Vrt
5 sobnih biljaka koje su jako osjetljive – donosimo savjete kako ih zaštititi
Ako ste previše osjetljivi da biste riskirali uginulu biljku, postoje određene sobne biljke koje su sklonije bolestima koje biste možda trebali izbjegavati
Nema ništa gore od toga da ulažete ljubav, pažnju i brigu u sobnu biljku, samo da bi ona misteriozno uginula čim zaboravite zaliti je točno u 16 sati ili joj šapnuti slatke riječi prije spavanja. Šalu na stranu, uzgoj uspješne kolekcije biljaka može biti težak, pogotovo kad u jednadžbu uključite štetnike i bolesti.
U nastavku opisujemo najpopularnije biljke sklone bolestima, znakove na koje trebate paziti te što učiniti ako se nađete s bolesnom biljkom.
1. Monstera: popularne sobne biljke koje često privlače štetnike
Monstera je prekrasna biljka penjačica s velikim cvjetovima koja je česti gost brojnih domova. Ove popularne sobne biljke svoju popularnost duguju velikim listovima, ali i bujnog rasta koji su preplavili društvene mreže.
10 najpopularnijih sobnih biljaka na Instagramu
Zbog velikih listova, monstera biljke često privlače tripsa. Tripsi se mogu pojaviti kao mali crni točkasti insekti (u odrasloj fazi) ili kao žute ili zelene ovalne ličinke.
Oštećenje se prvo manifestira kao žuti prugasti tragovi na listovima i stabljikama. Kako se napad pogoršava, pojavljuju se smeđe ili žućkaste mrlje, a lišće može izgledati oslabljeno, uvenuto ili čak otpasti. Štetnici također mogu prenijeti biljne bolesti.
Za zaštitu monstere od tripisa i sprječavanje njihovog napada, važno je slijediti nekoliko koraka za prevenciju: redovito pregledavajte biljku ( posebno listove – sa donje strane ) i održavajte dobru higijenu biljke tako da ćete ju redovito brisati vlažnom krpom.
Ako primijetite napad tripisa, odmah izolirajte monsteru od drugih biljaka kako biste spriječili širenje štetnika. Koristite snažan mlaz vode za ispiranje listova i uklanjanje vidljivih tripsa. Obratite posebnu pozornost na donju stranu listova i spojeve stabljika. Primijenite insekticidni sapun ili hortikulturno ulje (poput neem ulja) na cijelu biljku, uključujući stabljike i donje strane listova. Ova sredstva ubijaju štetnike bez oštećivanja biljke.
2. Filodendron
Filodendron je, kao i monstera, biljka penjačica. Sličnih je karakteristika kao monstera, a prepoznat je po listovima srcolikog oblika.
„Mnoge vrste filodendrona vrlo su osjetljive na bolesti listova poput mrlja,” kaže Paris Lalicata, voditeljica obrazovanja o biljkama u The Sill. „Znakovi bolesti uključuju raspršene mrlje na listovima koje se šire i mogu se povećati u veće nekrotične zone. Najbolje je obrezati zaražene listove i koristiti fungicid kako bi se spriječilo širenje patogena.”
3. Voštani cvijet ili Hoya
Voštani cvijet ili Hoja je vinska sukulentna biljka koja najbolje raste na toplim mjestima s neizravnom sunčevom svjetlošću. Ove popularne sobne biljke često su bijele, ružičaste i crvene boje. Najbolje raste kada je malo vezana korijenom u posudi.
Gotovo svaka sorta hoya biljke bori se s brašnastim ušima. Brašnaste uši (mealy bugs) su česti štetnici koji napadaju hoye. Ovi mali, bijeli insekti prekriveni voštanom tvari nalaze se na stabljikama, listovima i korijenima biljaka, a mogu uzrokovati ozbiljnu štetu ako se ne kontroliraju.

Održavajte zdravlje biljke pravilnim zalijevanjem i redovitim pregledom. Biljke pod stresom su podložnije napadima brašnastih uši.
Izbjegavajte previše vlažnu sredinu ili tlo, jer prekomjerna vlaga može privući štetnike.
Ručno uklanjajte uši s područja gdje su se nakupile, posebno u spojevima stabljika i na donjoj strani listova.
4. Peperomija
Ove simpatične i popularne sobne biljke mogu skrivati opasnu prijetnju u tlu – truljenje korijena, što je često uzrokovano prekomjernim zalijevanjem.

“Peperomije su sklone bolesti truljenja korijena,” kaže Lalicata. “Ova bolest se javlja u tlu, na korijenju, i obično je uzrokovana prekomjernim zalijevanjem. Znakovi truljenja korijena uključuju neugodan miris iz tla, trule korijene i dijelove biljke koji postaju mekani (posebno baza stabljika).”
Da biste tretirali ovaj problem, Lalicata preporučuje da izvadite biljku iz lonca, odrežete mrtvo ili trulo biljno tkivo i presadite biljku u sterilizirani lonac sa svježim tlom. “Korijenje možete namočiti u fungicid prije presađivanja kako biste uklonili patogene ili koristiti fungicid kao zalijevanje tla nakon presađivanja,” dodaje. “Kako biste u potpunosti izbjegli bolest, koristite čiste, sterilizirane lonce i izbjegavajte prekomjerno zalijevanje tako što ćete pustiti da se tlo osuši, uz osiguranje dovoljno svjetla za biljku.”
5. Begonije: popularne sobne biljke osjetljive na stres
“Begonije su osjetljive na pepelnicu, bolest lišća koja uzrokuje bijele, praškaste mrlje na listovima i stabljikama,” kaže Lalicata, napominjući da se ova bolest često razvija kada su biljke pod stresom zbog suše ili se nalaze u okruženju s vrućim danima i hladnim noćima. “Znakovi bolesti uključuju bijele, praškaste mrlje i izobličen rast.

Za liječenje biljke poboljšajte uvjete okoline i raspored zalijevanja (izbjegavajte da tlo begonije ostane predugo suho), odrežite zaražene listove ili stabljike i poprskajte biljku fungicidom kako biste kontrolirali bolest.”
Koja je biljka najbolji ukras za vaš dom prema horoskopskom znaku?
Bilje
Kako njegovati krizanteme da dulje cvjetaju? Tri stvari na koje treba paziti
Donosimo što provjeriti pri kupnji i što s biljkom nakon cvatnje
Krizantema je najzastupljenija biljka u ovo doba godine. Dolazi iz istočne Kine, a osobito je popularna i u Japanu, gdje su joj posvetili Festival sreće na kojem slave ovo prekrasno cvijeće. U našim krajevima i susjednim zemljama krizantema je najčešće cvijet kojim ukrašavamo grobna mjesta na blagdan Svih Svetih.
Dolazi u različitim varijetetima vrlo zanimljivih cvjetova, različitih boja i oblika. Iako su krizanteme poznate po tome da su otporne na sušu i bolesti, bez odgovarajuće njege cvjetovi mogu brzo oslabiti i uvenuti.
Tjedan prije Svih svetih krizanteme su posvuda: na tržnicama, ispred cvjećarnica i na policama trgovina, u teglama svih boja i veličina. Većina ih završi na groblju ili na ulaznim stubama, a nakon nekoliko tjedana u kontejneru za biootpad.
Tako ne mora biti. Dobro odabrana i pravilno smještena krizantema može cvjetati do prvih mrazova, a neke se sorte mogu sačuvati i za iduću godinu. Sve počinje već na štandu.

Što provjeriti pri kupnji krizantema?
Pupovi. Birajte biljku na kojoj je više pupova nego otvorenih cvjetova. Takva će cvjetati dulje, jer se cvjetovi otvaraju postupno. Najbolji su pupovi koji već pokazuju boju. Potpuno zeleni i tvrdi pupovi mogu se u hladnijem razdoblju otvarati sporo ili se uopće ne otvoriti.
Listovi. Trebaju biti zeleni i čvrsti, bez smeđih ili bijelih mrlja, koje mogu upućivati na bolest. Okrenite nekoliko listova i pogledajte im naličje, gdje se najčešće skrivaju štetnici.
Zemlja u tegli. Gurnite prst u supstrat. Ne smije biti potpuno suh i odvojen od rubova tegle, ali ni natopljen i kiselkastog mirisa. Plijesan na površini loš je znak.
Korijen. Ako kroz rupe na dnu tegle izlazi gusta mreža korijena, biljka je dugo stajala u premaloj posudi. Takva se brže suši i traži češće zalijevanje.
Stabilnost. Lagano protresite biljku. Ako se klima u tegli ili ima polomljene stabljike, potražite drugu.
Lončana ili vrtna: zašto je to važno?
Ovo je pitanje koje vrijedi postaviti prodavaču, jer o odgovoru ovisi što možete očekivati od biljke.
Velik dio krizantema koje se prodaju u jesen su lončane krizanteme, kompaktne biljke uzgojene da u punom cvatu ukrase grob, prozor ili ulaz. Uglavnom nisu otporne na hladnoću i obično se tretiraju kao sezonske biljke.
Vrtne krizanteme su višegodišnje trajnice, koje se u nas zovu i zimske astre. Uz dobar položaj mogu se vraćati godinama. Prema Britanskom kraljevskom hortikulturnom društvu (RHS), otporne vrtne krizanteme u pravilu podnose temperature do najmanje minus pet stupnjeva, ali ih je ipak bolje zaštititi od mraza.
Na deklaraciji ili etiketi potražite naziv sorte i oznaku je li biljka namijenjena vrtu. Ako je nema, pitajte.

Gdje je držati da dulje cvate?
Krizanteme vole svjetlo i hladnoću. Najdulje će cvjetati na svijetlom mjestu vani ili na hladnijem prostoru poput ulaza, stubišta ili balkona, uz najmanje šest sati sunca dnevno.
U toploj sobi cvjetovi brzo ocvatu. Ako krizantemu želite unutra, stavite je u najhladniju svijetlu prostoriju i dalje od radijatora.
Na groblju je izložena vjetru i suncu, a mala tegla brzo se isuši. Prije nošenja dobro je zalijte, a ako je stavljate u ukrasnu posudu, pazite da se u njoj ne skuplja voda.
Zalijevanje i njega dok cvate
Zemlju održavajte vlažnom, ali ne natopljenom. Kod lončanih biljaka to obično znači provjeru svakih nekoliko dana, a češće za sunčanih i vjetrovitih dana. Natopljena zemlja uzrokuje truljenje korijena, a potpuno isušena brzo ruši cvjetove.
Ocvale cvjetove redovito uklanjajte. Biljka će izgledati urednije, a snagu će usmjeriti u pupove koji se još otvaraju. Krizanteme kupljene u cvatu ne treba prihranjivati.

Što s krizantemom nakon cvatnje?
Ako je lončana, najjednostavnije je nakon cvatnje kompostirati je. Ako je želite pokušati sačuvati, prenesite je prije mraza u hladan prostor bez smrzavanja, primjerice u konobu, podrum ili garažu, gdje temperatura ne pada ispod nule. Stabljike skratite, a zemlju povremeno zalijte, tek toliko da se ne isuši. Rezultat nije zajamčen, ali u blagim zimama pokušaj često uspije.
Ako je vrtna, sačuvati je ima više smisla. RHS savjetuje da se nakon cvatnje cijela biljka skrati na oko 20 centimetara. U tegli je preko zime držite u hladnom prostoru bez mraza, a u vrt je presadite u proljeće, nakon posljednjeg mraza.
Krizantemu kupljenu u punom cvatu nemojte saditi u vrt sada, u kasnu jesen. Biljka sve snage troši na cvjetove, a ne na korijen, pa slabo ukorijenjena teže preživi zimu. Ako je vrtna krizantema već od prije u gredici, ostavite je preko zime neorezanu, s malčem oko korijena, a orežite je tek krajem zime.
Kupljena za jedan dan, ali ne mora trajati samo toliko
Krizantema je uz Sve svete gotovo obavezna, pa je lako zaboraviti da je riječ o živoj biljci, a ne o ukrasu s rokom trajanja. Malo pažnje na štandu i pravo mjesto kod kuće dovoljni su da cvjeta tjednima. A ako ste odabrali vrtnu sortu, ova jesen može biti tek prva u kojoj će vam cvjetati.
Balkoni i terase
Sadnja lukovica: Evo što posaditi sada za cvjetni vrt i balkon u proljeće
Tulipani, narcisi i krokusi sade se u jesen, a cvatu kad zima prođe. Donosimo kako ih posaditi u vrtu ili u tegli, uz tri prijedloga kombinacija za balkon
Kad nakon zime iz zemlje izbiju prvi krokusi, a za njima narcisi i tulipani, rijetko tko se sjeti da je sve počelo jednog jesenskog popodneva. Proljetne lukovice traže malo posla u jesen i malo strpljenja preko zime. Odaberete li vrste i sorte različitih termina cvatnje, vrt ili balkon mogu dobivati nove cvjetove tijekom više proljetnih tjedana.
Za sadnju lukovica ne treba vam velik vrt. Lukovice možete uspješno uzgajati i u gredici i u tegli, uz nešto više pažnje pri zalijevanju.

Kada saditi koju lukovicu?
Većina lukovica proljetnog cvijeća koje kupujemo za jesensku sadnju sadi se tijekom jeseni. Točan termin ovisi o vrsti, lokalnoj klimi i stanju tla.
Za orijentaciju mogu poslužiti preporuke Britanskog kraljevskog hortikulturnog društva (RHS): narcise, krokuse i zumbule najbolje je posaditi ranije, a tulipane kasnije, kad se tlo ohladi. Kod nas je jesen u pravilu toplija nego u Britaniji, osobito na obali, pa britanske mjesece shvatite kao smjernicu, a ne kao kalendar. Pouzdan oslonac su i upute na pakiranju lukovica.
Maćuhice su dvogodišnje biljke, prigodno ih je saditi u jesen i proljeće, ne zahtijevaju puno vode, dosta su otporne na niske temperature i važno je samo da imaju propusno tlo, objasnila je Terezija Radoš iz Vrtnog centra Šestine.
Kako prepoznati zdravu lukovicu?
Dobra cvatnja počinje već pri kupnji. „Zdrava lukovica mora biti tvrda na dodir i nikako ne smije biti mekana”, savjetuje cvjetna dizajnerica Adriana Kolar Combaj. Meke lukovice ili one s tragovima truleži odmah bacite, a ostale posadite što prije nakon kupnje.
Sadnja lukovica u vrtu: dubina, razmak i skupine
Većina proljetnih lukovica, uključujući tulipane i narcise, voli sunčano mjesto i dobro drenirano tlo.
- Dubina: lukovicu posadite na dubinu dva do tri puta veću od njezine visine. Lukovicu visoku pet centimetara stavite u rupu duboku 10 do 15 centimetara.
- Položaj: šiljasti vrh, iz kojeg raste izdanak, okrenite prema gore.
- Razmak: između lukovica ostavite barem dvije njihove širine.
- Skupine: sadite ih u skupinama od najmanje šest lukovica, jer pojedinačni cvjetovi u gredici djeluju izgubljeno.
- Nakon sadnje: zemlju lagano poravnajte, ali je ne gazite, kako ne biste oštetili lukovice.
Sadnja lukovica u tegle: što vam treba
Dovoljno velika tegla. Za sadnju u slojeve RHS preporučuje teglu široku i duboku najmanje 30 centimetara. U plitkoj tegli nema mjesta za više slojeva, a zemlja se zimi brže smrzava.
Rupe na dnu, i to obavezno. Lukovice ne podnose stajaću vodu. U tegli bez odvodnih otvora voda se skuplja na dnu i lukovice trunu, a sloj kamenčića to ne može spriječiti.
Lazanja tehnika: kako složiti lukovice u slojeve
Tajna tegle koja cvate tjednima je u slaganju lukovica u slojeve, poput lazanja. Na dno idu najveće lukovice koje cvatu najkasnije, u sredinu srednje velike, a na vrh najmanje koje cvatu prve. Kad jedne ocvatu, sljedeće izrastu i prekriju njihovo lišće.
Tri prijedloga kombinacija za proljetnu teglu
1. Sunčana tegla: žuto i bijelo
- Vrh: žuti ili bijeli krokusi
- Sredina: niski narcisi
- Dno: bijeli kasni tulipani
Krokusi otvaraju sezonu, narcisi preuzimaju sredinu proljeća, a bijeli tulipani je zatvaraju. Ovo je jednostavna kombinacija žutih i bijelih cvjetova.

2. Romantična tegla: plavo i ljubičasto
- Vrh: presličice (muskari)
- Sredina: plavi ili ljubičasti zumbuli
- Dno: ljubičasti kasni tulipani
Plave presličice i zumbuli donose i miris, a ljubičasti tulipani daju visinu na kraju sezone. Kombinacija izgleda posebno lijepo u svijetloj ili sivoj tegli.

3. Tegla za veliki efekt: sve cvate odjednom
Ako vam je draži jedan raskošan trenutak od duge cvatnje, odaberite lukovice koje cvatu u isto vrijeme, primjerice tulipane i presličice koji cvatu sredinom proljeća, u dvije boje koje se slažu.
Vrijeme je za sadnju lukovica tulipana – pratite ove jednostavne korake

Izbjegnite praznu teglu do proljeća
Tegla s lukovicama preko zime može izgledati kao da u njoj ništa ne raste, pa se na vrh mogu posaditi niske biljke koje podnose hladnoću. Terezija Radoš iz Vrtnog centra Šestine za jesensku sadnju u posude preporučuje maćuhice, potočnice i jaglace. Ako ih posadite u jesen, kako objašnjava, preko zime će ojačati i u proljeće biti bujnije.
Maćuhice su otporne na niske temperature, a važno im je da imaju propusno tlo. Kao i lukovicama, ni njima ne odgovara natopljen supstrat.
Gdje držati teglu preko zime?
Teglu ostavite vani, na svijetlom mjestu, jer lukovicama treba hladnoća da bi u proljeće procvjetale. Od jakog mraza zaštitite je prema uvjetima svoje lokacije, primjerice jutenom vrećom ili stiroporom, kako savjetuju u Vrtnom centru Šestine u tekstu o tome kako i koje biljke zaštititi od zime.
Supstrat održavajte blago vlažnim, bez zadržavanja vode. Povremeno ga provjerite, osobito na natkrivenom balkonu, i ne dopustite da se potpuno isuši.
Kad lukovice ocvatu
Ocvale cvjetove uklonite, ali lišće ostavite da se samo osuši, jer ono puni lukovicu snagom za iduću godinu. Dok je lišće zeleno, nastavite zalijevati prema potrebi. Zalijevanje smanjujte kako lišće prirodno žuti i biljka ulazi u mirovanje.
Nakon toga teglu premjestite na manje vidljivo mjesto do iduće jeseni ili lukovice presadite u vrt. Računajte s tim da lukovice iz gusto posađene tegle iduće godine mogu cvjetati slabije.
Adriana savjetuje i jednostavan trik: zapišite što ste i gdje posadili.
„Jednom kada se lukovice posade i završe sa svojim cvjetanjem, ostat će samo lukovica u zemlji i vi više nećete znati gdje je ona posađena”, objašnjava. Bilješka u mobitelu ili štapić s imenom biljke uštedjet će vam iznenađenja kod sljedeće sadnje.
Ovo je jedan od rijetkih poslova u vrtu kod kojih se rezultat ne vidi odmah. Ali kad nakon zime ugledate prve cvjetove, bit će vam drago što ste jesenas odvojili vrijeme za sadnju.






