Povežimo se

Bilje

Bosiljak je biljka koju morate imati u vrtu (ili na prozoru)

Bosiljak je jedan od najpopularnijih začina u kuhinji, a blagotvorno utječe i na zdravlje

bosiljak

Miris koji podsjeća na ljeto, talijanske specijalitete i svježinu vrta – bosiljak je bez sumnje jedna od najvoljenijih biljaka u svijetu. No osim što nas osvaja aromom i okusom, ova biljka krije mnogo više: povijest, kulturu, zdravlje i ljepotu.

Bosiljak, poznat i pod latinskim imenom Ocimum basilicum, naziva se i kraljevskom biljkom. I ne bez razloga – njegova se vrijednost prepoznaje još od davnina. Obožavali su ga stari Grci i Rimljani, koristio se u ritualima, kao zaštita od zlih duhova, a danas je nezamjenjiv u kuhinji i sve češće – na prozorskoj dasci ili u gredici domaćih vrtova.

U vrtovima je dobrodošao kao dobar susjed mnogih vrtnih biljaka, budući da odbija štetnike. To je biljka koju rado posjećuju pčele, a njeno eterično ulje se koristi u industriji parfema. Na prozorskoj klupčici će dosadne insekte tjerati iz vaše kuhinje.

Kako uzgojiti začinsko bilje kod kuće?

Bosiljak – više od začina

Vrsta, koju najčešće uzgajamo, je obični bosiljak (Ocimum basilicum). Ima veliki broj sorti. Od sorti bosiljka s lišćem, velikim kao dlan (Mamooth, Genovese, Foglia di lattuga), različitih vrsta sa srednje velikim listovima, do vrsta u obliku grma s malim lišćem (O.b. minimum, Piccolo).

Također, boja lišća se kreće u rasponu od tamno zelene do tamno crvenih nijansi (Red rubin, Osmin purple). S veličinom listova, rastom i bojom biljke povezani su i miris i aroma.

Tako se osim vrsta s karakterističnom aromom bosiljka, koja može biti “slađa” kod zelenih i “oporija” kod obojanih verzija, može naći i bosiljak s aromom limuna (citriodorum), cimeta (Cynnamonum) ili anisa (Licorice).

Raspon mogu proširiti i druge vrste bosiljka, kao što su Tulsi ili sveti bosiljak (O. sanctum) i afrički ili plavi bosiljak (O.kilimandscharicum).

bosiljak

Kako izgleda i gdje raste?

Bosiljak je jednogodišnja biljka koja naraste do pola metra visine, ovisno o sorti. Listovi su glatki, ovalni i sjajni, a cvjetovi sitni i bijeli do ljubičasti.

U prirodi dolazi iz toplih krajeva Azije i Afrike, no uspijeva gotovo svugdje – ako mu osigurate dovoljno topline i sunca.

Voli sunčane položaje, toplu zemlju i redovito, ali umjereno zalijevanje.

Previše vode može mu naškoditi, pa je dobro da tlo bude rahlo i propusno. Idealna temperatura za njegov rast je između 20 i 30 °C, a čim temperature padnu ispod 10 °C – za njega postaje prehladno.

Bosiljak je osjetljiv na niske temperature i najesen kad zahladi propada.

Začinsko bilje koje se najlakše uzgaja u zatvorenom prostoru

Njega i uvjeti rasta

Bosiljak je zahvalan i brzo raste. Ako ga redovito prikraćujete, potičete bočno grananje i bujniji rast. Zalijevajte ga kad primijetite da se površinski sloj zemlje osušio, a izbjegavajte vlaženje listova. Na otvorenom ga treba štititi od jakog vjetra, dok u kući treba izbjegavati propuh.

Za uzgoj u tegli bit će dovoljna posuda promjera 20-ak centimetara. Presađivanje je jednostavno – kada mu posuda postane premala ili ako ga želite preseliti iz sadnice u vrt. Koristite rahlu zemlju s dodatkom komposta, a svakih nekoliko tjedana možete ga pognojiti blagim organskim gnojivom za lisnato bilje.

bosiljak

Nove biljke – lako i brzo

Bosiljak se vrlo lako razmnožava. Dovoljno je odrezati vršni dio biljke (dužine 8–10 cm), staviti ga u čašu s vodom i već za nekoliko dana pojavit će se bijeli korjenčići. Tada ga možete posaditi u zemlju. Ova metoda posebno je zgodna kad želite podijeliti biljku s prijateljima – jer bosiljka nikad previše.

Uobičajeni problemi i kako ih riješiti

Ako listovi počnu žutjeti, moguće je da ima previše vlage ili premalo svjetla.

Suhi vrhovi listova često su znak suhog zraka ili viška gnojiva.

Od štetnika, u vrtu mu najčešće prijete lisne uši i puževi, dok u zatvorenom prostoru treba paziti na crvene paukove grinje. Redovita provjera listova i povremeno pranje mlakom vodom pomoći će u prevenciji.

Narodna medicina

Bosiljak se koristi za ublažavanje probavnih tegoba, tegoba s dišnim putevima i nesanicom. Trava bosiljka potiče apetit, pospješuje probavu, sprječava nadutost i ublažava bolove i grčeve u probavnom traktu.

Površinski dezinficira i zato se koristi za male rane i ogrebotine. Trave i sjemenke su korisno sredstvo za dezinfekciju u bolestima organa za izlučivanje i kod bijelog iscjetka, a s oparkom ispiremo i aknastu kožu.

Ima blago umirujuće djelovanje te pomaže kod nervoze, nesanice, depresije i iscrpljenosti. Olakšava glavobolje zbog nervoze, migrenu te probleme s gripom, groznicom, hripavcem i plućnim bolestima. Kod upala sluznice usta i lošeg zadaha možemo si pomoći grgljanjem pripravka bosiljka, kao prvu pomoć na mjestu uboda insekata utrljamo svježi sok od lišća bosiljka.

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Bilje

Kako njegovati krizanteme da dulje cvjetaju? Tri stvari na koje treba paziti

Donosimo što provjeriti pri kupnji i što s biljkom nakon cvatnje

krizanteme na prodaju

Krizantema je najzastupljenija biljka u ovo doba godine. Dolazi iz istočne Kine, a osobito je popularna i u Japanu, gdje su joj posvetili Festival sreće na kojem slave ovo prekrasno cvijeće. U našim krajevima i susjednim zemljama krizantema je najčešće cvijet kojim ukrašavamo grobna mjesta na blagdan Svih Svetih.

Dolazi u različitim varijetetima vrlo zanimljivih cvjetova, različitih boja i oblika. Iako su krizanteme poznate po tome da su otporne na sušu i bolesti, bez odgovarajuće njege cvjetovi mogu brzo oslabiti i uvenuti.

Tjedan prije Svih svetih krizanteme su posvuda: na tržnicama, ispred cvjećarnica i na policama trgovina, u teglama svih boja i veličina. Većina ih završi na groblju ili na ulaznim stubama, a nakon nekoliko tjedana u kontejneru za biootpad.

Tako ne mora biti. Dobro odabrana i pravilno smještena krizantema može cvjetati do prvih mrazova, a neke se sorte mogu sačuvati i za iduću godinu. Sve počinje već na štandu.

Što provjeriti pri kupnji krizantema?

Pupovi. Birajte biljku na kojoj je više pupova nego otvorenih cvjetova. Takva će cvjetati dulje, jer se cvjetovi otvaraju postupno. Najbolji su pupovi koji već pokazuju boju. Potpuno zeleni i tvrdi pupovi mogu se u hladnijem razdoblju otvarati sporo ili se uopće ne otvoriti.

Listovi. Trebaju biti zeleni i čvrsti, bez smeđih ili bijelih mrlja, koje mogu upućivati na bolest. Okrenite nekoliko listova i pogledajte im naličje, gdje se najčešće skrivaju štetnici.

Zemlja u tegli. Gurnite prst u supstrat. Ne smije biti potpuno suh i odvojen od rubova tegle, ali ni natopljen i kiselkastog mirisa. Plijesan na površini loš je znak.

Korijen. Ako kroz rupe na dnu tegle izlazi gusta mreža korijena, biljka je dugo stajala u premaloj posudi. Takva se brže suši i traži češće zalijevanje.

Stabilnost. Lagano protresite biljku. Ako se klima u tegli ili ima polomljene stabljike, potražite drugu.

Lončana ili vrtna: zašto je to važno?

Ovo je pitanje koje vrijedi postaviti prodavaču, jer o odgovoru ovisi što možete očekivati od biljke.

Velik dio krizantema koje se prodaju u jesen su lončane krizanteme, kompaktne biljke uzgojene da u punom cvatu ukrase grob, prozor ili ulaz. Uglavnom nisu otporne na hladnoću i obično se tretiraju kao sezonske biljke.

Vrtne krizanteme su višegodišnje trajnice, koje se u nas zovu i zimske astre. Uz dobar položaj mogu se vraćati godinama. Prema Britanskom kraljevskom hortikulturnom društvu (RHS), otporne vrtne krizanteme u pravilu podnose temperature do najmanje minus pet stupnjeva, ali ih je ipak bolje zaštititi od mraza.

Na deklaraciji ili etiketi potražite naziv sorte i oznaku je li biljka namijenjena vrtu. Ako je nema, pitajte.

Gdje je držati da dulje cvate?

Krizanteme vole svjetlo i hladnoću. Najdulje će cvjetati na svijetlom mjestu vani ili na hladnijem prostoru poput ulaza, stubišta ili balkona, uz najmanje šest sati sunca dnevno.

U toploj sobi cvjetovi brzo ocvatu. Ako krizantemu želite unutra, stavite je u najhladniju svijetlu prostoriju i dalje od radijatora.

Na groblju je izložena vjetru i suncu, a mala tegla brzo se isuši. Prije nošenja dobro je zalijte, a ako je stavljate u ukrasnu posudu, pazite da se u njoj ne skuplja voda.

Zalijevanje i njega dok cvate

Zemlju održavajte vlažnom, ali ne natopljenom. Kod lončanih biljaka to obično znači provjeru svakih nekoliko dana, a češće za sunčanih i vjetrovitih dana. Natopljena zemlja uzrokuje truljenje korijena, a potpuno isušena brzo ruši cvjetove.

Ocvale cvjetove redovito uklanjajte. Biljka će izgledati urednije, a snagu će usmjeriti u pupove koji se još otvaraju. Krizanteme kupljene u cvatu ne treba prihranjivati.

Što s krizantemom nakon cvatnje?

Ako je lončana, najjednostavnije je nakon cvatnje kompostirati je. Ako je želite pokušati sačuvati, prenesite je prije mraza u hladan prostor bez smrzavanja, primjerice u konobu, podrum ili garažu, gdje temperatura ne pada ispod nule. Stabljike skratite, a zemlju povremeno zalijte, tek toliko da se ne isuši. Rezultat nije zajamčen, ali u blagim zimama pokušaj često uspije.

Ako je vrtna, sačuvati je ima više smisla. RHS savjetuje da se nakon cvatnje cijela biljka skrati na oko 20 centimetara. U tegli je preko zime držite u hladnom prostoru bez mraza, a u vrt je presadite u proljeće, nakon posljednjeg mraza.

Krizantemu kupljenu u punom cvatu nemojte saditi u vrt sada, u kasnu jesen. Biljka sve snage troši na cvjetove, a ne na korijen, pa slabo ukorijenjena teže preživi zimu. Ako je vrtna krizantema već od prije u gredici, ostavite je preko zime neorezanu, s malčem oko korijena, a orežite je tek krajem zime.

Kupljena za jedan dan, ali ne mora trajati samo toliko

Krizantema je uz Sve svete gotovo obavezna, pa je lako zaboraviti da je riječ o živoj biljci, a ne o ukrasu s rokom trajanja. Malo pažnje na štandu i pravo mjesto kod kuće dovoljni su da cvjeta tjednima. A ako ste odabrali vrtnu sortu, ova jesen može biti tek prva u kojoj će vam cvjetati.


Nastavite čitati

Balkoni i terase

Sadnja lukovica: Evo što posaditi sada za cvjetni vrt i balkon u proljeće

Tulipani, narcisi i krokusi sade se u jesen, a cvatu kad zima prođe. Donosimo kako ih posaditi u vrtu ili u tegli, uz tri prijedloga kombinacija za balkon

Kad nakon zime iz zemlje izbiju prvi krokusi, a za njima narcisi i tulipani, rijetko tko se sjeti da je sve počelo jednog jesenskog popodneva. Proljetne lukovice traže malo posla u jesen i malo strpljenja preko zime. Odaberete li vrste i sorte različitih termina cvatnje, vrt ili balkon mogu dobivati nove cvjetove tijekom više proljetnih tjedana.

Za sadnju lukovica ne treba vam velik vrt. Lukovice možete uspješno uzgajati i u gredici i u tegli, uz nešto više pažnje pri zalijevanju.

Kada saditi koju lukovicu?

Većina lukovica proljetnog cvijeća koje kupujemo za jesensku sadnju sadi se tijekom jeseni. Točan termin ovisi o vrsti, lokalnoj klimi i stanju tla.

Za orijentaciju mogu poslužiti preporuke Britanskog kraljevskog hortikulturnog društva (RHS): narcise, krokuse i zumbule najbolje je posaditi ranije, a tulipane kasnije, kad se tlo ohladi. Kod nas je jesen u pravilu toplija nego u Britaniji, osobito na obali, pa britanske mjesece shvatite kao smjernicu, a ne kao kalendar. Pouzdan oslonac su i upute na pakiranju lukovica.

Maćuhice su dvogodišnje biljke, prigodno ih je saditi u jesen i proljeće,  ne zahtijevaju puno vode, dosta su otporne na niske temperature i važno je samo da imaju propusno tlo, objasnila je Terezija Radoš iz Vrtnog centra Šestine.

Kako prepoznati zdravu lukovicu?

Dobra cvatnja počinje već pri kupnji. „Zdrava lukovica mora biti tvrda na dodir i nikako ne smije biti mekana”, savjetuje cvjetna dizajnerica Adriana Kolar Combaj. Meke lukovice ili one s tragovima truleži odmah bacite, a ostale posadite što prije nakon kupnje.

Sadnja lukovica u vrtu: dubina, razmak i skupine

Većina proljetnih lukovica, uključujući tulipane i narcise, voli sunčano mjesto i dobro drenirano tlo.

  • Dubina: lukovicu posadite na dubinu dva do tri puta veću od njezine visine. Lukovicu visoku pet centimetara stavite u rupu duboku 10 do 15 centimetara.
  • Položaj: šiljasti vrh, iz kojeg raste izdanak, okrenite prema gore.
  • Razmak: između lukovica ostavite barem dvije njihove širine.
  • Skupine: sadite ih u skupinama od najmanje šest lukovica, jer pojedinačni cvjetovi u gredici djeluju izgubljeno.
  • Nakon sadnje: zemlju lagano poravnajte, ali je ne gazite, kako ne biste oštetili lukovice.

Sadnja lukovica u tegle: što vam treba

Dovoljno velika tegla. Za sadnju u slojeve RHS preporučuje teglu široku i duboku najmanje 30 centimetara. U plitkoj tegli nema mjesta za više slojeva, a zemlja se zimi brže smrzava.

Rupe na dnu, i to obavezno. Lukovice ne podnose stajaću vodu. U tegli bez odvodnih otvora voda se skuplja na dnu i lukovice trunu, a sloj kamenčića to ne može spriječiti.

Lazanja tehnika: kako složiti lukovice u slojeve

Tajna tegle koja cvate tjednima je u slaganju lukovica u slojeve, poput lazanja. Na dno idu najveće lukovice koje cvatu najkasnije, u sredinu srednje velike, a na vrh najmanje koje cvatu prve. Kad jedne ocvatu, sljedeće izrastu i prekriju njihovo lišće.

Tri prijedloga kombinacija za proljetnu teglu

1. Sunčana tegla: žuto i bijelo

  • Vrh: žuti ili bijeli krokusi
  • Sredina: niski narcisi
  • Dno: bijeli kasni tulipani

Krokusi otvaraju sezonu, narcisi preuzimaju sredinu proljeća, a bijeli tulipani je zatvaraju. Ovo je jednostavna kombinacija žutih i bijelih cvjetova.

2. Romantična tegla: plavo i ljubičasto

  • Vrh: presličice (muskari)
  • Sredina: plavi ili ljubičasti zumbuli
  • Dno: ljubičasti kasni tulipani

Plave presličice i zumbuli donose i miris, a ljubičasti tulipani daju visinu na kraju sezone. Kombinacija izgleda posebno lijepo u svijetloj ili sivoj tegli.

3. Tegla za veliki efekt: sve cvate odjednom

Ako vam je draži jedan raskošan trenutak od duge cvatnje, odaberite lukovice koje cvatu u isto vrijeme, primjerice tulipane i presličice koji cvatu sredinom proljeća, u dvije boje koje se slažu.

Vrijeme je za sadnju lukovica tulipana – pratite ove jednostavne korake

Izbjegnite praznu teglu do proljeća

Tegla s lukovicama preko zime može izgledati kao da u njoj ništa ne raste, pa se na vrh mogu posaditi niske biljke koje podnose hladnoću. Terezija Radoš iz Vrtnog centra Šestine za jesensku sadnju u posude preporučuje maćuhice, potočnice i jaglace. Ako ih posadite u jesen, kako objašnjava, preko zime će ojačati i u proljeće biti bujnije.

Maćuhice su otporne na niske temperature, a važno im je da imaju propusno tlo. Kao i lukovicama, ni njima ne odgovara natopljen supstrat.

Gdje držati teglu preko zime?

Teglu ostavite vani, na svijetlom mjestu, jer lukovicama treba hladnoća da bi u proljeće procvjetale. Od jakog mraza zaštitite je prema uvjetima svoje lokacije, primjerice jutenom vrećom ili stiroporom, kako savjetuju u Vrtnom centru Šestine u tekstu o tome kako i koje biljke zaštititi od zime.

Supstrat održavajte blago vlažnim, bez zadržavanja vode. Povremeno ga provjerite, osobito na natkrivenom balkonu, i ne dopustite da se potpuno isuši.

Kad lukovice ocvatu

Ocvale cvjetove uklonite, ali lišće ostavite da se samo osuši, jer ono puni lukovicu snagom za iduću godinu. Dok je lišće zeleno, nastavite zalijevati prema potrebi. Zalijevanje smanjujte kako lišće prirodno žuti i biljka ulazi u mirovanje.

Nakon toga teglu premjestite na manje vidljivo mjesto do iduće jeseni ili lukovice presadite u vrt. Računajte s tim da lukovice iz gusto posađene tegle iduće godine mogu cvjetati slabije.

Adriana savjetuje i jednostavan trik: zapišite što ste i gdje posadili.

„Jednom kada se lukovice posade i završe sa svojim cvjetanjem, ostat će samo lukovica u zemlji i vi više nećete znati gdje je ona posađena”, objašnjava. Bilješka u mobitelu ili štapić s imenom biljke uštedjet će vam iznenađenja kod sljedeće sadnje.

Ovo je jedan od rijetkih poslova u vrtu kod kojih se rezultat ne vidi odmah. Ali kad nakon zime ugledate prve cvjetove, bit će vam drago što ste jesenas odvojili vrijeme za sadnju.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama