Vrt
Biodinamičkim vrtlarenjem do kvalitetne hrane – uzgajajte prateći mjesečeve mijene
Ako želite da vaše jagode imaju okus jagode, ovo je pristup uzgoja za vas
Biodinamičko vrtlarenje suvremeni je pristup uzgoju hrane koji se temelji na holističkom razumijevanju poljoprivrede, a razvio ga je poznati austrijski filozof, znanstvenik i pisac Rudolf Steiner početkom prošlog stoljeća. Danas biodinamika svojim prednostima privlači sve veći broj pojedinca i proizvođača diljem svijeta.
Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera navodi kako je biodinamička poljoprivreda najstariji, sustavan način sa svim svojim standardima, principima i metodama koji postoji. Godine 1924., dakle točno prije 100 godina nastao je biodinamički način uzgoja hrane kroz ovaj desetodnevni poljoprivredni tečaj kojeg je održao dr. Steiner.
“Bit biodinamike je da je jedno imanje samodostatno, da sve ono što treba jednom imanju, imanje proizvodi za sebe. To je navedeno u ovom poljoprivrednom tečaju gdje Steiner govori da se na imanje gleda kao na jedan organizam gdje minerali, dakle tlo, biljke i životinje imaju svoju funkciju. U centru je čovjek koji s njima upravlja na dobar način i na dobrobit svih njih, i tla i bilja i životinja.
Za biodinamički uzgoj hrane potrebno je poštivati nekoliko zlatnih pravila
Tlo se obrađuje prema mjesečevim mijenama i konstelacijama, a prilikom sadnje treba se držati načela plodoreda, odnosno niti jedna vrsta ne smije biti posađena na istom mjestu najmanje četiri godine.
“Prvo se uvijek kreće u biodinamici od kvalitete tla. U biodinamici je najvažnija revitalizacija tla i stvaranje humusa. Što više koristite biodinamičke preparate i biodinamičke metode, sve više humusa stvarate na svome tlu za razliku od nekih drugih metoda koje sve više uništavaju taj humus i tu mikrobiologiju tla. Dakle, kada nam je jasno što ćemo saditi, sijati, onda idemo u planiranjem našeg imanja, našeg vrta i tada koristite različite biodinamičke preparate”, navodi Posavec te ističe važnost sjemena ili sadnica. Sjeme ili sadnica za biodinamički vrt ili imanje mora biti iz biodinamičkog ili najmanje iz ekološkog uzgoja. Konvencionalno tretirano sjeme se ne može koristiti u biodinamičkom nasadu jer neće metode funkcionirati.
Biološko dinamički pripravci
Vodi se računa o dobrim i lošim susjedima među pojedinim biljkama, a ono što biodinamičku praksu čini izvornom i učinkovitom, zdravom i vitalnom su prije svega biološko-dinamički pripravci.
“Preparat 500 je temeljni preparat. Služi za prskanje i to prskanje po tlu. Izrađujemo ga tako da se u kravlje rogove stavi kravlja balega, zakopa u 10. mjesecu u zemlju i vadi se van iza Uskrsa. Van dobivamo jednu prekrasnu po humusu mirišljavu supstancu, ako je preparat uspio, ako ste ga radili na način koji treba. I da bi ga koristili mora se aktivirati. Taj preparat se aktivira tako da se stavlja u vodu, najbolje da je to kišnica, da nije direktno iz vodovoda jer onda neće funkcionirati. Znamo da klor ubija mikroorganizme, a tu su upravo oni koji nam trebaju da potaknu mikrobiologiju tla. I kada se sat vremena dinamizira, dakle kaže se da se ide dinamizirati biodinamički preparat, tada ga apliciramo, odnosno nanosimo na tlo. Sljedeći preparat je 501, to je kremen, silicij. Isto se spravlja na isti način, stavlja se u ljetnim mjesecima u rog i zakapa u zemlju”, pojašnjava sugovornica.
Najvažnija prednost ove tehnike je kvalitetna hrana
Jedna od najprimjetnijih prednosti biodinamičke tehnike je kvaliteta hrane. Okus biljaka i plodova neusporedivo je bogatija u odnosu na ostale metode uzgoja.
“Drugačijeg je okusa te ima onaj iskonski okus. Kad znamo reći obično da je jagoda – jagoda, paradajz ima okus paradajza. To svi uspoređuju. Duže je vrijeme čuvanja tih namirnica, kad gledate neke laboratorijske nalaze drugačije su kvalitete, ali ono što volimo reći mi biodinamičari je da to hrana koja u sebi sadrži vitalnost. Vitalnost znači životnu snagu. U tome je možda razlika između ekološke, s konvencionalnom se ni ne uspoređujemo, između ekološki uzgojene i biodinamički uzgojene hrane.”
Koliko se za prirodu brinemo, toliko će nam ona vratiti. Primjenom specijalnih kompostnih pripravaka, promatranjem astronomskih ciklusa i pridavanjem važnosti međusobnoj interakciji biljaka, tla i okoline pružamo joj optimalan tretman, znajući da ćemo ubirati njezine najbolje plodove.
Balkoni i terase
Balkon, lođa ili francuski balkon: Što dobivate svakim rješenjem?
Evo što svako rješenje znači za svakodnevicu i kako ga prepoznati u oglasu
Na tlocrtu sva tri izgledaju kao „nešto ispred prozora”, a u oglasima se često zovu istim imenom.
Razlika je ipak velika.
Balkon, lođa i francuski balkon razlikuju se po tome gdje se nalaze u odnosu na pročelje zgrade i može li se na njima boraviti. Bilo da birate balkon ili lođu, ili ste naletjeli na francuski balkon, korisno je znati što zapravo dobivate prije nego što zamislite jutarnju kavu na zraku.
Čišćenje oluka i balkonskih odvoda – evo što provjeriti prije jesenskih kiša
Četiri pitanja koja razdvajaju tri rješenja
Najlakše ih je razlikovati ako za svako postavite ista četiri pitanja. Izlazi li iz gabarita zgrade, odnosno strši li izvan ravnine pročelja? Može li se na njega izaći? Štite li ga strop i bočni zidovi? I što se na njemu zapravo može raditi?
Propisi to razlikuju vrlo jasno. Pravilnik o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada definira da je „balkon vanjski prostor zgrade koji je istaknut izvan ravnine pročelja zgrade“, a da je „lođa vanjski prostor zgrade koji je otvoren jednom stranom“. Francuski balkon u toj podjeli nema svoje mjesto, i to puno govori o njemu.
Balkon: iskorak izvan pročelja
Hrvatska enciklopedija balkon opisuje kao izbočeni, nepokriveni dio zgrade na višim katovima, povezan vratima s unutrašnjim prostorijama i obično ograđen. Danas je to najčešće armiranobetonska ploča koja strši iz zgrade, kao konzola.
Izlazi li iz gabarita? Da, to mu je glavno obilježje. Može li se izaći? Da, kroz balkonska vrata. Štiti li ga strop ili zidovi? Uglavnom ne. Otvoren je s tri strane, a nad glavom ima nebo ili, u zgradi, balkon susjeda s kata iznad. Što se na njemu može? Ovisno o dubini, sve od tegli i stalka za rublje do stolića za dvoje.
U svakodnevici to znači najviše sunca i najljepši pogled, ali i najviše vjetra, kiše i pogleda sa strane. Uski balkon dubok metar lijepo izgleda na fotografiji, ali stolica i stol na njemu teško stanu jedno uz drugo. Ako vas zanima kako ga iskoristiti, pogledajte naše ideje za uređenje mini balkona.
Lođa: vanjski prostor uvučen u zgradu
Enciklopedija lođu opisuje kao prostoriju otvorenu s jedne strane. U stambenim zgradama to je vanjski prostor uvučen u tijelo zgrade, iza ravnine pročelja.
Izlazi li iz gabarita? Ne, nalazi se unutar njega. Može li se izaći? Da, kao i na balkon. Štiti li ga strop ili zidovi? Da. Lođa ima strop i bočne zidove, a otvorena je samo prema van. Što se na njemu može? Uglavnom isto što i na balkonu, ali s više zaštite.
Ta zaštita mijenja način korištenja. Na lođi se može sjediti i za kiše, vjetar manje smeta, a sezona boravka vani je dulja. Stol, stolice i biljke manje stradavaju. Cijena je u svjetlu: lođa zasjenjuje prostoriju iza sebe, pa soba ili dnevni boravak uz nju obično dobivaju manje izravnog sunca. Kad ljudi biraju balkon ili lođu, to je najčešće pitanje: više sunca i pogleda ili više zaštite i privatnosti. Ako razmišljate o ostakljenju lođe, unaprijed se raspitajte što je dopušteno, jer se time mijenja pročelje zgrade.
Francuski balkon: ograda, a ne prostor
Francuski balkon je ograda postavljena ispred prozora ili vrata koja sežu do poda. Iza nje nema podne površine na koju biste mogli stati. Proizvođači ograda ga zbog toga ponekad zovu i „lažnim balkonom“, jer, kako navodi jedan od njih, „praktički nema balkonsku površinu“.
Izlazi li iz gabarita? Ne, ili tek koliko je debela ograda. Može li se izaći? Ne. Ograda je tu upravo zato da se ne bi moglo ispasti. Štiti li ga strop ili zidovi? Nema što štititi, jer nema prostora. Što se na njemu može? Širom otvoriti krila i pustiti u sobu svjetlo i zrak, uz osjećaj otvorenosti kakav daje balkon.
Ključna razlika u odnosu na pravi balkon je u ogradi. Kod balkona ona okružuje površinu po kojoj hodate. Kod francuskog balkona ograda stoji neposredno ispred otvora i služi samo kao zaštita da se vrata ili prozor do poda mogu sigurno otvoriti. Prostorija tako dobiva više svjetla i zraka, ali stolicu ispred ne možete staviti.
Kako čitati tlocrt i oglas za stan
Na tlocrtu najprije pronađite liniju pročelja, odnosno debeli vanjski zid. Ako vanjski prostor strši izvan te linije, riječ je o balkonu. Ako je uvučen i s obje strane ga zatvaraju zidovi, to je lođa. Ako ispred prozora ili vrata vidite samo tanku crtu ograde, bez upisane površine u kvadratnim metrima, najvjerojatnije je riječ o francuskom balkonu.
Nazivu u oglasu nemojte vjerovati na riječ. „Balkon“ je često zapravo lođa, a ponekad i francuski balkon. Balkon ili lođa u oglasu znače izlaz van samo ako je uz njih navedena površina. Pitajte može li se izaći, koliko je prostor dubok i je li natkriven. Najbolje je zatražiti tlocrt s kotama i fotografiju iz stana prema van.
Provjerite i kako je obračunata kvadratura. Spomenuti pravilnik za projekte zgrada balkon računa s koeficijentom 0,25, a lođu s 0,75. To znači da balkon od četiri kvadrata u obračunskoj površini vrijedi jedan kvadrat, a lođa iste veličine tri. Oglasi ne moraju koristiti isti način obračuna, zato pitajte koliko iznosi unutarnja površina stana, a koliko vanjski prostori. Francuski balkon kvadraturu ne povećava, jer površine nema. Više savjeta o tome što provjeriti prije najma potražite u tekstu Tražite stan za studij? 10 stvari koje morate provjeriti.
Na kraju, ni jedno rješenje nije bolje samo po sebi. Balkon donosi sunce i pogled, lođa zaštitu i dulju sezonu, a francuski balkon svjetlo u sobi kojoj bi inače nedostajalo. Važno je znati koje od toga zaista dobivate, i hoće li se u njega stati vaš stol ili tek otvoreno krilo prozora. Ako već imate vanjski prostor i želite ga bolje iskoristiti, pogledajte i naše savjete za uređenje terase ili balkona za druženja.
Bilje
Kako njegovati krizanteme da dulje cvjetaju? Tri stvari na koje treba paziti
Donosimo što provjeriti pri kupnji i što s biljkom nakon cvatnje
Krizantema je najzastupljenija biljka u ovo doba godine. Dolazi iz istočne Kine, a osobito je popularna i u Japanu, gdje su joj posvetili Festival sreće na kojem slave ovo prekrasno cvijeće. U našim krajevima i susjednim zemljama krizantema je najčešće cvijet kojim ukrašavamo grobna mjesta na blagdan Svih Svetih.
Dolazi u različitim varijetetima vrlo zanimljivih cvjetova, različitih boja i oblika. Iako su krizanteme poznate po tome da su otporne na sušu i bolesti, bez odgovarajuće njege cvjetovi mogu brzo oslabiti i uvenuti.
Tjedan prije Svih svetih krizanteme su posvuda: na tržnicama, ispred cvjećarnica i na policama trgovina, u teglama svih boja i veličina. Većina ih završi na groblju ili na ulaznim stubama, a nakon nekoliko tjedana u kontejneru za biootpad.
Tako ne mora biti. Dobro odabrana i pravilno smještena krizantema može cvjetati do prvih mrazova, a neke se sorte mogu sačuvati i za iduću godinu. Sve počinje već na štandu.
Što provjeriti pri kupnji krizantema?
Pupovi. Birajte biljku na kojoj je više pupova nego otvorenih cvjetova. Takva će cvjetati dulje, jer se cvjetovi otvaraju postupno. Najbolji su pupovi koji već pokazuju boju. Potpuno zeleni i tvrdi pupovi mogu se u hladnijem razdoblju otvarati sporo ili se uopće ne otvoriti.
Listovi. Trebaju biti zeleni i čvrsti, bez smeđih ili bijelih mrlja, koje mogu upućivati na bolest. Okrenite nekoliko listova i pogledajte im naličje, gdje se najčešće skrivaju štetnici.
Zemlja u tegli. Gurnite prst u supstrat. Ne smije biti potpuno suh i odvojen od rubova tegle, ali ni natopljen i kiselkastog mirisa. Plijesan na površini loš je znak.
Korijen. Ako kroz rupe na dnu tegle izlazi gusta mreža korijena, biljka je dugo stajala u premaloj posudi. Takva se brže suši i traži češće zalijevanje.
Stabilnost. Lagano protresite biljku. Ako se klima u tegli ili ima polomljene stabljike, potražite drugu.
Lončana ili vrtna: zašto je to važno?
Ovo je pitanje koje vrijedi postaviti prodavaču, jer o odgovoru ovisi što možete očekivati od biljke.
Velik dio krizantema koje se prodaju u jesen su lončane krizanteme, kompaktne biljke uzgojene da u punom cvatu ukrase grob, prozor ili ulaz. Uglavnom nisu otporne na hladnoću i obično se tretiraju kao sezonske biljke.
Vrtne krizanteme su višegodišnje trajnice, koje se u nas zovu i zimske astre. Uz dobar položaj mogu se vraćati godinama. Prema Britanskom kraljevskom hortikulturnom društvu (RHS), otporne vrtne krizanteme u pravilu podnose temperature do najmanje minus pet stupnjeva, ali ih je ipak bolje zaštititi od mraza.
Na deklaraciji ili etiketi potražite naziv sorte i oznaku je li biljka namijenjena vrtu. Ako je nema, pitajte.
Gdje je držati da dulje cvate?
Krizanteme vole svjetlo i hladnoću. Najdulje će cvjetati na svijetlom mjestu vani ili na hladnijem prostoru poput ulaza, stubišta ili balkona, uz najmanje šest sati sunca dnevno.
U toploj sobi cvjetovi brzo ocvatu. Ako krizantemu želite unutra, stavite je u najhladniju svijetlu prostoriju i dalje od radijatora.
Na groblju je izložena vjetru i suncu, a mala tegla brzo se isuši. Prije nošenja dobro je zalijte, a ako je stavljate u ukrasnu posudu, pazite da se u njoj ne skuplja voda.
Zalijevanje i njega dok cvate
Zemlju održavajte vlažnom, ali ne natopljenom. Kod lončanih biljaka to obično znači provjeru svakih nekoliko dana, a češće za sunčanih i vjetrovitih dana. Natopljena zemlja uzrokuje truljenje korijena, a potpuno isušena brzo ruši cvjetove.
Ocvale cvjetove redovito uklanjajte. Biljka će izgledati urednije, a snagu će usmjeriti u pupove koji se još otvaraju. Krizanteme kupljene u cvatu ne treba prihranjivati.
Što s krizantemom nakon cvatnje?
Ako je lončana, najjednostavnije je nakon cvatnje kompostirati je. Ako je želite pokušati sačuvati, prenesite je prije mraza u hladan prostor bez smrzavanja, primjerice u konobu, podrum ili garažu, gdje temperatura ne pada ispod nule. Stabljike skratite, a zemlju povremeno zalijte, tek toliko da se ne isuši. Rezultat nije zajamčen, ali u blagim zimama pokušaj često uspije.
Ako je vrtna, sačuvati je ima više smisla. RHS savjetuje da se nakon cvatnje cijela biljka skrati na oko 20 centimetara. U tegli je preko zime držite u hladnom prostoru bez mraza, a u vrt je presadite u proljeće, nakon posljednjeg mraza.
Krizantemu kupljenu u punom cvatu nemojte saditi u vrt sada, u kasnu jesen. Biljka sve snage troši na cvjetove, a ne na korijen, pa slabo ukorijenjena teže preživi zimu. Ako je vrtna krizantema već od prije u gredici, ostavite je preko zime neorezanu, s malčem oko korijena, a orežite je tek krajem zime.
Kupljena za jedan dan, ali ne mora trajati samo toliko
Krizantema je uz Sve svete gotovo obavezna, pa je lako zaboraviti da je riječ o živoj biljci, a ne o ukrasu s rokom trajanja. Malo pažnje na štandu i pravo mjesto kod kuće dovoljni su da cvjeta tjednima. A ako ste odabrali vrtnu sortu, ova jesen može biti tek prva u kojoj će vam cvjetati.
