Vrt

Biljke koje vole biti u sjeni

U vašem domu nema baš previše svjetla ili vam je vrt u sjeni i zbog toga se ne usuđujete uzgajati biljke? Postoji rješenje za to jer ima biljaka koje vole baš sjenovita područja. Evo nekih od njih.

Prirodno raste u šumama gdje je visoka koncentracija vlage. Malo sunca joj ne smeta, ali preferira sjenu. Riječ je o paprati.

‘Možemo je posaditi u tegle, preporučamo da su malo više tegle zbog njenog pada, ali isto tako se može posaditi u vrt kao necvatući grm, obavezno je držati u sjeni i obavezno treba paziti da ne ostane bez vlage’, kaže Lidija Mamić, cvjetna dekoraterka u Vrtnom centru Šestine.

Vole kupaonice i stubišta

U Vrtnom centru Šestine nam kažu ja je možemo uzgajati i u zatvorenom – voli kupaonice i stubišta. Ako nemate vrt, dobro će se snaći i na manje osunčanom balkonu. Sjenovita područja vole i neke cvatuće biljke.

‘Jedna od njih je fuksija, koje postoji preko 2000 vrsta, ali mi smo sad odabrali samo dvije vrste, one se mogu saditi u vrt, možemo ih uzgajati u teglama, viša vrsta koja je ovdje u sredini, ona raste kao mali grmić, nije to nešto previsoko, tridesetak centimetara, međutim, jako je bogata cvijetom koji traje cijelu sezonu i koji, ako stvorimo uvjete koji njoj trebaju, znači može stvarno do prvih mrazova cvasti’, pojašnjava Lidija.

Ocvale cvjetove treba redovito orezivati kako bi davala nove pupoljke. Može ju se oblikovati, ali ne voli da se stalno dira. Voli vlagu, ali ne pretjerano, važno je ne dopustiti da se supstrat osuši. Treba joj i hranjiva za cvatnju – preporučuje se univerzalno. Iduća ljubiteljica sjene isto je cvatuća. Riječ je o raskošnim hortenzijama.

Idealne za vrt u polusjeni

‘One su biljke kojima sunce ne odgovara, tj. cvijet im reagira na način da se počne sušiti, također se i lišće počne sušiti, ako su izložene, recimo, cijeli dan na suncu, malo sunca im ne smeta. Hortenzije su biljke koje su idealne za vrt, koji ima barem polusjenu, a vole nešto kiselije tlo, tako da je isto to važno osigurati im. Možemo ih posaditi u blizini bora, s obzirom da crnogorica sama zakiseljava tlo’, kaže.

Dolaze u bezbroj boja i oblika – izduženih glavica ili okruglih. Neke mijenjaju boju cvijeta ovisno o kiselosti tla, ali bijele uvijek ostaju bijele. A sada Heuchera.

Cvatnja u 4. ili 5. mjesecu

‘To je zimzelena biljka, ona cijelu godinu ostaje ovakva kakva je, dolazi u jako velikoj paleti boja, od crvene, zelene, do šarenolisne, cvatnju ima u četvrtom i petom mjesecu, to je jedan ovako sitni cvjetić, visine dvadesetak centimetara, a njezin porast je svega do 40 cm tako da je možemo uzgajati u vrtu kao niski grmić’, dodaje.

Treba joj vlage, a to će vam i pokazati tako što se objesi. Kombiniranjem više različitih boja možete zanimljivo ukrasiti vaš balkon. Može se saditi i kao podrast, primjerice, javoru koji će im raditi toliko voljenu sjenu.

vrtni centar Šestine

Related Topics:biljke Lidija Mamić s16e32 Vrtni centar Šestine

Up Next

Kokedama: Biljke bez teglice na japanski način

Ne propustite

Sezona je cvjetajućih grmova

Opločnici i ograde

Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac

Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.

Kako postaviti opločnike za vrtne staze

Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.

Za kvalitetnu ugradnju važno je:

Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
Ugraditi rubnjake
Osigurati pravilan nagib radi drenaže

Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost

Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:

1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama

2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama

3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama

4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama

5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde

Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode

Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.

Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.

Nastavite čitati

Uradi sam projekti

Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju

Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

vrtlarenje-povrtnjak-domnakvadrat — Foto: DOMnaKVADRAT

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.

Ranoproljetne povrtnice

Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.

Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju

Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

povrtnice-domnakvadrat-iris-mbm-vrtni-centar — Foto: Iris MBM Vrtni centar

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat

Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.

Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m² i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.

Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.

Špinat

spinat-povrtnjak-domnakvadrat — Foto: DOMnaKVADRAT

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.

Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta