Vrt

5 sobnih biljaka koje su jako osjetljive – donosimo savjete kako ih zaštititi

Ako ste previše osjetljivi da biste riskirali uginulu biljku, postoje određene sobne biljke koje su sklonije bolestima koje biste možda trebali izbjegavati

Nema ništa gore od toga da ulažete ljubav, pažnju i brigu u sobnu biljku, samo da bi ona misteriozno uginula čim zaboravite zaliti je točno u 16 sati ili joj šapnuti slatke riječi prije spavanja. Šalu na stranu, uzgoj uspješne kolekcije biljaka može biti težak, pogotovo kad u jednadžbu uključite štetnike i bolesti.

U nastavku opisujemo najpopularnije biljke sklone bolestima, znakove na koje trebate paziti te što učiniti ako se nađete s bolesnom biljkom.

1. Monstera: popularne sobne biljke koje često privlače štetnike

Monstera je prekrasna biljka penjačica s velikim cvjetovima koja je česti gost brojnih domova. Ove popularne sobne biljke svoju popularnost duguju velikim listovima, ali i bujnog rasta koji su preplavili društvene mreže.
10 najpopularnijih sobnih biljaka na Instagramu

Zbog velikih listova, monstera biljke često privlače tripsa. Tripsi se mogu pojaviti kao mali crni točkasti insekti (u odrasloj fazi) ili kao žute ili zelene ovalne ličinke.

Oštećenje se prvo manifestira kao žuti prugasti tragovi na listovima i stabljikama. Kako se napad pogoršava, pojavljuju se smeđe ili žućkaste mrlje, a lišće može izgledati oslabljeno, uvenuto ili čak otpasti. Štetnici također mogu prenijeti biljne bolesti.

Za zaštitu monstere od tripisa i sprječavanje njihovog napada, važno je slijediti nekoliko koraka za prevenciju: redovito pregledavajte biljku ( posebno listove – sa donje strane ) i održavajte dobru higijenu biljke tako da ćete ju redovito brisati vlažnom krpom.

Ako primijetite napad tripisa, odmah izolirajte monsteru od drugih biljaka kako biste spriječili širenje štetnika. Koristite snažan mlaz vode za ispiranje listova i uklanjanje vidljivih tripsa. Obratite posebnu pozornost na donju stranu listova i spojeve stabljika. Primijenite insekticidni sapun ili hortikulturno ulje (poput neem ulja) na cijelu biljku, uključujući stabljike i donje strane listova. Ova sredstva ubijaju štetnike bez oštećivanja biljke.

2. Filodendron

Filodendron je, kao i monstera, biljka penjačica. Sličnih je karakteristika kao monstera, a prepoznat je po listovima srcolikog oblika.

„Mnoge vrste filodendrona vrlo su osjetljive na bolesti listova poput mrlja,” kaže Paris Lalicata, voditeljica obrazovanja o biljkama u The Sill. „Znakovi bolesti uključuju raspršene mrlje na listovima koje se šire i mogu se povećati u veće nekrotične zone. Najbolje je obrezati zaražene listove i koristiti fungicid kako bi se spriječilo širenje patogena.”

View this post on Instagram

A post shared by Cecilia (@myplantcollection_)

3. Voštani cvijet ili Hoya

Voštani cvijet ili Hoja je vinska sukulentna biljka koja najbolje raste na toplim mjestima s neizravnom sunčevom svjetlošću. Ove popularne sobne biljke često su bijele, ružičaste i crvene boje. Najbolje raste kada je malo vezana korijenom u posudi.
Gotovo svaka sorta hoya biljke bori se s brašnastim ušima. Brašnaste uši (mealy bugs) su česti štetnici koji napadaju hoye. Ovi mali, bijeli insekti prekriveni voštanom tvari nalaze se na stabljikama, listovima i korijenima biljaka, a mogu uzrokovati ozbiljnu štetu ako se ne kontroliraju.

Održavajte zdravlje biljke pravilnim zalijevanjem i redovitim pregledom. Biljke pod stresom su podložnije napadima brašnastih uši.

Izbjegavajte previše vlažnu sredinu ili tlo, jer prekomjerna vlaga može privući štetnike.

Ručno uklanjajte uši s područja gdje su se nakupile, posebno u spojevima stabljika i na donjoj strani listova.

4. Peperomija

Ove simpatične i popularne sobne biljke mogu skrivati opasnu prijetnju u tlu – truljenje korijena, što je često uzrokovano prekomjernim zalijevanjem.

“Peperomije su sklone bolesti truljenja korijena,” kaže Lalicata. “Ova bolest se javlja u tlu, na korijenju, i obično je uzrokovana prekomjernim zalijevanjem. Znakovi truljenja korijena uključuju neugodan miris iz tla, trule korijene i dijelove biljke koji postaju mekani (posebno baza stabljika).”

Da biste tretirali ovaj problem, Lalicata preporučuje da izvadite biljku iz lonca, odrežete mrtvo ili trulo biljno tkivo i presadite biljku u sterilizirani lonac sa svježim tlom. “Korijenje možete namočiti u fungicid prije presađivanja kako biste uklonili patogene ili koristiti fungicid kao zalijevanje tla nakon presađivanja,” dodaje. “Kako biste u potpunosti izbjegli bolest, koristite čiste, sterilizirane lonce i izbjegavajte prekomjerno zalijevanje tako što ćete pustiti da se tlo osuši, uz osiguranje dovoljno svjetla za biljku.”

5. Begonije: popularne sobne biljke osjetljive na stres

“Begonije su osjetljive na pepelnicu, bolest lišća koja uzrokuje bijele, praškaste mrlje na listovima i stabljikama,” kaže Lalicata, napominjući da se ova bolest često razvija kada su biljke pod stresom zbog suše ili se nalaze u okruženju s vrućim danima i hladnim noćima. “Znakovi bolesti uključuju bijele, praškaste mrlje i izobličen rast.

Za liječenje biljke poboljšajte uvjete okoline i raspored zalijevanja (izbjegavajte da tlo begonije ostane predugo suho), odrežite zaražene listove ili stabljike i poprskajte biljku fungicidom kako biste kontrolirali bolest.”

Koja je biljka najbolji ukras za vaš dom prema horoskopskom znaku?

Up Next

Kako održavati i njegovati bonsai u zatvorenom prostoru? Ovi će savjeti pomoći

Ne propustite

3 načina kako možete razmnožiti drvo žada

Opločnici i ograde

Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac

Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.

Kako postaviti opločnike za vrtne staze

Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.

Za kvalitetnu ugradnju važno je:

Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
Ugraditi rubnjake
Osigurati pravilan nagib radi drenaže

Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost

Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:

1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama

2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama

3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama

4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama

5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde

Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode

Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.

Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.

Nastavite čitati

Uradi sam projekti

Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju

Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

vrtlarenje-povrtnjak-domnakvadrat — Foto: DOMnaKVADRAT

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.

Ranoproljetne povrtnice

Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.

Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju

Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

povrtnice-domnakvadrat-iris-mbm-vrtni-centar — Foto: Iris MBM Vrtni centar

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat

Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.

Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m² i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.

Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.

Špinat

spinat-povrtnjak-domnakvadrat — Foto: DOMnaKVADRAT

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.

Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta