Vrt
Biodinamičkim vrtlarenjem do kvalitetne hrane – uzgajajte prateći mjesečeve mijene
Ako želite da vaše jagode imaju okus jagode, ovo je pristup uzgoja za vas
Biodinamičko vrtlarenje suvremeni je pristup uzgoju hrane koji se temelji na holističkom razumijevanju poljoprivrede, a razvio ga je poznati austrijski filozof, znanstvenik i pisac Rudolf Steiner početkom prošlog stoljeća. Danas biodinamika svojim prednostima privlači sve veći broj pojedinca i proizvođača diljem svijeta.
Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera navodi kako je biodinamička poljoprivreda najstariji, sustavan način sa svim svojim standardima, principima i metodama koji postoji. Godine 1924., dakle točno prije 100 godina nastao je biodinamički način uzgoja hrane kroz ovaj desetodnevni poljoprivredni tečaj kojeg je održao dr. Steiner.
“Bit biodinamike je da je jedno imanje samodostatno, da sve ono što treba jednom imanju, imanje proizvodi za sebe. To je navedeno u ovom poljoprivrednom tečaju gdje Steiner govori da se na imanje gleda kao na jedan organizam gdje minerali, dakle tlo, biljke i životinje imaju svoju funkciju. U centru je čovjek koji s njima upravlja na dobar način i na dobrobit svih njih, i tla i bilja i životinja.
Za biodinamički uzgoj hrane potrebno je poštivati nekoliko zlatnih pravila
Tlo se obrađuje prema mjesečevim mijenama i konstelacijama, a prilikom sadnje treba se držati načela plodoreda, odnosno niti jedna vrsta ne smije biti posađena na istom mjestu najmanje četiri godine.
“Prvo se uvijek kreće u biodinamici od kvalitete tla. U biodinamici je najvažnija revitalizacija tla i stvaranje humusa. Što više koristite biodinamičke preparate i biodinamičke metode, sve više humusa stvarate na svome tlu za razliku od nekih drugih metoda koje sve više uništavaju taj humus i tu mikrobiologiju tla. Dakle, kada nam je jasno što ćemo saditi, sijati, onda idemo u planiranjem našeg imanja, našeg vrta i tada koristite različite biodinamičke preparate”, navodi Posavec te ističe važnost sjemena ili sadnica. Sjeme ili sadnica za biodinamički vrt ili imanje mora biti iz biodinamičkog ili najmanje iz ekološkog uzgoja. Konvencionalno tretirano sjeme se ne može koristiti u biodinamičkom nasadu jer neće metode funkcionirati.
Biološko dinamički pripravci
Vodi se računa o dobrim i lošim susjedima među pojedinim biljkama, a ono što biodinamičku praksu čini izvornom i učinkovitom, zdravom i vitalnom su prije svega biološko-dinamički pripravci.
“Preparat 500 je temeljni preparat. Služi za prskanje i to prskanje po tlu. Izrađujemo ga tako da se u kravlje rogove stavi kravlja balega, zakopa u 10. mjesecu u zemlju i vadi se van iza Uskrsa. Van dobivamo jednu prekrasnu po humusu mirišljavu supstancu, ako je preparat uspio, ako ste ga radili na način koji treba. I da bi ga koristili mora se aktivirati. Taj preparat se aktivira tako da se stavlja u vodu, najbolje da je to kišnica, da nije direktno iz vodovoda jer onda neće funkcionirati. Znamo da klor ubija mikroorganizme, a tu su upravo oni koji nam trebaju da potaknu mikrobiologiju tla. I kada se sat vremena dinamizira, dakle kaže se da se ide dinamizirati biodinamički preparat, tada ga apliciramo, odnosno nanosimo na tlo. Sljedeći preparat je 501, to je kremen, silicij. Isto se spravlja na isti način, stavlja se u ljetnim mjesecima u rog i zakapa u zemlju”, pojašnjava sugovornica.
Najvažnija prednost ove tehnike je kvalitetna hrana
Jedna od najprimjetnijih prednosti biodinamičke tehnike je kvaliteta hrane. Okus biljaka i plodova neusporedivo je bogatija u odnosu na ostale metode uzgoja.
“Drugačijeg je okusa te ima onaj iskonski okus. Kad znamo reći obično da je jagoda – jagoda, paradajz ima okus paradajza. To svi uspoređuju. Duže je vrijeme čuvanja tih namirnica, kad gledate neke laboratorijske nalaze drugačije su kvalitete, ali ono što volimo reći mi biodinamičari je da to hrana koja u sebi sadrži vitalnost. Vitalnost znači životnu snagu. U tome je možda razlika između ekološke, s konvencionalnom se ni ne uspoređujemo, između ekološki uzgojene i biodinamički uzgojene hrane.”
Koliko se za prirodu brinemo, toliko će nam ona vratiti. Primjenom specijalnih kompostnih pripravaka, promatranjem astronomskih ciklusa i pridavanjem važnosti međusobnoj interakciji biljaka, tla i okoline pružamo joj optimalan tretman, znajući da ćemo ubirati njezine najbolje plodove.
Vrt
Vrtlarski radovi u kolovozu: ključna priprema vrta za jesen
Vrtlarski radovi u kolovozu presudni su za zdravlje vrta tijekom cijele jeseni. Kolovoz je mjesec kada vrtovi dosežu vrhunac ljepote, ali je i vrijeme kada vrtlari moraju obaviti niz važnih poslova kako bi biljke ostale zdrave. Donosimo pregled radova koje treba obaviti u vrtu tijekom kolovoza, kako biste vrt pravovremeno pripremili za jesen.
Zalijevanje: prioritet broj jedan
Kolovoz može biti vrlo vruć i suh mjesec, stoga je održavanje vlage u tlu ključno za zdrave i produktivne biljke. Redovito zalijevanje je neophodno, posebno za osjetljivije biljke poput povrća i cvijeća. Najbolje je zalijevati rano ujutro ili predvečer, kada voda manje isparava, a listovi imaju vremena osušiti se prije noći.
Automatski sustavi navodnjavanja, poput kapajućih sustava ili prskalica, uz pomoć vrtnih pumpi osiguravaju ravnomjernu i efikasnu opskrbu vodom bez svakodnevnog ručnog rada. Sustav kap po kap posebno je koristan jer vodu dovodi izravno do korijena, čime se smanjuje isparavanje i rizik od gljivičnih bolesti koje nastaju kad vlaga ostaje na listovima.
Riješite se korova i oblikujte biljke
Korov se u toplim ljetnim mjesecima širi brže nego ikad, pa je bitno redovito ga uklanjati kako ne bi oduzimao hranjive tvari i vodu iz tla. Kosilice i trimeri pomažu u brzoj i efikasnoj kontroli korova, posebno na većim površinama, dok su robotske kosilice idealno rješenje za one koji žele bezbrižno održavati travnjak bez svakodnevnog angažmana. Trimeri su posebno korisni za teško dostupna mjesta, ali i za uklanjanje korova između betonskih kocaka na dvorištu.
Robotske kosilice – idealno rješenje za jednostavno i efikasno održavanje travnjaka
Nemojte zaboraviti ni rezidbu i oblikovanje biljaka. Rezidba potiče novi rast, ali i poboljšava cirkulaciju zraka unutar biljke, što smanjuje rizik od bolesti. Kod grmova i živica kolovoška rezidba treba biti umjerenija nego proljetna, jer prejaka rezidba potiče novi, mladi izboj koji lako strada na prvim jesenskim hladnoćama. Kvalitetan vrtni alat uvelike olakšava ove poslove, posebno na većim površinama gdje se rezidba i košnja obavljaju u više navrata tijekom sezone.
Zaštita od štetnika i bolesti
Ljeto donosi štetnike i bolesti koje mogu ugroziti zdravlje biljaka, a topline i povremene kiše u kolovozu stvaraju idealne uvjete za širenje gljivičnih bolesti. Redovito pregledavanje biljaka i pravovremena primjena zaštitnih mjera ključni su za očuvanje zdravog vrta. Prskalice omogućuju ravnomjernu primjenu zaštitnih sredstava, a najbolje ih je koristiti ujutro ili navečer, kad nema jakog sunca koje bi moglo oštetiti tretirano lišće.
Berba i skladištenje
Kolovoz je vrijeme berbe mnogih ljetnih plodova i povrća, od rajčica i paprika do jabuka ranih sorti. Pravovremena berba osigurava očuvanje okusa i nutritivnih vrijednosti plodova, jer prezreli plodovi gube dio arome i brže propadaju. Nakon berbe pravilno skladištenje je ključno za dulje čuvanje kvalitete. Kod začinskog bilja i smokava sustavi za sušenje pomažu očuvati okus i hranjive tvari. Isti se princip primjenjuje i kod domaćeg sušenja začinskog bilja poput bosiljka, kadulje i ružmarina, koje je dovoljno objesiti u prozračnoj papirnatoj vrećici da se osuše za nekoliko tjedana.
Krajem kolovoza vrijedi razmisliti i o drugom krugu sjetve na gredicama koje su se ispraznile nakon berbe. Rotkvica, salata, blitva i špinat imaju dovoljno vremena sazrijeti prije prvih hladnijih noći. Ovo idealan trenutak za postrnu sjetvu koja produžuje sezonu i iskorištava svaki kvadrat vrta.
Održavanje travnjaka
Redovito košenje, prozračivanje i zalijevanje travnjaka osiguravaju zdrav i lijep zeleni tepih tijekom cijelog kolovoza. Kosilice za travu uvelike olakšavaju ovaj posao, a visinu košnje vrijedi malo povisiti tijekom najtoplijih dana. Duža trava bolje zadržava vlagu u tlu i štiti korijen od isušivanja.
Pravilna priprema tla, redovito zalijevanje, uklanjanje i sprečavanje rasta korova, gnojidba, rezidba, zaštita biljaka, berba i održavanje travnjaka zahtijevaju pažnju i trud, ali nagrađuju vas prekrasnim vrtom i obiljem plodova. Korištenjem odgovarajućih uređaja mnogi od navedenih zadataka mogu biti znatno olakšani, čime ćete uživati u svom vrtu bez prevelikog napora. Uživajte u kolovozu!
Vrt
Još nije kasno! Vaše omiljeno povrće možete saditi i u kolovozu
Za povrće kojem je potrebno malo vremena da dobro rodi, sadnja u kolovozu osigurat će biljkama dosta sunčeve svjetlosti i toplih temperatura prije nego što stigne jesen
Kolovoz je izvrsno vrijeme za sijanje sjemena i sadnju mladih biljaka. U povrtnjaku, sijanje i sadnja sada će produžiti sezonu berbe, osiguravajući vam kratkoročne berbe salate i drugih brzo rastućih kultura poput rotkvica, kao i dugotrajnije biljke poput zimskog kupusa.
Salata
Otpornije nego što izgledaju, salate se mogu prezimiti u staklenicima i ispod pokrova, omogućujući branje listova od Travnja do Lipnja.
Špinat
Posijan krajem kolovoza, špinat može osigurati urod mladih listova u listopadu, a zatim ući u stanje mirovanja tijekom zime, spreman za osiguranje svježeg uroda listova u rano proljeće. Preživljava oštre mrazove i kišu. Sijte izravno u dobro pripremljeno, plodno tlo i pokrijte niskim pokrovom kada temperature počnu padati.
Lisnato povrće
Brzo klijanje čini lisnato povrće zadovoljavajućim za sijanje, bilo izravno u tlo ili u module za kasniju sadnju. Potonja metoda bolje funkcionira u vlažnim ljetima (puževi mogu pojesti redove sadnica u jednoj noći). Posijte tri sjemenke po modulu, a zatim prorijedite na jednu ili dvije biljke. Pokrijte pokrovom kada temperature počnu padati u jesen.
10 savjeta profesionalnih vrtlara koje je dobro imati na umu – ako želite predivan vrt!
Rukola
Divlja rukola posijana početkom kolovoza osigurat će vam urod svježih listova prije zime, a zatim će mirovati do ožujka, kada će ponovno početi rasti. Salatna rukola ima najbolju šansu preživjeti mrazove ako se posije krajem kolovoza. Također nudi više listova zimi nego divlja rukola, ali često procvjeta u travnju.
Matovilac
Matovilac je ukusna lisnata kultura koja se bere tijekom cijele zime. Posijte ga izravno u dobro pripremljeno tlo i pokrijte pokrovom kada temperature počnu padati. Korijenje matovilca je plitko, stoga ga redovito zalijevajte ako je pokriven ili u inače suhim uvjetima.
Ove se penjačice lako održavaju i stvaraju najbolji prirodni hlad
Mladi luk
Luk ne klija dobro na temperaturama iznad 20°C, pa imajte to na umu pri sjetvi u kolovozu. Sijte izravno u redove na otvorenom, sjemenke pokrivene s 2 cm zemlje, ili u module, s do 10 sjemenki u svakom, za berbu u proljeće.
Repa
Repu je najbolje sijati izravno, a zatim prorijediti. Sijte sjeme štedljivo jer, iako su sitna, čini se da sva klijaju, a naknadni rast je brz. Prorijedite krajem kolovoza ili početkom rujna. Sjeme posijano u modulima može se prorijediti na dvije ili tri biljke u svakom, za presađivanje krajem kolovoza. Pokrivač od flisa ili mreža pomažu u držanju golubova, leptira i kupusnih muha podalje.
Cikorija
Otporna cikorija može se sijati od veljače do rujna za dugu sezonu berbe, pa nastavite sijati u kolovozu za urod tijekom zime. Započnite sa sjemenkama u posudi za sjetvu, prije nego što ih posadite na sunčano mjesto.
Kupus
Proljetni kupus može se sijati izravno na otvorenom ili u zatvorenim prostorima u module za kasniju sadnju, dok zimski kupus uzgojen iz sjemena prethodnih mjeseci treba sada posaditi vani. Zaštitite od gusjenica bijelog kupusara i golubova pomoću fine mreže podignute 1 m od tla kako biste zaštitili ježeve, ili pomoću posebnog kaveza.
Koraba
Posijte korabu što je prije moguće u kolovozu za kasnu berbu u listopadu. I lišće i nabubreni stabljike mogu se jesti – uživajte u njima pečenim, dinstanim ili sirovim.
