Vrt
Početak ideje o vrtu kreće od održavanja
Stvaranje lijepog vrta više je od slučajnog procesa. Želite li da vaš vrt uvijek izgleda uredno, kod planiranja prvo trebate razmisliti o kasnijem održavanju. Nataša Tiška Vrsalović otkrila nam je zašto i kako se dizajnira vrt.
Smjernice u dizajniranju vrta
Dizajn vrta uključuje mnogo stavki, počevši od biljnog materijala do rasvjete ili vodenih elemenata, no nekoliko je glavnih smjernica kojima se treba voditi u dizajniranju vrta.
Glavne stvari o kojima treba razmišljati kad netko želi imati vrt i prva stvar koju trebate nekoga pitate je na koji način ćete taj vrt koristiti. Da li ćete ga koristiti cijele godine ili ćete ga koristiti samo ljeti.
“Vrt bi tada trebalo osmisliti na način da tijekom cijele godine bude nešto atraktivno u vrtu, bilo da se radi o nekoj atraktivnoj kori drveća ili grmlja zimi, da se radi o rano proljetnim cvjetnim grmovima ili trajnicama ili da se radi o jesenskoj boji lišća”, objašnjava Nataša Tiška Vrsalović.
Ako netko koristi taj vrt samo tijekom ljeta, jesenska boja lišća ili kora zimi neće mu biti presudna pa bi u tom slučaju trebalo vrt prilagoditi da se odabiru biljke koje su najatraktivnije bilo cvijetom, lišćem u periodu kad će taj vrt biti korišten.
Vrt treba prilagoditi vlastitim željama i potrebama. Ako se radi o privatnom vrtu, tada znamo i tko će ga koristiti. Primjerice, Nataša savjetuje da ako obitelj ima malu djecu ne sadi grmove s trnjem kako se djeca ne bi nabola te se mogla nesmetano kretati.
Vrt se može napraviti na puno različitih načina
Monokromatski vrt znači da će biti samo od zelenila ili da će biti posađena samo jedna boja različitih cvatućih biljaka. No, prije svega, treba znati na kojoj lokaciji i mikro lokaciji se vrt nalazi kako bi se biljni materijal odabrao prema klimatskim uvjetima.
To znači da treba znati koliko je sunca na lokaciji, koliko vjetra, koja je minimalna, a koja maksimalna temperatura kroz godinu. Dizajner vrta obići će lokaciju i snimiti sve ono što mu je za projekt važno.
“To obuhvaća svu postojeću vegetaciju na terenu, što nam je vrlo važno da vidimo ukoliko je ona kvalitetna da se zadrži da se može uklopiti u novo projektno rješenje. Ukoliko smatramo da je bolesna, loša, nagnuta, opasna da se ukloni, prvenstveno krećemo od inventarizacije i valorizacije biljnog fonda na parceli koju trebamo urediti.”
Nadalje, važan je i okoliš u kojem se objekt nalazi, da li je to neka gradska sredina ili se radi o mjestu koje se nalazi negdje na osami u prirodi, tako da i to uređenje bude prilagođeno ambijentu u kojem se objekt nalazi.
Travnjak je najzahtjevniji za održavanje
Kod planiranja vrta važna je stavka održavanje vrta i to treba unaprijed znati te prema tome odrediti biljne vrste koje će se posaditi.
“Bitno je znati da nešto što izgleda kao najjednostavnija stvar, a to je travnjak, da je upravo to najzahtjevnije za održavanje ako želite imati uređeni travnjak. Uz to, morate ga redovito i navodnjavati sa barem pet litara vode po metru kvadratnom, pa je to ujedno kasnije i neki trošak.”
Želje klijenata su na prvom mjestu, no granice postoje
Javni vrtovi, poput vrtova turističkih objekata rade se za nepoznatog korisnika, odnosno mora biti namijenjen svima i da ga mogu koristiti različite generacije. Zato se tu poštuje struka i budžet kojim se raspolaže, dok se kod privatnog vrta poštuju želje vlasnika uz savjete struke.
“Kod privatnog vrta, tu se više morate prilagođavati željama klijenta, što želi, kako želi jer on točno znade na koji način taj vrt želi koristiti, što bi u njemu htio, njegove preferencije od boja, odabira biljnog materijala, ali moram reći da ipak tu za nas postoje neke granice preko kojih ne možemo ići, odnosno ne možemo prihvatiti neka rješenja koja nisu u skladu sa eto našim razmišljanjem o uređenju vrta”, ističe Nataša.
Za dizajnericu vrta idealan vrt je onaj koji je spojen s prirodom, koji djeluje kao njen njegovani produžetak i poštuje njene zakone.
Mediteranske biljke nisu za kontinentalna podneblja
“Ponekad imamo zahtjeve da recimo u Zagreb posadimo biljke koje su izrazito mediteranske, čak bi neke mogle uspijevati, ali one jednostavno ne pašu u ovome podneblju i to ne bismo htjeli napraviti i onda pokušamo sa klijentima iskomunicirati da to nije najbolja biljka za određeni vrt.”
U Zagrebu Nataša nikada ne bi posadila maslinu. Često ima upite od ljudi koji žele maslinu, no ona može uspjeti samo u određenim uvjetima, na nekoj zaštićenoj poziciji.
Kod odabira biljaka za vrt, posavjetujte se koje biljke vole hlad, koje sunce i koje će sigurno uspijevati u vašem podneblju.
Vrt
Još nije kasno! Vaše omiljeno povrće možete saditi i u kolovozu
Za povrće kojem je potrebno malo vremena da dobro rodi, sadnja u kolovozu osigurat će biljkama dosta sunčeve svjetlosti i toplih temperatura prije nego što stigne jesen
Kolovoz je izvrsno vrijeme za sijanje sjemena i sadnju mladih biljaka. U povrtnjaku, sijanje i sadnja sada će produžiti sezonu berbe, osiguravajući vam kratkoročne berbe salate i drugih brzo rastućih kultura poput rotkvica, kao i dugotrajnije biljke poput zimskog kupusa.
Salata
Otpornije nego što izgledaju, salate se mogu prezimiti u staklenicima i ispod pokrova, omogućujući branje listova od Travnja do Lipnja.
Špinat
Posijan krajem kolovoza, špinat može osigurati urod mladih listova u listopadu, a zatim ući u stanje mirovanja tijekom zime, spreman za osiguranje svježeg uroda listova u rano proljeće. Preživljava oštre mrazove i kišu. Sijte izravno u dobro pripremljeno, plodno tlo i pokrijte niskim pokrovom kada temperature počnu padati.
Lisnato povrće
Brzo klijanje čini lisnato povrće zadovoljavajućim za sijanje, bilo izravno u tlo ili u module za kasniju sadnju. Potonja metoda bolje funkcionira u vlažnim ljetima (puževi mogu pojesti redove sadnica u jednoj noći). Posijte tri sjemenke po modulu, a zatim prorijedite na jednu ili dvije biljke. Pokrijte pokrovom kada temperature počnu padati u jesen.
10 savjeta profesionalnih vrtlara koje je dobro imati na umu – ako želite predivan vrt!
Rukola
Divlja rukola posijana početkom kolovoza osigurat će vam urod svježih listova prije zime, a zatim će mirovati do ožujka, kada će ponovno početi rasti. Salatna rukola ima najbolju šansu preživjeti mrazove ako se posije krajem kolovoza. Također nudi više listova zimi nego divlja rukola, ali često procvjeta u travnju.
Matovilac
Matovilac je ukusna lisnata kultura koja se bere tijekom cijele zime. Posijte ga izravno u dobro pripremljeno tlo i pokrijte pokrovom kada temperature počnu padati. Korijenje matovilca je plitko, stoga ga redovito zalijevajte ako je pokriven ili u inače suhim uvjetima.
Ove se penjačice lako održavaju i stvaraju najbolji prirodni hlad
Mladi luk
Luk ne klija dobro na temperaturama iznad 20°C, pa imajte to na umu pri sjetvi u kolovozu. Sijte izravno u redove na otvorenom, sjemenke pokrivene s 2 cm zemlje, ili u module, s do 10 sjemenki u svakom, za berbu u proljeće.
Repa
Repu je najbolje sijati izravno, a zatim prorijediti. Sijte sjeme štedljivo jer, iako su sitna, čini se da sva klijaju, a naknadni rast je brz. Prorijedite krajem kolovoza ili početkom rujna. Sjeme posijano u modulima može se prorijediti na dvije ili tri biljke u svakom, za presađivanje krajem kolovoza. Pokrivač od flisa ili mreža pomažu u držanju golubova, leptira i kupusnih muha podalje.
Cikorija
Otporna cikorija može se sijati od veljače do rujna za dugu sezonu berbe, pa nastavite sijati u kolovozu za urod tijekom zime. Započnite sa sjemenkama u posudi za sjetvu, prije nego što ih posadite na sunčano mjesto.
Kupus
Proljetni kupus može se sijati izravno na otvorenom ili u zatvorenim prostorima u module za kasniju sadnju, dok zimski kupus uzgojen iz sjemena prethodnih mjeseci treba sada posaditi vani. Zaštitite od gusjenica bijelog kupusara i golubova pomoću fine mreže podignute 1 m od tla kako biste zaštitili ježeve, ili pomoću posebnog kaveza.
Koraba
Posijte korabu što je prije moguće u kolovozu za kasnu berbu u listopadu. I lišće i nabubreni stabljike mogu se jesti – uživajte u njima pečenim, dinstanim ili sirovim.
Vrt
Ovaj vrt nalazi se na krovu garaže i daje voće i povrće gotovo cijele godine
Odluka da se vrt smjesti baš na krov garaže nije bila estetski hir, nego praktično rješenje za ograničen prostor…
Za vrt pun voća i povrća ne treba veliko imanje, čak ni “pravi vrt” na tlu. Sunčana Pomahač Gak svoj je urbani vrt napravila na krovu vlastite garaže, u suradnji s dizajnericom eksterijera Petrom Novak. Rezultat je zelena oaza koja gotovo cijelu godinu donosi svježe povrće, voće i začinsko bilje, na mjestu gdje bi inače stajao goli beton.
Zašto krov garaže, a ne dvorište
Odluka da se vrt smjesti baš na krov garaže nije bila estetski hir, nego praktično rješenje za ograničen prostor. Umjesto da beton ostane neiskorišten, obitelj je dobila dodatnu zelenu površinu. Nije morala žrtvovati dio dvorišta. Ovakav pristup sve je češći u urbanim sredinama. Zemlje je malo, a krovna površina postoji i samo čeka namjenu.
Zeleni krovovi: Urbane oaze koje hlade grad i oživljavaju prostor
Garaže, spremišta i druge pomoćne građevine u pravilu zauzimaju vrijedan dio parcele. Njihov krov gotovo se nikad ne koristi za išta osim odvodnje kišnice. Kad se ta površina pretvori u vrt, obitelj efektivno udvostručuje korisni prostor na istoj kvadraturi zemljišta. Nije potrebna dogradnja ni proširenje imanja. Krovni vrt zahtijeva nešto drugačiju pripremu od vrta na tlu: hidroizolaciju, drenažu i provjeru nosivosti konstrukcije. Jednom kad su ti uvjeti zadovoljeni, prinosi i mogućnosti sadnje gotovo se ne razlikuju od vrta u dvorištu.
Ovakvo rješenje posebno ima smisla na manjim gradskim parcelama. Svaki kvadratni metar zemlje tu ima cijenu, a dvorište se često dijeli između parkinga, terase i prilaza kući.
Umjesto da se zelena površina žrtvuje u korist funkcionalnosti, krov garaže preuzima ulogu koju bi inače imao dio dvorišta. Obitelj tako ne mora birati između vrta i praktičnog rasporeda imanja. Sve veći broj urbanih vrtlara u Hrvatskoj i regiji prepoznaje upravo tu logiku. Krovne površine koje su desetljećima stajale prazne danas postaju najlogičnije mjesto za uzgoj hrane, tamo gdje na tlu jednostavno nema mjesta.
Planiranje
Lokacija diktira sve ostale odluke.
“Kako imamo najveći dio vrta južno orijentiran, morali smo raditi sa suncem”, objašnjava Novak.
Budući da je riječ o krovnom vrtu iznad garaže, bilo je potrebno birati bilje čiji korijenov sustav odgovara i sunčanoj poziciji i ograničenom sloju zemlje, dva uvjeta koja se ne poklapaju uvijek lako.
Biljke prilagođene tankom sloju zemlje
Umjesto klasičnog travnjaka, koji zahtijeva puno održavanja, u vrtu je posađena bijela djetelina kao bujna i lijepa zamjena. Začinsko bilje poput kadulje, mačje metvice, metvice i šumskih jagoda dobro podnosi tlo slabije kvalitete i manje zalijevanja. Smilje i ružmarin također dobro uspijevaju u takvim uvjetima, a njihova prednost je što ne traže dubok sloj supstrata da bi napredovali.
Povišene gredice
Sve gredice s povrćem odignute su od zemlje u okvirima od ariša, odabranog zbog ljepote drveta i velike dugotrajnosti. Za manji budžet, umjesto ariša mogu poslužiti smreka ili jela, iako je ariš vizualno zanimljiviji i dugotrajniji. Sličan pristup opisali smo i u vodiču o visokim gredicama na balkonu ili u vrtu, gdje se objašnjava kako povišene gredice poboljšavaju drenažu i olakšavaju kontrolu kvalitete tla, što je posebno važno kad se sadi na krovnoj konstrukciji s ograničenom dubinom zemlje.
Špaliri kao rješenje za sjeverni dio krova
Dio vrta orijentiran prema sjeveru stvarao je takozvani mrtvi prostor u kojem nije bilo moguće saditi veliko drveće. Rješenje su bili špaliri zasađeni prije godinu dana, koji već daju dosta plodova, a vlasnica je kroz njih uspjela unijeti dodatno voće bez potrebe za velikim stablima kojima korijen jednostavno ne bi imao dovoljno prostora.
Petra Novak posebnu pažnju posvećuje osjećaju kretanja kroz vrt.
“Moja nit vodilja je pružiti korisniku doživljaj kretanja u više smjerova, a da popločenja ne bude previše.”
Alternativne staze izvedene su u stepping tehnici, između kojih se sadi puzajuće bilje poput različitih vrsta timijana, stvarajući dojam hodanja po mirisnom tepihu.
Dobro isplaniran krovni vrt počinje prije prve sadnje
Prije nego što odaberete biljke, važno je analizirati uvjete na lokaciji. Orijentacija vrta prema suncu odredit će koje će vrste najbolje uspijevati, pa južne, osunčane pozicije traže biljke koje dobro podnose toplinu i sušu. Budući da krovni vrtovi najčešće imaju plići sloj zemlje, preporučuje se birati vrste koje uspijevaju u takvim uvjetima i ne zahtijevaju često zalijevanje.
Povišene gredice dodatno olakšavaju uzgoj jer omogućuju bolju kontrolu kvalitete tla, poboljšavaju drenažu i pojednostavljuju održavanje povrća i začinskog bilja. Ako dio vrta ostaje u sjeni ili je okrenut prema sjeveru, umjesto velikog drveća bolje je planirati voćne špalire ili penjačice. Tako ćete iskoristiti prostor bez stvaranja dodatne sjene i dobiti funkcionalan vrt koji će uspijevati tijekom cijele godine.
Vrt kao dječje igralište i učionica
Da gradski vrt može biti i dječje igralište, najbolje pokazuje svakodnevica ove obitelji. Kći Sunčane Pomahač Gak redovito odlazi do gredica s prijateljicom brati jagode koje nisu nijednom prskane.
“Znam da sam ih ja na kraju krajeva od sjemena uzgojila, znam kroz što su prošle, i stavim ih na stol pet minuta nakon što sam ih ubrala i oprala”, kaže vlasnica.
Održavanje
Iako urbani vrt na prvi pogled djeluje zahtjevno, vlasnica tvrdi suprotno.
“Ja volim ići po vrtu i kopati svaki dan, ali zaista to nije puno posla. Mislim da ljudi imaju krivu sliku koliko je to posla”, kaže vlasnica.
Svježe povrće poput rikole, špinata, matovilca i mladog luka dostupno je od veljače, bez potrebe za kupnjom, a djeca u obitelji redovito beru jagode i ostalo voće izravno s gredica.
Za vlastito voće i povrće nije potrebno veliko imanje, ni čak tlo na razini ulice. Uz dobro planiranje, prava izabrana bilja i povišene gredice, zelena oaza može nastati i na krovu garaže usred grada, uz iznenađujuće malo svakodnevnog truda i s plodovima koji stižu na stol nekoliko minuta nakon berbe.
Hashtagovi: #urbanivrt #vrtnakrovu #povišenegredice #uzgojpovrća #vrtnisavjeti #dom2hr
