Vrt
12 sobnih biljaka koje možete uzgajati u staklenkama
Uz malo truda, uzgoj biljaka u staklenkama može postati prekrasan dodatak vašem domu
Uzgajanje biljaka u staklenkama može biti zabavno i vizualno privlačno. Iako se ne preporučuje stavljanje biljaka u posude bez drenažnih rupa, uz pažljiv režim zalijevanja i pravu vrstu, mogli biste postići uspjeh. Evo nekoliko potencijalnih biljaka koje možete isprobati za ovaj eksperiment bez drenaže.
1. Sanseveria
Sanseveria je jedna od najjednostavnijih biljaka za održavanje. Ne zahtijeva često zalijevanje i dobro podnosi zaboravljanje. Idealna je za one koji nemaju “zelene prste” ili nemaju previše vremena za brigu o biljkama. Ove biljke mogu preživjeti u gotovo bilo kojoj posudi, pod uvjetom da ih ne prekomjerno zalijevate.
2. Zlatni puzavac
Ako želite zadržati svoj zlatni puzavac u staklenki, postoji nekoliko stvari koje treba uzeti u obzir. Iako nije zahtjevna biljka, kao i većina tropskih biljaka, najbolje se razvija u dosljedno vlažnom (ali ne mokrom!) tlu. Stavite staklenku na policu ili u knjižnicu, jer kada imaju priliku ponekad narastu i do 2,4 metra!
Ove sobne biljke godinama mogu rasti u vodi – zemlja im nije potrebna
3. Kalateja
Kalateje su idealna vrsta za uzgoj unutar kuće, obožavaju vlagu i najbolje uspijevaju u dosljedno vlažnom tlu, što ih čini još jednim potencijalnim izborom za sadnju u staklenkama.
4. Vriježasta kamenika
Ove jednostavne biljke, koje se ponekad nazivaju jagodnim begonijama, odlične su za početnike jer rijetko imaju problema s štetočinama ili bolestima. Osim toga, njihova sposobnost brze ekspanzije znači da ćete u vrlo kratkom vremenu moći imati zapanjujuću biljku u središtu pažnje.
5. Carska begonija
Prilagodljive i svestrane, carske begonije vrlo su tolerantne na širok spektar uvjeta, a njihova reputacija kao jednostavnih za uzgoj mogla bi im omogućiti da se suoče s izazovom života u staklenki, iako će se bolje snalaziti u plitkim staklenkama koje su pune krupnijeg, poroznog supstrata. Postavite je na mjesto koje dobiva filtriranu svjetlost i rotirajte je tjedno kako biste osigurali ravnomjeran rast.
6. Zebrasta afelandra
U svom prirodnom staništu u Brazilu, Zebrasta afelandra (Aphelandra squarrosa) može narasti do 2m. Međutim, kao sobna biljka, neće doseći te visine i maksimalno će narasti do oko pola metra. Ali nemojte se razočarati jer njezina kompaktna veličina kao dijela vašeg doma još jedan je razlog zašto bi mogla biti dobro prilagođena životu u staklenkama.
7. Drvo žada
Drvo žada (Crassula ovata) može biti odličan izbor za uzgoj u staklenkama zahvaljujući svojoj otpornosti na zanemarivanje, sposobnosti da se nose s korijenjem koje je pretrpano, izdržljivosti, niskim zahtjevima za održavanje i sposobnosti da izdrže duže razdoblja bez vode. Većina sukulenata voli da ih se ostavi na miru i često su žrtve prekomjernog zalijevanja od strane svojih vlasnika. Drvo žada se koristi u otvorenim terarijima, bez problema se prilagođavajući nedostatku drenaže.
8. Gospin vlasak
Gospin vlasak dobro reagira na skučenije prostore, što ga čini pogodnim za staklenke bez drenažnih rupa. Ova biljka može rasti u različitim svjetlosnim uvjetima, od indirektnog svjetla do polusjene, što je čini svestranom opcijom za staklenke smještene u različitim dijelovima doma.
9. Ludesia
Zbog svoje sposobnosti podnošenja uvjeta bez drenaže, poput terarija, i činjenice da se obično smatraju jednim od najlakših orhideja za uzgoj, ove biljke bi mogle biti dobar izbor za sadnju u staklencima, pod uvjetom da ih ne zalijete previše i ne stvorite močvarne uvjet. Ludisia, poznata i kao orhideja dragulj, prilagođena je za rast u tlu, a ne na drveću, pa može podnijeti zadržavanje vlage. Preferiraju plitke posude, što ih čini odličnim izborom za niske staklenke ili čak staklene zdjele.
Znate li kada i kako presaditi orhideju? Pratite ove jednostavne korake
10. Anturij
Anturij bi mogao biti dobra biljka za uzgoj u staklenci zbog svoje sposobnosti da podnosi visoku vlagu i zahtjeva umjerenu njegu. Ove biljke vole vlažno tlo, što se lako može održavati u staklenci, gdje se zadržava vlaga. Osim toga, anturiji su prilično otporniji i mogu se prilagoditi različitim uvjetima svjetlosti, što ih čini pogodnima za unutarnje prostore. Uz pravilno zalijevanje i odgovarajuće uvjete, anturij može lijepo rasti u staklenci i pridonijeti dekoraciji doma svojom raskošnom, sjajnom folirom i cvjetovima.
11. Asplenium nidus
Ova prekrasna paprat voli visoku vlagu, što se lako može održavati u staklenci. Staklenke pomažu u zadržavanju vlage, stvarajući uvjete slične prirodnom staništu ove biljke. Asplenium nidus može uspjeti u uvjetima slabije svjetlosti, što je pogodna karakteristika za unutarnje prostore gdje staklenke često nalaze svoje mjesto.
12. Saracenija
Saracenije mesožderke idealno su prilagođene za uzgoj u staklenci zbog svojih specifičnih potreba. Ove biljke preferiraju vodene i močvarne uvjete, što staklenka može lako osigurati. Njihovi plitki korijeni mogu se dobro smjestiti u staklenkama, a visoka razina vlage pomaže im u očuvanju zdravlja. Osim toga, Saracenije koriste vodu za privlačenje i hvatanje insekata, što dodatno poboljšava njihovu sposobnost preživljavanja u ovakvim uvjetima. Stoga, staklenka može biti savršeno okruženje za njihovo uspješno uzgajanje.
Nekoliko savjeta za uspješno sadnju biljaka koje možete uzgajati u staklenkama
Ove biljke nekoliko samo su neke koje možete uzgajati u staklenkama. Stavite kamenčiće ili šljunak na dno staklenke kako biste stvorili prostor za odvod viška vode, što može spriječiti truljenje korijena. Prilikom zalijevanja budite oprezni i izbjegavajte prekomjernu vlagu. Bolje je zalijevati manje i postepeno dodavati vodu ako je potrebno. Postavite staklenku na mjesto s filtriranom svjetlošću kako biste osigurali optimalne uvjete rasta za biljku.
Vrt
Mahonia media – zimska zvijezda u vašem vrtu
Mahonia media – winter sun je atraktivna hibridna mahonija, nastala križanjem vrsta Mahonia japonica i Mahonia lomariifolia. Ovaj uspješan hibrid objedinjuje najbolje karakteristike svojih roditeljskih biljaka – snažan i uspravan rast, bogato zimzeleno lišće te obilno i dugotrajno zimsko cvjetanje. Posebno se ističe u razdoblju kada većina vrtnih biljaka miruje, unoseći boju, strukturu i život u zimski vrt. Zahvaljujući svojoj iznimnoj otpornosti na hladnoću, prilagodljivosti različitim uvjetima uzgoja i vrlo skromnim zahtjevima za održavanje, Mahonia media postala je jedna od najcjenjenijih i najraširenijih mahonija u europskim vrtovima. Njezini mirisni, zlatnožuti cvjetovi, koji se pojavljuju od kasne jeseni do ranog proljeća, ne samo da imaju snažan dekorativni učinak, već predstavljaju i važan izvor hrane za oprašivače u zimskim mjesecima.
Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta
Koja je biljka najbolji ukras za vaš dom prema horoskopskom znaku?
Opis biljke
Mahonia media je srednje do veliki zimzeleni grm, koji može doseći 2–4 m visine, ovisno o sorti. Ima snažan, uspravan rast i velike, peraste listove tamnozelene boje, često s brončanim ili crvenkastim tonovima u hladnijim mjesecima.
Najveća atrakcija su veliki, uspravni ili blago povijeni cvjetni grozdovi u nijansama žute, koji se pojavljuju od kasne jeseni do ranog proljeća. Cvjetovi su intenzivno mirisni i čine biljku izuzetno vrijednom u zimskom razdoblju. Nakon cvatnje razvijaju se plavičasto-crne bobice, koje dodatno povećavaju dekorativnost grma.
Prekrasna i ljekovita, a istovremeno vrlo opasna božićna biljka
Zašto odabrati biljku mahonia media?
Mahonia media posebno se ističe snažnim zimskim efektom jer cvjeta u razdoblju kada je vrt najtiši i kada većina biljaka nema ukrasnu vrijednost. Kao zimzelena biljka, zadržava svoju strukturu i dekorativnost tijekom cijele godine, što je čini iznimno pogodnom za oblikovanje vrta i stvaranje trajnih kompozicija. Njezini mirisni cvjetovi šire ugodan, prepoznatljiv miris koji se često osjeti i s veće udaljenosti, dodatno obogaćujući zimski ambijent. Osim estetske vrijednosti, Mahonia media ima i važnu ekološku ulogu jer je izuzetno privlačna oprašivačima te predstavlja dragocjen izvor hrane za pčele i druge korisne kukce tijekom zime. Zahvaljujući svojoj otpornosti i dugovječnosti, riječ je o pouzdanoj biljci koja se s lakoćom uklapa u trajne vrtne zasade i zahtijeva minimalnu njegu.
Idealni uvjeti za sadnju
Mahonia media najbolje uspijeva na položajima s polusjenom, gdje je zaštićena od jakog ljetnog sunca, no dobro podnosi i sunčane lokacije ako je tlo dovoljno vlažno. U izrazito sjenovitim uvjetima biljka će rasti zdravo, ali cvatnja može biti slabija i manje obilna.
Što se tiče tla, preferira duboko, humusom bogato tlo koje zadržava vlagu, ali je istovremeno dobro drenirano. Vrlo je prilagodljiva te podnosi širok raspon pH vrijednosti, od blago kiselog do neutralnog, što je čini pogodnom za većinu vrtnih tala.
Zahvaljujući svojoj strukturi i rastu, Mahonia × media idealna je za sadnju na rubovima gredica, u šumskim i prirodnim vrtovima, kao i u pozadini većih vrtnih kompozicija. Također se izvrsno uklapa u zaklonjene položaje uz zidove i ograde, gdje je zaštićena od jakog vjetra i hladnoće, a istovremeno dolazi do punog izražaja.
Njega i održavanje
Mahonia media je nezahtjevna biljka koja uz minimalnu njegu zadržava zdrav i dekorativan izgled. Nakon sadnje potrebno ju je redovito zalijevati kako bi se dobro ukorijenila, dok kasnije postaje umjereno tolerantna na sušu, osobito ako je posađena u humusom bogato tlo.
U proljetnom razdoblju preporučuje se dodavanje organskog gnojiva ili komposta, čime se potiče snažan rast i obilnija cvatnja. Rezidba se provodi nakon cvatnje, pri čemu se uklanjaju ocvali cvjetni grozdovi te stare, oštećene ili preguste grane, kako bi se sačuvala lijepa forma grma.
Kod starijih biljaka moguće je provesti i jaču obnovnu rezidbu, kojom se potiče stvaranje novog, zdravog rasta. Mahonia media je otporna na niske temperature, dobro podnosi gradske uvjete i onečišćenje zraka, što je čini pouzdanim izborom za različite vrste vrtova i zelenih površina.
Primjena u dizanju vrta
ahonia × media izuzetno je zahvalna biljka u oblikovanju vrta jer se lako uklapa u različite stilove i kompozicije. Odlično se kombinira sa zimskim cvjetnicama, poput kukurijeka (Helleborus), koje dodatno naglašavaju njezinu zimsku cvatnju, kao i s papratima i ukrasnim travama koje unose mekoću i kontrast u zasad. Također se lijepo nadopunjuje s drugim zimzelenim grmovima, stvarajući skladne i trajne vrtne strukture.
Zbog svojeg snažnog rasta i dekorativnog izgleda, Mahonia × media može se saditi kao samostalna biljka (soliter), gdje dolazi do punog izražaja, ali jednako je učinkovita i u skupnim sadnjama ili kao dio zimzelene živice, koja pruža strukturu, zaštitu i vizualni interes tijekom cijele godine.
Zahvaljujući svojoj iznimnoj otpornosti na hladnoću, prilagodljivosti različitim uvjetima uzgoja i vrlo skromnim zahtjevima za održavanje, Mahonia media postala je jedna od najcjenjenijih i najraširenijih mahonija u europskim vrtovima. Njezini mirisni, zlatnožuti cvjetovi, koji se pojavljuju od kasne jeseni do ranog proljeća, ne samo da imaju snažan dekorativni učinak, već predstavljaju i važan izvor hrane za oprašivače u zimskim mjesecima.
Vrt
Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta
U Vrtnom centru Šestine možete pronaći biljke koje cvatu zimi, unoseći boju, strukturu i život u vrt
Zima se u vrtu često doživljava kao razdoblje potpunog mirovanja, no uz pravi odabir bilja to ne mora biti tako. U Vrtnom centru Šestine možete pronaći biljke koje cvatu zimi i upravo tada preuzimaju glavnu ulogu, unoseći boju, strukturu i život u vrt u vrijeme kada je većina biljaka bez lišća i cvjetova. Njihova ljepota posebno dolazi do izražaja u hladnim mjesecima, kada svaki cvijet, pup ili bobica postaju snažan vizualni naglasak.
10 sobnih biljaka koje najbolje uspijevaju zimi
Zimzeleni grmovi, trajnice i vrste s dugotrajnim pupovima omogućuju da vrt ostane uredan i dekorativan tijekom cijele godine. Uz malo planiranja i poznavanje osnovnih pravila sadnje i njege, moguće je stvoriti vrt koji i zimi izgleda promišljeno, skladno i živo.
Kada i kako saditi zimsko bilje
Za uspješan rast i cvatnju biljaka koje cvatu zimi, ključno je pravilno odabrati vrijeme sadnje. Lončanice se mogu saditi gotovo tijekom cijele godine, osim u razdobljima izrazito visokih ljetnih temperatura. Presađivanje u vrt moguće je sve dok tlo nije smrznuto, zbog čega su jesen i rano proljeće najpoželjniji periodi za sadnju u tlo.
Ako se biljke presađuju u veće posude, idealno vrijeme za to je prije početka cvatnje, najčešće u ožujku. Na taj se način biljci omogućuje da se prilagodi novom prostoru i razvije snažan korijenov sustav prije cvjetanja.
Kako ističe Anita Surić Klarić, dipl. ing. agr. iz Vrtnog centra Šestine, ključ uspjeha leži u razumijevanju potreba svake biljke.
„Biljke koje cvatu zimi najčešće su zimzeleni grmovi i niske trajnice koje vole kisela tla. Kada im osiguramo odgovarajuće mjesto i uvjete, one će nas nagraditi bojom i cvjetovima upravo u vrijeme kada ih najviše trebamo.“
Skimija – vodeća među biljkama koje cvatu zimi
Među najpopularnijim biljkama koje cvatu zimi posebno se ističe skimija. Riječ je o zimzelenom grmu koji se odlikuje dugotrajnim pupovima i cvatnjom koja traje gotovo cijelu zimu. Pupovi često nalikuju cvjetovima i zadržavaju se mjesecima, čineći biljku izrazito dekorativnom.
Skimmije dolaze u tamnocrvenim, bordo, bijelim i svijetloružičastim nijansama, ovisno o kultivaru. Sorte poput ‘Rubella’, ‘White Glow’ ili ‘Marlot’ često se biraju upravo zbog intenzivnih boja koje dolaze do izražaja kada je ostatak vrta miran. Posebnu vrijednost imaju i skimije s ukrasnim bobicama koje se zadržavaju tijekom cijele zime.
Najbolje uspijevaju u sjenovitim ili polusjenovitim dijelovima vrta te u kombinaciji s drugim biljkama koje preferiraju kisela tla.
Erica carnea – trajnica s dugom zimskom cvatnjom
Erica carnea, ili Crnjuša jedna je od najzahvalnijih zimskih cvatućih trajnica. Cvatnja može započeti već u jesen, nastaviti se tijekom zime i završiti u ranom proljeću, čime vrt dobiva kontinuitet boje kroz više godišnjih doba.
Ova biljka izuzetno je otporna i uspijeva na polusjenovitim, ali i sunčanim položajima, pod uvjetom da je tlo dobro drenirano. Najčešće cvate u ružičastim nijansama, no ovisno o sorti, cvjetovi mogu biti i bijeli ili crveni. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova i lagano oblikovanje kako bi biljka zadržala uredan i kompaktan izgled.
Mahonia ‘Winter Sun’ – žuti naglasak u zimskom vrtu
Među najupečatljivijim biljkama koje cvatu zimi svakako je Mahonia media ‘Winter Sun’. Mahonija cvate od kraja studenog pa sve do ožujka, a njezini dugi žuti cvatovi u klasovima unose snažan kontrast u zimski vrt.
Osim cvjetova, mahoniju krasi i kožasto, sjajno, nazubljeno lišće koje se često koristi u rezanim aranžmanima. Iako izgleda raskošno, riječ je o biljci koja ne zahtijeva posebnu njegu. Otporna je na niske temperature i prilagodljiva različitim tlima, no najbolje uspijeva na humusnom, neutralnom i dobro dreniranom tlu na kojem se ne zadržava voda.
Vrt koji cvate i kada priroda miruje
Pažljivim odabirom biljaka koje cvatu zimi, vrt ne mora izgubiti svoju ljepotu u hladnim mjesecima. Skimmije, erike i mahonije dokazuju da zima može biti razdoblje tihe, ali izrazite vrtne estetike. Uz minimalnu njegu i promišljen plan sadnje, vrt može ostati pun boja, strukture i života – čak i onda kada se čini da priroda miruje.
