Vrt
Vrijeme je za jesensko ukrasno bilje!
Ljetnice koje smo do sada imali posađene na našim balkonima ili u teglama ispred ulaznih vrata, teško mogu izdržati niže temperature i manjak sunca. Za tegle koje držimo na otvorenom potrebno je stoga odabrati jesensko ukrasno bilje.
Odaberite bilje koje može podnijeti hladnoću i manjak sunca
Početak jeseni je vrijeme kad bismo trebali početi razmišljati o tome koje su biljke prikladne za hladnije dane koji nam dolaze. U jesen bismo za naše vanjske tegle i žardinjere trebali odabrati jesensko-zimsko ukrasno bilje koje će biti otporno na nadolezeće vremenske uvjete.
Što posaditi u vrijeme veće hladnoće zraka i manjka sunčevih zraka, pokazala nam je dekoraterka Vrtnog centra Šestine Lidija Mamić. Njeni prijedlozi stali su u dvije kombinacije, od kojih je prva u ovalnoj tegli od terakote.
Jesenske tegle bogate su bojama
Za prvu teglu Lidija je izabrala kalocefalus, to je višegodišnja biljka koju osim u srebrnoj možete pronaći u žutoj, narančastoj i crvenoj boji. Tvori mali grmić sa sitnim bijelim cvjetovima.
Druga biljkica je brasika ili ukrasni kelj. Ona ne naraste prevelika. „Radi se o jednogodišnjoj biljci o kojoj nema puno brige. Ocvali listići ili sami otpadnu ili ih mi otrgnemo i to je sva briga oko brasike“, istaknula je Lidija.
U sredinu tegle dodala je šumsku biljku hojheru koje se razraste do nekih 30-tak centimetara i zimzelena je. Također dodala je i kalunu odnosno vrijesak. Vrijesak prirodno raste na Velebitu. On je divlja biljka. „Obzirom da raste na Velebitu on ustvari voli svježije vrijeme, ne voli puno sunca ni puno vrućina. A obzirom da sunce više nije jako, neće mu smetati gdje god da ga stavite“, objasnila je Lidija.
Na kraju je dodala i jednu vrstu crnogorice – hamaeciparis. „Hamaeciparis inače naraste u veliko stablo, ali mu za to treba puno godina pa se stoga ovako maleni može koristiti za dekoraciju“, kazala je Lidija.
Jesensko ukrasno bilje za trendi eksterijere
Drugu kombinaciju jesenskog ukrasnog bilja posadila je u modernoj mat sivoj žardinjeri. Za nju je odabrala hebu, eriku i maćuhice. „Heba je niski zimzeleni grm koji naraste do nekih 40-50 centimetara, ali isto tako je otporan na rezidbu tako da ga možemo šišati, orezivati. Njemu to ne smeta“, objasnila je.
Erika, odnosno kraljica zime, zanimljiva je po tome što ima jako dugu cvatnju i voli svježinu. „Ona cvate od kraja ljeta pa sve do sljedeće godine do proljeća. Znači njoj odgovara svježina. Voli zimu, voli hlad, voli sjenu. Zato ćemo ju posaditi malo ispod malo niže od ove hebe, jer heba će joj ako i bude nekog sunca, raditi hlad“ istaknula je Lidija.
Živost jesenjskoj tegli dala je razigranim jesensko-zimskim žutim maćuhicama.
Savjeti za održavanje vanjskog jesenskog ukrasnog bilja
Nakon sadnje biljke zalijte vodom u koju ste dodali kvalitetno bio gnojivo. Sa zalijevanjem nemojte pretjerati. Jesenske biljke u tegli mogle bi brzo istrunuti ako će zemlja biti prevlažna. „Biljke koje su u teglama i žardinjerama ograničene su prostorom, pogotovo ako je riječ o grmićima i malo većim biljkama. Zato je važno dohranjivati zemlju koje je vrlo malo. Ove biljke nisu u vrtu, u prirodi i ne mogu uzimati hranjiva iz zemlje samostalno nego im ovdje mi moramo pomoći“, savjetuje Lidija.
Također, ocvale cvjetove jesenskog ukrasnog bilja potrebno je redovito orezivati. Sve ove biljke će nam vratiti stostruko i cijelu jesen i cijelu zimu ćemo imati rascvjetani balkon ili predivan ulaz u kuću.
Vrt
Jardin Majorelle – mali raj usred Marakeša
Ukoliko vas put odvede do Marakeša, svakako posijetite Jardin Majorelle, šetnja ovim vrtom skriven u srcu živopisnog grada iskustvo je koje ćete dugo pamtit.
Jardin Majorelle jedno je od najpoznatijih i najposjećenijih mjesta u Maroku — prava oaza mira i boja smještena usred vreve Marrakeša. Ovaj jedinstveni vrt čarobno povezuje umjetnost, botaniku i povijest, ostavljajući snažan dojam na svakog posjetitelja.
Planiranje vrta: Vrste vrtova, raspored biljaka i inspiracije za vaš vrt
Povijest i značaj
Jardin Majorelle stvorio je francuski umjetnik Jacques Majorelle (1886.–1962.), sin poznatog secesijskog majstora Louisa Majorellea. U Maroko je stigao oko 1917. godine radi oporavka od teške bolesti, a Marakeš ga je brzo osvojio svojom svjetlošću, bojama i živahnim uličnim životom. Nakon putovanja po Sjevernoj Africi i Mediteranu, odlučio se trajno nastaniti u tom gradu.
Majorelle je stekao ugled kao orijentalistički slikar, a posebno je ostao zapamćen po intenzivnoj nijansi kobaltno plave boje, danas poznatoj kao Majorelle plava (bleu Majorelle). Inspirirana lokalnom arhitekturom i tradicionalnom odjećom, ta je boja postala zaštitni znak vrta i njegovih građevina.
Godine 1923. kupio je zemljište na rubu palmine oaze u Marakešu i ondje izgradio kuću, a 1931. angažirao je arhitekta Paula Sinoira za projektiranje moderne vile. Tijekom narednih desetljeća postupno je širio imanje i oblikovao vrt koji je postao njegovo životno djelo. Zbog visokih troškova održavanja vrt je 1947. otvorio za javnost.
Nakon Majorelleove smrti i godina zapuštenosti, vrt su 1980-ih spasili Yves Saint Laurent i Pierre Bergé, koji su ga temeljito obnovili. Od tada Jardin Majorelle ponovno živi kao jedna od najvažnijih kulturnih i botaničkih znamenitosti Marakeša.
Botanički i arhitektonski dragulj
Jardin Majorelle prostire se na oko 9.000 m² i predstavlja labirint staza, vodenih površina i egzotičnih biljaka. U vrtu se mogu vidjeti kaktusi, palme, bambusi i brojna druga botanička bogatstva. Arhitektura vrta i Majorellova ateljea pokazuje utjecaje modernizma i Art Deco estetike, u kombinaciji s marokanskim elementima. Ono što Jardin Majorelle čini posebnim jest sklad između prirode i dizajna. U vrtu se nalazi više od 300 biljnih vrsta iz cijelog svijeta: kaktusi, palme, bambusi, bugenvilije i egzotično cvijeće stvaraju bogat i raznolik pejzaž. Voda, u obliku fontana i malih bazena, dodatno naglašava osjećaj svježine i smirenosti.
Snažni kontrasti boja – plava, žuta, zelena i terakota – pažljivo su uravnoteženi i vrtu daju gotovo slikarsku kompoziciju, što nije iznenađujuće s obzirom na Majorelleovu profesiju.
Japanski vrt u hrvatskom dvorištu: Dizajn Petre Novak
Kulturni značaj
Unutar kompleksa nalazi se i Berberski muzej, posvećen kulturi i tradiciji autohtonih naroda Maroka. Muzej pruža dublji uvid u povijest, nošnje, nakit i svakodnevni život Berbera, čime posjet vrtu dobiva dodatnu kulturnu dimenziju.
Jardin Majorelle bio je i važno mjesto inspiracije za Yvesa Saint Laurenta, koji je često isticao kako mu je Maroko, a posebno ovaj vrt, pomogao da u svom radu ponovno otkrije boje.
5 tropskih biljaka koje će pretvorit svaki prostor u zelenu oazu
Zašto posjetiti Jardin Majorelle
Posjet Jardin Majorelleu nije samo šetnja kroz lijepo uređen vrt – to je iskustvo koje budi osjetila. Mirisi biljaka, zvuk vode i vizualni sklad pružaju rijetku priliku za opuštanje u srcu živahnog grada. Bilo da ste ljubitelj prirode, umjetnosti ili jednostavno tražite predah od gradske gužve, ovaj vrt opravdava reputaciju malog raja usred Marakeša.
Jardin Majorelle podsjetnik je koliko pažljivo oblikovan prostor može imati snažan emocionalni učinak – i zašto neka mjesta ostaju u sjećanju dugo nakon što ih napustimo.
Bilje
Erica carnea, proljetna crnjuša – cvijet koji prkosi zimi
Erica carnea L., poznata i kao proljetna crnjuša, zimocvijet ili winter heath, zimzeleni je ukrasni grm iz porodice vrijesova (Ericaceae) koji prkosi tišini zime. Dok priroda još miruje pod hladnim nebom, ova skromna, ali izdržljiva biljka otvara svoje nježne zvonolike cvjetove i unosi prve tonove boje u ogoljeli krajolik. Cvatući od kasne zime do ranog proljeća, često i ispod snježnog pokrivača, proljetna crnjuša postaje simbol buđenja i nade. Njezina ljepota nije samo u cvijetu, već i u poruci – da život u prirodi nikada u potpunosti ne prestaje, čak ni u najhladnijim danima godine. Osim estetske vrijednosti, ova vrsta ima i ekološki značaj jer predstavlja jedan od rijetkih izvora nektara za rane oprašivače u hladnijem dijelu godine.
Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta
Podrijetlo i stanište
Ova vrsta potječe iz planinskih i brdskih područja središnje, istočne i južne Europe, uključujući Alpe, Apenine, Karpate i Balkanski poluotok. Raste prirodno na travnjacima, rubovima šuma i stjenovitim padinama, od nizina pa do oko 2000 m nadmorske visine.
U prirodi proljetnu crnjušu često nalazimo u šumskim rubovima i svjetlijim šumskim svodovima, gdje uspijeva na različitim tlima — od pjeskovitih i glinenih do vapnenastih i neutralno do blago kiselih. Otporna je na niske temperature i može cvjetati čak i dok je tlo još pokriveno snijegom.
Mahonia media – zimska zvijezda u vašem vrtu
Izgled biljke
Erica carnea je nisko rastući, zimzeleni grm koji se širi po tlu. Tipično doseže visinu 10–50 cm, ponekad do 60 cm, a grane mogu biti polegnute ili malo uzdižuće. Listovi su sitni i igličasti, skupljeni po 3–4 u pršljenu, tamnozeleni i sjajni, što biljci daje gustu zimzelen izgled tijekom cijele godine. Cvjetovi su karakteristični — viseći, zvonasti, obično roze, crvenkasti, rijetko bijeli, skupljeni u male grozdaste cvatove duž izboja. Cvatu vrlo rano, često već od veljače do travnja, zato je biljka posebno cijenjena u vrtlarstvu za razdoblje kada malo što drugo cvjeta. Plod je mala kapsula koja sadrži sitne sjemenke, a cvjetovi su dvospolni i privlače oprašivače poput pčela kada je vrijeme dovoljno toplo.
Sadnja i njega u vrtu
Erica carnea je relativno nezahtjevna za uzgoj, ali dobro prosperira ako joj se osiguraju odgovarajući uvjeti. Voli dobro drenirano, neutralo do slabo kiselo tlo, koje ne treba biti prebogato hranjivim tvarima. Podnosi i blago alkalna tla i preferira sunčane do polusjenovite položaje. Biljka je prilično prilagodljiva te uspijeva na različitim položajima u vrtu.
Sadnja
adnja se obično obavlja u jesen (rujan–studeni), uz razmak oko 20–30 cm između biljaka ako se sade grupe. Prilikom sadnje dobro je tlo lagano razrahliti i osigurati drenažu kako sadnica ne bi stajala u vodi.
Zalijevanje
Tijekom sušnih razdoblja treba redovito zalijevanje, osobito za vrijeme uspostave nakon sadnje. Biljka ne podnosi stajaću vodu i može trpjeti ako je tlo previše vlažno.
Rezidba
Blaga rezidba nakon cvatnje potiče bujniji rast i bolje formiranje novih izboja. Ne preporučuje se drastično rezanje starog, drvenastog dijela biljke.
Razmnožavanje
Razmnožava se ljetnim reznicama ili sjemenjem, a reznice najbolje ukorijenjuju u vlažnom supstratu.
Uloga u vrtu i korisnost
Proljetna crnjuša se često koristi kao ukrasna pokrivačica tla ili rubna sadnja u gredicama i kamenjarima. Zbog ranog cvjetanja, oplemenjuje vrt u kasnu zimu i rano proljeće kada većina biljaka još miruje. Također je medonosna: pčele sakupljaju nektar i pelud s njenih cvjetova kad su drugi izvori hrane ograničeni, čime pridonosi podršci ranog oprašivanja.
Erica carnea je lijepa, otporna i korisna vrtna biljka koja svojim ranom cvatnjom donosi boju i život u vrt u vrijeme kada je većina drugih biljaka još u mirovanju. Zahvaljujući jednostavnosti uzgoja i širokom spektru kultivara, idealna je za vrtne gredice, kamenjare ili balkonske posude — posebice ako želite zimzelen i cvjetajući vrt tijekom hladnih mjeseci.
Ove je biljke potrebno orezati zimi kako bi uživali u njihovoj ljepoti u proljeće
You must be logged in to post a comment Login