Bilje
Bosiljak je biljka koju morate imati u vrtu (ili na prozoru)
Bosiljak je jedan od najpopularnijih začina u kuhinji, a blagotvorno utječe i na zdravlje
Miris koji podsjeća na ljeto, talijanske specijalitete i svježinu vrta – bosiljak je bez sumnje jedna od najvoljenijih biljaka u svijetu. No osim što nas osvaja aromom i okusom, ova biljka krije mnogo više: povijest, kulturu, zdravlje i ljepotu.
Bosiljak, poznat i pod latinskim imenom Ocimum basilicum, naziva se i kraljevskom biljkom. I ne bez razloga – njegova se vrijednost prepoznaje još od davnina. Obožavali su ga stari Grci i Rimljani, koristio se u ritualima, kao zaštita od zlih duhova, a danas je nezamjenjiv u kuhinji i sve češće – na prozorskoj dasci ili u gredici domaćih vrtova.
U vrtovima je dobrodošao kao dobar susjed mnogih vrtnih biljaka, budući da odbija štetnike. To je biljka koju rado posjećuju pčele, a njeno eterično ulje se koristi u industriji parfema. Na prozorskoj klupčici će dosadne insekte tjerati iz vaše kuhinje.
Kako uzgojiti začinsko bilje kod kuće?
Bosiljak – više od začina
Vrsta, koju najčešće uzgajamo, je obični bosiljak (Ocimum basilicum). Ima veliki broj sorti. Od sorti bosiljka s lišćem, velikim kao dlan (Mamooth, Genovese, Foglia di lattuga), različitih vrsta sa srednje velikim listovima, do vrsta u obliku grma s malim lišćem (O.b. minimum, Piccolo).
Također, boja lišća se kreće u rasponu od tamno zelene do tamno crvenih nijansi (Red rubin, Osmin purple). S veličinom listova, rastom i bojom biljke povezani su i miris i aroma.
Tako se osim vrsta s karakterističnom aromom bosiljka, koja može biti “slađa” kod zelenih i “oporija” kod obojanih verzija, može naći i bosiljak s aromom limuna (citriodorum), cimeta (Cynnamonum) ili anisa (Licorice).
Raspon mogu proširiti i druge vrste bosiljka, kao što su Tulsi ili sveti bosiljak (O. sanctum) i afrički ili plavi bosiljak (O.kilimandscharicum).
Kako izgleda i gdje raste?
Bosiljak je jednogodišnja biljka koja naraste do pola metra visine, ovisno o sorti. Listovi su glatki, ovalni i sjajni, a cvjetovi sitni i bijeli do ljubičasti.
U prirodi dolazi iz toplih krajeva Azije i Afrike, no uspijeva gotovo svugdje – ako mu osigurate dovoljno topline i sunca.
Voli sunčane položaje, toplu zemlju i redovito, ali umjereno zalijevanje.
Previše vode može mu naškoditi, pa je dobro da tlo bude rahlo i propusno. Idealna temperatura za njegov rast je između 20 i 30 °C, a čim temperature padnu ispod 10 °C – za njega postaje prehladno.
Bosiljak je osjetljiv na niske temperature i najesen kad zahladi propada.
Začinsko bilje koje se najlakše uzgaja u zatvorenom prostoru
Njega i uvjeti rasta
Bosiljak je zahvalan i brzo raste. Ako ga redovito prikraćujete, potičete bočno grananje i bujniji rast. Zalijevajte ga kad primijetite da se površinski sloj zemlje osušio, a izbjegavajte vlaženje listova. Na otvorenom ga treba štititi od jakog vjetra, dok u kući treba izbjegavati propuh.
Za uzgoj u tegli bit će dovoljna posuda promjera 20-ak centimetara. Presađivanje je jednostavno – kada mu posuda postane premala ili ako ga želite preseliti iz sadnice u vrt. Koristite rahlu zemlju s dodatkom komposta, a svakih nekoliko tjedana možete ga pognojiti blagim organskim gnojivom za lisnato bilje.
Nove biljke – lako i brzo
Bosiljak se vrlo lako razmnožava. Dovoljno je odrezati vršni dio biljke (dužine 8–10 cm), staviti ga u čašu s vodom i već za nekoliko dana pojavit će se bijeli korjenčići. Tada ga možete posaditi u zemlju. Ova metoda posebno je zgodna kad želite podijeliti biljku s prijateljima – jer bosiljka nikad previše.
Uobičajeni problemi i kako ih riješiti
Ako listovi počnu žutjeti, moguće je da ima previše vlage ili premalo svjetla.
Suhi vrhovi listova često su znak suhog zraka ili viška gnojiva.
Od štetnika, u vrtu mu najčešće prijete lisne uši i puževi, dok u zatvorenom prostoru treba paziti na crvene paukove grinje. Redovita provjera listova i povremeno pranje mlakom vodom pomoći će u prevenciji.
Narodna medicina
Bosiljak se koristi za ublažavanje probavnih tegoba, tegoba s dišnim putevima i nesanicom. Trava bosiljka potiče apetit, pospješuje probavu, sprječava nadutost i ublažava bolove i grčeve u probavnom traktu.
Površinski dezinficira i zato se koristi za male rane i ogrebotine. Trave i sjemenke su korisno sredstvo za dezinfekciju u bolestima organa za izlučivanje i kod bijelog iscjetka, a s oparkom ispiremo i aknastu kožu.
Ima blago umirujuće djelovanje te pomaže kod nervoze, nesanice, depresije i iscrpljenosti. Olakšava glavobolje zbog nervoze, migrenu te probleme s gripom, groznicom, hripavcem i plućnim bolestima. Kod upala sluznice usta i lošeg zadaha možemo si pomoći grgljanjem pripravka bosiljka, kao prvu pomoć na mjestu uboda insekata utrljamo svježi sok od lišća bosiljka.
Bilje
Najljepše proljetnice koje unose boju i život u vrt – savjeti za sadnju i njegu
Proljetnice su među najzahvalnijim biljkama za uzgoj jer se brzo prilagođavaju i ne zahtijevaju složenu njegu…
Od veljače do svibnja vrtovi se bude iz zimskog mirovanja i upravo tada dolazi vrijeme za prve proljetne cvjetnice. Njihova rana cvatnja unosi boju, živost i osjećaj novog početka u svaki vanjski prostor. Upravo zato je sadnja proljetnica jedan od prvih i najvažnijih koraka u uređenju vrta nakon zime.
Travanj je ključan mjesec za vrt: Evo što morate posaditi odmah
Proljetnice obuhvaćaju velik broj biljaka koje cvatu od kraja veljače pa sve do početka svibnja. Među njima su i trajnice i lukovice koje su posađene još u jesen, ali i biljke koje se mogu saditi u rano proljeće.
“U proljetnice ubrajamo vrste poput iberisa, saxifrage i aubrijete, ali i lukovice poput narcisa, tulipana, zumbula i anemona koje smo sadili u jesen kako bi procvjetale u proljeće”, objašnjava Anita Surić Klarić, dipl. ing. agronomije iz Vrtnog centra Šestine.
Kada započinje sadnja proljetnica
Sadnja proljetnica počinje čim se tlo dovoljno zagrije i više nije smrznuto. U pravilu je to razdoblje od kraja veljače do travnja, no točan trenutak ovisi o vremenskim uvjetima.
Ako niste stigli posaditi lukovice u jesen, nema razloga za brigu. Proljetni efekt moguće je postići i sadnjom već razvijenih biljaka koje dolaze u posudama.
Proljeće je pravo vrijeme za sadnju lukovica: Evo koje vrste cvjetaju cijelo ljeto
Takve biljke već su u fazi rasta ili cvatnje pa se njihovim presađivanjem odmah postiže dekorativan učinak u vrtu.
Proljetnice u vrtu i kako saditi proljetnice
Jedna od najvećih prednosti koje donosi sadnja proljetnica jest njihova jednostavna prilagodba novim uvjetima.
Biljke koje dolaze u posudama presađuju se zajedno s busenom, odnosno zemljom u kojoj su rasle. Važno je pritom ne oštetiti korijen.
“Biljke treba pažljivo izvaditi iz posude i presaditi zajedno sa zemljom u vrt, bez diranja korijena, kako bi se lakše prilagodile novom prostoru”, savjetuje Surić Klarić.
Najbolje ih je saditi u rano proljeće, prije nego što temperature postanu previsoke.
Odabir pravog mjesta za sadnju
Za uspješan rast i cvatnju ključno je odabrati odgovarajuću poziciju u vrtu.
Neke proljetnice zahtijevaju puno sunca, dok druge bolje uspijevaju u polusjeni ili sjeni.
Biljke poput iberisa, aubrijete, lavande, ružmarina i smilja najbolje uspijevaju na sunčanim položajima.
S druge strane, vrste poput rododendrona, hosta, hortenzija i vinke preferiraju sjenovitija mjesta i zahtijevaju više vlage.
Pravilnim odabirom lokacije osiguravaju se optimalni uvjeti za rast i dugotrajniju cvatnju.
Njega proljetnica za dugotrajno cvjetanje
Kako bi proljetnice što dulje cvjetale, važno je redovito ih njegovati.
Tijekom vegetacije preporučuje se prihranjivanje jednom do dva puta mjesečno kako bi biljke imale dovoljno hranjivih tvari.
Jednako je važno uklanjati ocvale cvjetove.
“Ocvali cvjetovi iscrpljuju biljku i sprječavaju razvoj novih pupova. Njihovim uklanjanjem potičemo daljnju cvatnju”, objašnjava Surić Klarić.
Orezivanjem se također održava uredan izgled biljaka i produžuje razdoblje cvjetanja.
Zašto su proljetnice idealan izbor za početak sezone
Proljetnice su među najzahvalnijim biljkama za uzgoj jer se brzo prilagođavaju i ne zahtijevaju složenu njegu.
Njihova raznolikost omogućuje kombiniranje različitih vrsta i stvaranje dinamičnih, šarenih vrtnih kompozicija.
Osim toga, njihova rana cvatnja daje vrtu život u razdoblju kada većina biljaka tek počinje rasti.
Zahvaljujući jednostavnoj sadnji i brzom rastu, sadnja proljetnica idealan je način da već na početku sezone stvorite vrt pun boja i energije.
Sadnja proljetnica – najčešća pitanja
Kada počinje sadnja proljetnica?
Sadnja proljetnica započinje kada se tlo odmrzne i dovoljno zagrije, najčešće od kraja veljače do travnja, ovisno o vremenskim uvjetima.
Mogu li saditi proljetnice ako nisam posadio lukovice u jesen?
Da, proljetni ugođaj u vrtu možete postići sadnjom već razvijenih biljaka koje dolaze u posudama. One se lako presađuju i brzo nastavljaju rast.
Kako pravilno saditi proljetnice iz posude?
Biljke je potrebno izvaditi iz posude zajedno s busenom zemlje i presaditi ih u vrt bez oštećivanja korijena. Nakon sadnje potrebno ih je dobro zaliti.
Koje proljetnice vole sunce, a koje sjenu?
Sunčane pozicije odgovaraju biljkama poput lavande, iberisa i aubrijete, dok rododendroni, hortenzije i hoste bolje uspijevaju u polusjeni ili sjeni.
Koliko često treba zalijevati proljetnice?
Zalijevanje ovisi o vremenskim uvjetima i vrsti biljke, ali važno je održavati tlo umjereno vlažnim, posebno nakon sadnje i tijekom cvatnje.
Treba li uklanjati ocvale cvjetove?
Da, uklanjanje ocvalih cvjetova potiče biljku na stvaranje novih pupova i produžuje razdoblje cvatnje.
Šaren, vedar i u znaku iščekivanja toplijih dana – takav je Uskrs uz pelargonije. Ove nezahtjevne i zahvalne cvjetnice unose živopisni akcent u svaki dom i lako se uklapaju u različite uskrsne aranžmane. Bilo da su u vazama, teglama, na pladnjevima ili kao središnji ukras blagdanskog stola, pelargonije svakom prostoru daju poseban proljetni pečat.
Stručnjaci inicijative Pelargonium for Europe (PfE) donose inspiraciju za rascvjetani Uskrs – od romantično uređenog stola do jednostavnih kreativnih projekata koje možete izraditi sami.
Svečano uređen uskrsni stol u vintage stilu
Središnji ukras nezaobilazni je element svečanog stola, a odaberete li pelargoniju kao glavnu zvijezdu, dobit ćete romantičan i proljetni izgled. Naravno, ovisno o popratnim dekoracijama, možete naglasiti i upotpuniti stil koji prevladava u vašem domu.
Kada je riječ o rustikalnom/vintage stilu, ovo možete postići na vrlo jednostavan način – nekoliko staklenih vaza s raznim nijansama pelargonija postavite na visoki rustikalni pladanj, a sve dodatno ukrasite uskrsnim motivima poput pisanica. Takav aranžman stvorit će romantičnu središnju točku na svečano postavljenom stolu – bilo da je riječ o blagovaonici, terasi ili balkonu. Cjelokupni izgled upotpunite oslikanim pisanicama, jastucima s uskrsnim ili cvjetnim motivima i drvenim detaljima, a ukrasi poput dekorativnog prstenja za salvete s motivom zečića dodatno će naglasiti toplinu i blagdanski ugođaj.
Poseban vizualni element može biti dekorativna figura zeca s tačkama ispunjenim bijelim i ružičastim pelargonijama. U kombinaciji s cvjetnim aranžmanima stvara razigranu, pomalo rustikalnu atmosferu u duhu popularnog cottage stila.
Kreativni DIY projekt: vaze od ljuski jaja s pelargonijama
Za one koji vole ručni rad i personalizirane dekoracije, pelargonije se mogu uklopiti u jednostavan, ali vrlo efektan DIY projekt. Umjesto klasičnog uskrsnog vijenca, ljuske jaja pretvorite u male vaze. Postavite ih na drveni ili metalni pladanj te ih okružite mahovinom, grančicama i prepeličjim jajima. U svaku ljusku dodajte malo vode i svježi cvijet pelargonije – rezultat je nježna, prirodna i moderna blagdanska dekoracija.
Potrebno:
Kokošja jaja, metalni (pocinčani) ili drveni pladanj, manje grančice, mahovina, prepeličja jaja za dekoraciju, voda i cvjetovi pelargonija u ružičastoj, bijeloj ili boji fuksije.
Postupak izrade:
- Pripremite „vaze“ od jaja. Ovisno o željenom izgledu, pažljivo odrežite gornju trećinu ljuske i ispraznite sadržaj ili žlicom uklonite sadržaj tvrdo kuhanih jaja. Želite li manji otvor, koristite svježe jaje koje probušite na vrhu i dnu te ga ispuhnite na uobičajen način.
- Ljuske temeljito isperite i ostavite da se osuše (po potrebi ih prebrišite s malo octa).
- Obojite ili ukrasite jaja prema želji. Cijela jaja mogu se obojiti pa potom otvoriti, dok je već otvorene ljuske najbolje ukrašavati izvana kako bi unutrašnjost ostala čista. Ispuhana jaja postavite na čačkalicu ili drveni štapić kako bi se lakše bojala i kako bi boja bila ravnomjerna.
- U svaku ljusku ulijte malo vode i umetnite svježe cvjetove pelargonija.
- Posložite ih na pladanj te dodatno dekorirajte grančicama, mahovinom i prepeličjim jajima.
- Redovito mijenjajte vodu kako bi cvijeće dulje ostalo svježe.
Savjet: Kokošja jaja idealna su za manje cvjetove, dok guščja jaja pružaju više prostora za raskošnije aranžmane. Prepeličja jaja, zbog svoje pjegave ljuske, posebno su dekorativna kao završni detalj.
Plemenite (engleske) pelargonije, uzgajane kao sobne biljke, cvatu već od ožujka i unose svježe boje u interijer. I druge vrste, poput klasičnih zonalnih i visećih pelargonija, mogu procvjetati u vrijeme Uskrsa ako se uzgajaju u zimskom vrtu, stakleniku ili drugom svijetlom i toplom prostoru. Tako ove omiljene ljetne cvjetnice i ranije postaju dio dekorativnih aranžmana i daju posebnu, šarenu notu uskrsnom uređenju doma.
Fotografije i više informacija o pelargonijama možete pronaći na www.pelargonium-for-europe.com.
You must be logged in to post a comment Login