Vrt

Vrijeme je za jesensko ukrasno bilje!

Ljetnice koje smo do sada imali posađene na našim balkonima ili u teglama ispred ulaznih vrata, teško mogu izdržati niže temperature i manjak sunca. Za tegle koje držimo na otvorenom potrebno je stoga odabrati jesensko ukrasno bilje.

Odaberite bilje koje može podnijeti hladnoću i manjak sunca

Početak jeseni je vrijeme kad bismo trebali početi razmišljati o tome koje su biljke prikladne za hladnije dane koji nam dolaze. U jesen bismo za naše vanjske tegle i žardinjere trebali odabrati jesensko-zimsko ukrasno bilje koje će biti otporno na nadolezeće vremenske uvjete.

Što posaditi u vrijeme veće hladnoće zraka i manjka sunčevih zraka, pokazala nam je dekoraterka Vrtnog centra Šestine Lidija Mamić. Njeni prijedlozi stali su u dvije kombinacije, od kojih je prva u ovalnoj tegli od terakote.

Jesenske tegle bogate su bojama

Za prvu teglu Lidija je izabrala kalocefalus, to je višegodišnja biljka koju osim u srebrnoj možete pronaći u žutoj, narančastoj i crvenoj boji. Tvori mali grmić sa sitnim bijelim cvjetovima.

Druga biljkica je brasika ili ukrasni kelj. Ona ne naraste prevelika. „Radi se o jednogodišnjoj biljci o kojoj nema puno brige. Ocvali listići ili sami otpadnu ili ih mi otrgnemo i to je sva briga oko brasike“, istaknula je Lidija.

U sredinu tegle dodala je šumsku biljku hojheru koje se razraste do nekih 30-tak centimetara i zimzelena je. Također dodala je i kalunu odnosno vrijesak. Vrijesak prirodno raste na Velebitu. On je divlja biljka. „Obzirom da raste na Velebitu on ustvari voli svježije vrijeme, ne voli puno sunca ni puno vrućina. A obzirom da sunce više nije jako, neće mu smetati gdje god da ga stavite“, objasnila je Lidija.

vrijesak-kaluna-vrtni-centar-sestine-dom-na-kvadrat — **Vrijesak -kaluna**

Na kraju je dodala i jednu vrstu crnogorice – hamaeciparis. „Hamaeciparis inače naraste u veliko stablo, ali mu za to treba puno godina pa se stoga ovako maleni može koristiti za dekoraciju“, kazala je Lidija.

jesenska-tegla-terakota-vrtni-centar-sestine-dom-na-kvadrat-2

Jesensko ukrasno bilje za trendi eksterijere

Drugu kombinaciju jesenskog ukrasnog bilja posadila je u modernoj mat sivoj žardinjeri. Za nju je odabrala hebu, eriku i maćuhice. „Heba je niski zimzeleni grm koji naraste do nekih 40-50 centimetara, ali isto tako je otporan na rezidbu tako da ga možemo šišati, orezivati. Njemu to ne smeta“, objasnila je.

heba-vrtni-centar-sestine-dom-na-kvadrat — **Heba**

Erika, odnosno kraljica zime, zanimljiva je po tome što ima jako dugu cvatnju i voli svježinu. „Ona cvate od kraja ljeta pa sve do sljedeće godine do proljeća. Znači njoj odgovara svježina. Voli zimu, voli hlad, voli sjenu. Zato ćemo ju posaditi malo ispod malo niže od ove hebe, jer heba će joj ako i bude nekog sunca, raditi hlad“ istaknula je Lidija.

erika-vrtni-centar-sestine-dom-na-kvadrat — **Erika**

Živost jesenjskoj tegli dala je razigranim jesensko-zimskim žutim maćuhicama.

zute-macuhice-vrtni-centar-sestine-do-na-kvadrat — **Jesensko-zimske maćuhice**

Savjeti za održavanje vanjskog jesenskog ukrasnog bilja

Nakon sadnje biljke zalijte vodom u koju ste dodali kvalitetno bio gnojivo. Sa zalijevanjem nemojte pretjerati. Jesenske biljke u tegli mogle bi brzo istrunuti ako će zemlja biti prevlažna. „Biljke koje su u teglama i žardinjerama ograničene su prostorom, pogotovo ako je riječ o grmićima i malo većim biljkama. Zato je važno dohranjivati zemlju koje je vrlo malo. Ove biljke nisu u vrtu, u prirodi i ne mogu uzimati hranjiva iz zemlje samostalno nego im ovdje mi moramo pomoći“, savjetuje Lidija.

Također, ocvale cvjetove jesenskog ukrasnog bilja potrebno je redovito orezivati. Sve ove biljke će nam vratiti stostruko i cijelu jesen i cijelu zimu ćemo imati rascvjetani balkon ili predivan ulaz u kuću.

vrtni centar Šestine

Up Next

Inovativni sustavi odvodnje za eksterijer i interijer

Ne propustite

Zeleno je in – upoznajte kolekcionarku rijetkih biljaka

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.

Vrt

Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi

Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.

To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.

Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.

Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla

Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.

Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.

Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Otpalo lišće na travnjaku koje služi kao prirodni malč u vrtu

Sklonište za život i bioraznolikost

Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.

Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.

Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.

Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu

Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.

U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.

Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja

Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.

Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.

6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje

Priroda zna što radi

Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.

Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.

Nastavite čitati

Vrt

Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“

Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.

Vertikutierer_Combi_Care prozračivanje i rahljenje travnjaka

Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.

Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.

Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.

Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.