Vrt
10 sobnih biljaka koje će vaš dom ispuniti predivnim mirisima
Ispunite svoj dom umirujućim mirisima prirode

Za mnoge vrtlare sezonski mirisi mirisnog vanjskog cvijeća dovoljan su razlog da ulože trud u sadnju i održavanje vrta. Uz cvjetnice s ovog popisa, možete se okružiti prirodnim cvjetnim aromama – čak i u zatvorenom prostoru
Jessica Mercer iz Plant Addicts-a i Justin Hancock, hortikulturist iz Costa Farms-a, podijelili su svoje omiljene biljke koje su prikladne za unutarnje prostore i koje lijepo mirišu, od jasmina i gardenije do naranče i eukaliptusa – uz savjete o tome kako svaka biljka može uspijevati u vašem domu.
1. Voštani cvijet (Hoya)
Hoye dolaze u raznim bojama – bijeloj, ružičastoj, ljubičastoj i drugima – te s različitim oblicima listova. “Većina vrsta ili sorti proizvodi grozdove voštanih cvjetova u obliku zvijezde, koji mogu mirisati na čokoladu, citrus ili vaniliju!” kaže Hancock. “Može cvjetati povremeno tijekom cijele godine ako dobiva dovoljno svjetla.”

2. Anđeoska truba
Ovo južnoameričko drvo, Brugmansia x candida, dobilo je svoje uobičajeno ime po jako mirisnim cvjetovima u obliku trube, kaže Mercer. “Cvjetovi su najmirisniji u večernjim satima i mirišu slatko, s notama mošusa, limuna i jasmina,” dodaje. “Najbolje će rasti i cvjetati ako se tijekom ljeta drži vani.”
Kada vanjske temperature padnu ispod 15 °C, Mercer preporučuje unos biljke unutra. “Možete ju pustiti da miruje zimi i spremiti je u hladan, suh prostor ili je održavati kao sobnu biljku na toplom, sunčanom prozoru,” savjetuje ona.

3. Kalamondin ili Sobna naranča
Iako ovo drvo neće donijeti plodove osim ako ga ručno ne oprašite, i dalje možete uživati u njegovom citrusnom mirisu. “Kalamondin proizvodi sitne bijele cvjetove u obliku zvijezde, sa slatkim mirisom narančinog cvijeta,” kaže Mercer. “Smjestite ga na najsunčanije mjesto koje možete pronaći, a ljeti ga stavite vani za dodatnu dozu UV svjetla.”

3. Gardenija
Ikoničan miris cvjetova gardenije inspirirao je bezbrojne parfeme i mirise za dom. “Gardenije su poznate po tome da zahtijevaju mnogo pažnje, kako u zatvorenom, tako i na otvorenom,” kaže Mercer. “Njihova potreba za visokom vlagom i toplim temperaturama daje im reputaciju ‘dive’, ali raskošni cvjetovi vrijede tog truda.”

4. Begonije
“Većina begonija nije poznata po svom mirisu, ali postoje neke sorte koje imaju lagan, slatkast miris,” kaže Mercer. Čajna ruža je odličan primjer. “Begonija čajne ruže ima obilne svijetloružičaste cvjetove tijekom cijele godine,” dodaje. “Begonije vole visoku vlagu i najbolje cvjetaju pri razini vlage od oko 50 posto.”

5. Lovor
Ako više volite aromatičan miris od slatkog, odlučite se za zimzeleni lovor. “Lovor (Laurus nobilis) ima mirisno lišće koje miriše na balzam, bilje i citruse, posebno kada se trlja ili zgnječi”, kaže Mercer.
6. Pasiflora
Većina vrsta pasiflore nema aromu, kaže Hancock, ali sorta Vanilla Cream je iznimka. Bijeli cvjetovi koji mirišu na med cvjetaju tijekom cijele godine.
“Ostaje manja od mnogih drugih uobičajenih pasiflora, pa je lakše uživati unutra budući da ne morate obaviti tonu rezidbe da biste je držali pod kontrolom”, kaže Hancock. “Cvjetovi se otvaraju ujutro i često zatvaraju između ručka i podneva, pa ako ga uzgajate, svakako ga držite na mjestu gdje ćete moći uživati u mirisu.”

7. Arapski jasmin
Iako se obično uzgaja kao biljka na otvorenom, Hancock je vidio kako arapski jasmin uspješno cvjeta dok prezimljava u sunčanom uredu.
“Navika je malo nezgodna – nije baš vinova loza, ali je previše vitak da bi bio dobro odgojen grm, osim ako ga ne orezujete”, kaže on. “[Ali] cvjetovi su prekrasni: pupoljci poput bisera graciozno se otvaraju u čiste bijele cvjetove koji imaju slatki miris jasmina. (Ovo je jasmin koji se koristi za dodavanje mirisa zelenom čaju.) Postoje varijante s jednim i dva cvata na raspolaganju; prema mom osobnom iskustvu, tipovi s jednim cvjetanjem obično daju više cvjetova od dvostrukih.”

8. Pelargonije
Pelargonije dolaze u više od desetak sorti; tri Hancockova omiljena izbora su Atomic Snowflake, Chocolate Mint i Orange Fizz.
“Veliki, listovi [Atomic Snowflake] su mekani i prošarani s nepravilnim kremasto-bijelim rubovima. Kada se protrljaju, listovi imaju citrusni miris s cvjetnim tonovima“, kaže Hancock. “Čokoladna metvica još je jedan favorit—ima velike, nejasne listove s ljubičastom mrljom u sredini i miris mente s čokoladnim prizvucima. Orange Fizz, kao što mu ime govori, miriše poput boce narančine sode.”

9. Madagaskarski jasmin
“Lijepa cvjetajuća loza s čisto bijelim, voštanim cvjetovima u obliku zvijezde i debelim kožastim lišćem, zabavno ju je omotati oko stupa ili rešetke”, kaže Hancock. “Ako ima dovoljno svjetla, izbacuje grozdove tih mirisnih cvjetova – koji imaju umjereno jak cvjetni miris – od proljeća do jeseni.”
10. Eukaliptus
Zemljani miris eukaliptusa prirodna je nadopuna cvjetnijim mirisima ostalih cvjetova na ovom popisu. “Eukaliptus je zabavan jer pruža cjelogodišnji miris iz lišća”, kaže Hancock. “To je također arhitektonska biljka, sa svojim uspravnim rastom i srebrno-plavim zaobljenim listovima. Ako imate dovoljno svjetla – i strpljenja – možete je uzgojiti u obliku stabla.”

Vrt
Sračinec kraj Varaždina skriva čarobni topiary park s čak 400 skulptura
U Topiary parku bilje postaje umjetnički medij, a park prava galerija skulptura

Topiary park Vladimira Flegara jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, gdje priroda u rukama ovog čovjeka postaje umjetničko djelo.
Svaki oblik, od pijetla i anđela do tridesetogodišnjeg slona, priča priču o strpljenju, ljubavi i stvaralaštvu. Posjet ovom parku nije samo šetnja među biljkama, već iskustvo susreta s umjetnošću u kojoj priroda i čovjek stvaraju zajedno.

Najčešće pitanje posjetitelja – što je topiary?
Topiary je naziv za umjetnost orezivanja ukrasnog grmlja i drveća u prepoznatljive oblike. Riječ potječe od latinske riječi topiarius, što znači „vrtlar“ ili „kreator krajolika“. Ova hortikulturna praksa poznata je još iz rimskih vrtova, a danas se njeguje diljem svijeta. U Hrvatskoj postoji samo jedan topiary park, a smješten je u okolici Varaždina. Njegov vlasnik, Vladimir Flegar, na svom imanju stvorio je pravo zeleno carstvo.
Na ukupnoj površini od 7.200 m² posjetitelji mogu razgledati više od 400 topijara i čak 30 tematskih priča. Među njima su motorcikli i skuteri na cesti, farma s domaćim životinjama, jezero sa labudovima, patkama i žabama, ali i scene divljih životinja, različitih ptica, anđela i svete obitelji. Posebnu čar daju i japanski motivi vrta, koji pokazuju koliko raznolika i maštovita može biti ova umjetnost.

Kako je nastao topiary park obitelji Flegar
Vladimir Flegar topiaryjem se počeo baviti 1995. godine, kada je nakon gubitka posla odlučio posvetiti se obiteljskom imanju. Posadio je 800 reznica buksuza, a danas park broji oko 400 oblikovanih biljaka.
“Od prije sam se bavio izradom suvenira. Slikao sam, kipario sam u drvu. S drvom sam se bavio još sad do prije 5-6 godina. I tako sam, uz put, znači uz OPG, izradu suvenira, uzeo 800 reznica buksuza i posadio u vrtu. Primili su mi se svi i od tih svih 800 današnjih 400 je
ostalo.” objašnjava Flegar.
Na pitanje koji je bio prvi oblik koji je izradio, Vladimir Flegar objašnjava da većina današnjih skulptura potječe upravo iz tih prvih pokušaja. „Ja radim originale, nema tu nikakvih žičanih kalupa ni pomagala. Od malih sadnica odmah usmjeravam njihovu prirodnu, kako ja to zovem, konstrukciju, u smjeru koji želim.“
Najlakše, kaže, to može dočarati primjerom pijetla. „Pijetao mora imati dvije glavne grane nositelja, a onda zelena masa ide između njih. Usmjeravaš jednu od druge, pa onda sezonski šišaš vrhove. Svake godine ta masa postaje gušća i gušća i na kraju se dobije pravi oblik pijetla.“
Ista tehnika vrijedi i za složenije skulpture – ljudske figure ili životinje. „Evo, kod slona je trebalo ostaviti jednu veliku granu za surlu. Konstrukciju najprije osmislite, a onda čekate da sve to obrastu listići. To traje godinama.“

Koliko traje i kako se održava topiary?
Topiary je prije svega umjetnost strpljenja. Jednostavnijim oblicima potrebne su godine da razviju gustu zelenu masu, dok monumentalne figure, poput slona ili anđela, zahtijevaju desetljeća njege i oblikovanja.
Održavanje je poseban izazov. „Za svih 400 topijara potrebno nam je između mjesec i pol do dva mjeseca šišanja. U poslu mi pomažu supruga, kćer i sestra,“ otkriva Flegar.
Svi topijari u parku održavaju se isključivo ručnim škarama. „Električne škare prebrze su i oštećuju listove. To ne smeta biljci, ali vizualno izgleda loše, pogotovo ljeti kada listovi mogu požutjeti,“ objašnjava.

Kako u vlastitom vrtu stvoriti topiary park – preporuke majstora
Za one koji žele iskušati ovu umjetnost, Flegar poručuje da je najvažnija vizija i strpljenje. „Prvo osmislite konstrukciju. Ako radite pijetla, vjevericu ili anđela, morate planirati grane nositelje koje će izdržati težinu i vremenske uvjete. Bez kalupa to traži puno vremena i upornosti.“
Za one nestrpljivije, postoji jednostavnija metoda – korištenje gotovih žičanih kalupa. No, prema Flegaru, prava vrijednost topiaryja leži u originalima, nastalim izravnim oblikovanjem prirode bez strukturalnih bez pomagala.

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.
Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.
Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu
Podrijetlo i povijest jorgovana
Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.
Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.
Simbolika jorgovana
Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.
Kada jorgovan cvate?
Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?
Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.
Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?
Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:
- Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
- Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
- Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
- Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.
Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?
Za bogato cvjetanje jorgovan traži:
- sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
- propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
- zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka
Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.