rast traje dulje i zahtijeva strpljenje.
Koje stablo posaditi u dvorištu – i zašto
Ako se pitate koje stablo posaditi u dvorištu, imajte na umu da ono donosi brojne prednosti – prirodnu klimu, manju potrebu za klimom ljeti i dodatno grijanje zimi, zaštitu od buke i vjetra, ljepši izgled okućnice te povećanje vrijednosti nekretnine.
Uz to, stabla proizvode kisik, poboljšavaju kvalitetu zraka i privlače ptice i korisne insekte.
Ovih 5 stabala nikako nemojte saditi u blizini kuće
Jedno stablo u dvorištu znači puno više od ukrasa – ono je izvor hlada, hrane, ljepote i zdravlja. Pravilnim odabirom vrste, redovitom njegom i pažljivom sadnjom, svako dvorište može postati zelena oaza. Ako razmišljate dugoročno, birajte stabla koja odgovaraju vašoj klimi i prostoru, obratite pozornost na razmak i tlo te uživajte u njihovim dobrobitima desetljećima.
You must be logged in to post a comment Login