Vrt
Božićna zvijezda, tako lijepa a tako osjetljiva!
Saznajte kako sačuvati božićnu zvijezdu nakon blagdana.
Mnogima je teško zamisliti božićno vrijeme bez božićne zvijezde! Božićna zvijezda je uz božićnu pšenicu, omiljena biljna dekoracija u Hrvatskoj za vrijeme Božića.Svojim nijansama uklapa se u baš svaki interijer. No, mnogima ne preživi dulje od blagdana. Zatražili smo stoga stručni savjet, kako sačuvati božićnu zvijezdu, ali i druge biljke u grijanim prostorima.

Božićna zvijezda ili Euphorbia pulcherrima potječe iz Meksika iz centralnog dijela Amerike iz subtropskog područja. U svom prirodnom staništu može narasti čak do 5 metara, a sobni kultivari koji koje mi poznajemo narastu između 35 i 40 centimetara.

Kultivirana božićna zvijezda je osjetljiva biljka, kaže Marijana Tomić, magistra fitomedicine, koju ljudi vole zvali i doktoricom za biljke. U svojoj ambulanti bolesnim biljkama dat će dijagnozu, ako je potrebno i pravi lijek, a nama je dala stručni savjet kako njegovati božićnu zvijezdu u kućnim uvjetima.
„Ona je poprilično osjetljiva, voli temperaturu od 18 stupnjeva, može izdržati od 15 do 20 stupnjeva, ne voli direktnu svjetlost nego filtriranu svjetlost i treba ju jako oprezno zalijevati. Jako je osjetljiva na trulež korijena , a za nju je specifična recimo i bakterijska pjegavost“, savjetuje doktorica za biljke.

Božićnoj zvijezdi treba udovoljavati!
„Doma treba paziti da nije blizu izvora topline, da nije na propuhu, a kod zalijevanja moramo paziti tako da se supstrat lagano prosuši. To bi bilo negdje oko 2 puta tjedno i poželjno ju je svakodnevno orošavati“, ističe magistra fitomedicine.
Nakon Božića, u najboljem slučaju u veljači, kad biljci otpada lišće treba je orezati i staviti u hladniji prostor da miruje.

„U ljeto i proljeće treba je presaditi u noviju teglicu s novim supstratom i treba ju onda obilnije zalijevati te obavezno jednom tjedno prihranjivati. A u 10 mjesecu ako želimo da opet cvjeta moramo joj skraćivati dan. To je biljka kratkog dana i moramo joj omogućiti da 8 tjedana bude prekrivena sa kutijom ili nekim tamnim platnom 14 sati dnevno“, kaže doktorica za biljke.
Opet će procvjetati za Božić, ako budete strpljivi, baš kao i s drugim biljkama koje trebaju više brige zimi u grijanim prostorima. Bitno je da biljka ima dovoljan izvor svjetlosti i isto tako je bitno da biljka nije blizu izvoru topline. Držite je stoga podalje od radijatora.

Doktorica za biljke još savjetuje: „Kad kupujete božićnu zvijezdu, pazite da je ne unosite iz prehladnih prostora u tople sobe.“
Održavanje ostalih sobnih biljaka u grijanim prostorijama
„Zgodno je kod sobnih biljaka grupirati ih u jednu skupinu i onda one kod orošavanja stvore jednu mikroklimu. Zalijevanje je bitno, ako držimo biljke u hodniku onda ih možemo zalijevati 20 do 30 posto manje, a ako su u grijanom prostoru onda ih zalijevamo kao što smo zalijevali u ostalim godišnjim dobima“, savjetuje magistra fitomedicine.

Također, savjetuje uvijek provjeriti supstrat prstima centimetar do dva ispod površine zemlje i ukoliko se osušilo biljku treba zaliti.
S malo pažnje i nekoliko korisnih savjeta i vaše će biljke duže živjeti.
Vrt
Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi
Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.
To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.
Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.
Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla
Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.
Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.
Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Sklonište za život i bioraznolikost
Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.
Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.
Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.
Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu
Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.
U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.
Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja
Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.
Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.
6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje
Priroda zna što radi
Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.
Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.
Vrt
Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“
Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.
Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.
Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.
Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.
Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.






You must be logged in to post a comment Login