Voditeljica Odjela sobnog bilja u Iris MBM Vrtnom centru, mag. ing. agr. Sandra Bedran, za male balkone preporučuje princip vertikalnih zidova. To bi značilo da se prostor za pohranu biljaka napravi na zidovima. U kućnoj radinosti mogu se napraviti police od paleta na koje se postavljaju biljke. Ili se mogu kupiti gotove metalne police koje već imaju kukice.

Organizacija biljaka se može napraviti i uz pomoć ukrasnih posuda koje se mogu zakačiti za ogradu balkona ili objesiti.

Kod postavljanja biljaka na balkon trebalo bi voditi računa na koju stranu svijeta je okrenut. Ako se biljke nalaze na jugu, više je sunca i trebalo bi ih više zalijevati. Ako je balkon okrenut prema istoku, trebat će staviti biljke koje podnose sjenu i polusjenu. Aromatično i začinsko bilje odlično će se uklopiti na svim balkonima.

Organizacija biljaka u teglama

Da bi biljke ostale uvijek svježe, prije kupovine razmislite o odabiru odgovarajućih teglica. One su različitih dezena i veličina, a materijali od kojih su napravljene odredit će s kojom količinom vode treba zalijevati biljke koje se u njima nalaze. Na tržištu su dostupne plastične, metalne i terakotne. Kod terakotnih treba biti posebno oprezan, jer terakota upija vodu pa bi biljke trebalo češće zalijevati.

Organizacija biljaka na vrtnoj terasi i u vrtu

Ako imate vrt i vrtnu terasu, nju će zasigurno uljepšati rascvjetala pelargonija i ukrasna plava kadulja čiji su cvatovi slični lavandinim. Osim sadnje u vrtu, i u teglama ih se može jednako lijepo organizirati – na upečatljivom komadu starog namještaja ili vrtnoj dekoraciji po izboru.

Vrtne terase nude puno više mogućnosti za kombiniranje. Organizacija biljaka u rustikalnim sanducima ili kašetama, pletenim košarama i drvenim posudama uz odgovarajući vrtni set ili garnituru pomoći će vam kreirati atmosferu kakvu želite.

Rasvjeta kao završni detalj

No za ugodan ambijent na svojoj vrtnoj terasi ili u vrtu, ne zaboravite na rasvjetu. Dok se danju pune, različite vrste solarnih svjetiljki osvijetlit će i vaše vrtne stazice te omogućiti vam boravak na vašim terasama i u vrtovima do kasno u noć.

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

Ranoproljetne povrtnice

Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat. Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat

Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari. Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m² i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.

Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.

Špinat

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.

Zelenilo i cvatuće bilje na balkonu svakako djeluje umirujuće. A umirujuće je i terapeutski bavljenje vrtlarenjem. Ideju koje su biljke idealne za balkone potražili smo u Iris MBM Vrtnom centru.

Kombinacija crnogoričnog malog čempresa, trajnice erike s bršljanom i iberisom bit će dovoljno atraktivna.

Kada ste odabrali biljke za balkone, vrijeme je za sadnju. Agronomkinja Anita Surić – Klarić objašnjava nam da za početak treba izbušiti rupe na dnu posude u koju sadite.

U posudu postavite dva do tri centimetra drenažnog sloja. To mogu biti kuglice od pečene gline koje upijaju suvišnu vlagu održavajući tako supstrat mokrim. Kuglice prekrijte s otprilike pet centimetara zemlje.

Koristite univerzalni supstrat koji u sebi sadrži treset i humusnu zemlju s mješavinom gnojiva i mikro elemenata. Takav će supstrat osiguravati i dodatnu prihranu biljkama.

Odabir biljaka

Središnji dio balkonskog ukrasa neka bude trajna crnogorična vrsta – mali čempres. Biljku izvadite iz lonca sa zemljom i korijenjem. Ako je jako dugačko, prikratite ga, ali u ovom slučaju bit će dovoljno malo ga rastvoriti. Čempresu pridružite eriku. Ona cvate veći dio godine. Iberis je tipična proljetna vrsta koja cvate cijelo proljeće.

„Žardinjeru nikada ne treba prenatrpati, uvijek treba ostaviti dovoljno razmaka između biljaka, ovisno o tome koliko nam prostora dozvoljava razmak u žardinjeri. To je u ovom slučaju jedno desetak centimetara razmaka“, objašnjava Surić – Klarić.

Donji dio posude upotpunite takozvanim podrastom. U ovom slučaju sadi se bršljan. Nakon što ste biljke rasporedili, ponovno ih zasipajte zemljom do centimetar visine ispod gornjeg vrha posude.

A nakon što iberis ocvate, možete ga zamijeniti različitim ljetnicama poput pelargonija, geranija, begonija. Pitate se kako sada doći do tog cvijeća? Iris MBM vrtni centar dostavlja ga na vaša vrata.

Sad kad imate posađen ukras za balkon, nedostaje još samo savjet kako ga održavati.

„Zalijevanje prvenstveno ovisi o temperaturi zraka i zapravo položaju u kojem nam stoji žardinjera, da li se isušuje preko dana, koliko ima sunčevih zraka u danu i otprilike jednom do dva puta tjedno ovisno o temperaturi zraka treba zaliti. Zlatno pravilo kaže da je bolja djelomična suša za biljke, nego prevelika vlaga. Od prevelike vlage najčešće biljka trune“, završava stručnjakinja iz Iris MBM Vrtnog centra.

Stručne savjete za sadnju biljaka na balkonima donosimo vam u suradnji s Iris MBM Vrtnim centrom.