Vrt

Biodinamičkim vrtlarenjem do kvalitetne hrane – uzgajajte prateći mjesečeve mijene

Ako želite da vaše jagode imaju okus jagode, ovo je pristup uzgoja za vas

Biodinamičko vrtlarenje suvremeni je pristup uzgoju hrane koji se temelji na holističkom razumijevanju poljoprivrede, a razvio ga je poznati austrijski filozof, znanstvenik i pisac Rudolf Steiner početkom prošlog stoljeća. Danas biodinamika svojim prednostima privlači sve veći broj pojedinca i proizvođača diljem svijeta.

Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera navodi kako je biodinamička poljoprivreda najstariji, sustavan način sa svim svojim standardima, principima i metodama koji postoji. Godine 1924., dakle točno prije 100 godina nastao je biodinamički način uzgoja hrane kroz ovaj desetodnevni poljoprivredni tečaj kojeg je održao dr. Steiner.

“Bit biodinamike je da je jedno imanje samodostatno, da sve ono što treba jednom imanju, imanje proizvodi za sebe. To je navedeno u ovom poljoprivrednom tečaju gdje Steiner govori da se na imanje gleda kao na jedan organizam gdje minerali, dakle tlo, biljke i životinje imaju svoju funkciju. U centru je čovjek koji s njima upravlja na dobar način i na dobrobit svih njih, i tla i bilja i životinja.

Za biodinamički uzgoj hrane potrebno je poštivati nekoliko zlatnih pravila

Tlo se obrađuje prema mjesečevim mijenama i konstelacijama, a prilikom sadnje treba se držati načela plodoreda, odnosno niti jedna vrsta ne smije biti posađena na istom mjestu najmanje četiri godine.

“Prvo se uvijek kreće u biodinamici od kvalitete tla. U biodinamici je najvažnija revitalizacija tla i stvaranje humusa. Što više koristite biodinamičke preparate i biodinamičke metode, sve više humusa stvarate na svome tlu za razliku od nekih drugih metoda koje sve više uništavaju taj humus i tu mikrobiologiju tla. Dakle, kada nam je jasno što ćemo saditi, sijati, onda idemo u planiranjem našeg imanja, našeg vrta i tada koristite različite biodinamičke preparate”, navodi Posavec te ističe važnost sjemena ili sadnica. Sjeme ili sadnica za biodinamički vrt ili imanje mora biti iz biodinamičkog ili najmanje iz ekološkog uzgoja. Konvencionalno tretirano sjeme se ne može koristiti u biodinamičkom nasadu jer neće metode funkcionirati.

Biološko dinamički pripravci

Vodi se računa o dobrim i lošim susjedima među pojedinim biljkama, a ono što biodinamičku praksu čini izvornom i učinkovitom, zdravom i vitalnom su prije svega biološko-dinamički pripravci.

“Preparat 500 je temeljni preparat. Služi za prskanje i to prskanje po tlu. Izrađujemo ga tako da se u kravlje rogove stavi kravlja balega, zakopa u 10. mjesecu u zemlju i vadi se van iza Uskrsa. Van dobivamo jednu prekrasnu po humusu mirišljavu supstancu, ako je preparat uspio, ako ste ga radili na način koji treba. I da bi ga koristili mora se aktivirati. Taj preparat se aktivira tako da se stavlja u vodu, najbolje da je to kišnica, da nije direktno iz vodovoda jer onda neće funkcionirati. Znamo da klor ubija mikroorganizme, a tu su upravo oni koji nam trebaju da potaknu mikrobiologiju tla. I kada se sat vremena dinamizira, dakle kaže se da se ide dinamizirati biodinamički preparat, tada ga apliciramo, odnosno nanosimo na tlo. Sljedeći preparat je 501, to je kremen, silicij. Isto se spravlja na isti način, stavlja se u ljetnim mjesecima u rog i zakapa u zemlju”, pojašnjava sugovornica.

Najvažnija prednost ove tehnike je kvalitetna hrana

Jedna od najprimjetnijih prednosti biodinamičke tehnike je kvaliteta hrane. Okus biljaka i plodova neusporedivo je bogatija u odnosu na ostale metode uzgoja.

“Drugačijeg je okusa te ima onaj iskonski okus. Kad znamo reći obično da je jagoda – jagoda, paradajz ima okus paradajza. To svi uspoređuju. Duže je vrijeme čuvanja tih namirnica, kad gledate neke laboratorijske nalaze drugačije su kvalitete, ali ono što volimo reći mi biodinamičari je da to hrana koja u sebi sadrži vitalnost. Vitalnost znači životnu snagu. U tome je možda razlika između ekološke, s konvencionalnom se ni ne uspoređujemo, između ekološki uzgojene i biodinamički uzgojene hrane.”

Koliko se za prirodu brinemo, toliko će nam ona vratiti. Primjenom specijalnih kompostnih pripravaka, promatranjem astronomskih ciklusa i pridavanjem važnosti međusobnoj interakciji biljaka, tla i okoline pružamo joj optimalan tretman, znajući da ćemo ubirati njezine najbolje plodove.

Up Next

Avanture u dvorištu: transformirajte svoj vanjski prostor s trampolinom

Ne propustite

Ovo su radovi u vrtu koji se uvijek obavljaju u lipnju

Vrt

Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi

Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.

To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.

Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.

Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla

Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.

Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.

Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Otpalo lišće na travnjaku koje služi kao prirodni malč u vrtu

Sklonište za život i bioraznolikost

Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.

Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.

Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.

Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu

Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.

U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.

Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja

Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.

Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.

6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje

Priroda zna što radi

Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.

Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.

Nastavite čitati

Vrt

Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“

Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.

Vertikutierer_Combi_Care prozračivanje i rahljenje travnjaka

Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.

Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.

Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.

Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.