Povežimo se

Vrt

Početak ideje o vrtu kreće od održavanja

Stvaranje lijepog vrta više je od slučajnog procesa. Želite li da vaš vrt uvijek izgleda uredno, kod planiranja prvo trebate razmisliti o kasnijem održavanju. Nataša Tiška Vrsalović otkrila nam je zašto i kako se dizajnira vrt.

Smjernice u dizajniranju vrta

Dizajn vrta uključuje mnogo stavki, počevši od biljnog materijala do rasvjete ili vodenih elemenata, no nekoliko je glavnih smjernica kojima se treba voditi u dizajniranju vrta.

Glavne stvari o kojima treba razmišljati kad netko želi imati vrt i prva stvar koju trebate nekoga pitate je na koji način ćete taj vrt koristiti. Da li ćete ga koristiti cijele godine ili ćete ga koristiti samo ljeti.

“Vrt bi tada trebalo osmisliti na način da tijekom cijele godine bude nešto atraktivno u vrtu, bilo da se radi o nekoj atraktivnoj kori drveća ili grmlja zimi, da se radi o rano proljetnim cvjetnim grmovima ili trajnicama ili da se radi o jesenskoj boji lišća”, objašnjava Nataša Tiška Vrsalović.

Ako netko koristi taj vrt samo tijekom ljeta, jesenska boja lišća ili kora zimi neće mu biti presudna pa bi u tom slučaju trebalo vrt prilagoditi da se odabiru biljke koje su najatraktivnije bilo cvijetom, lišćem u periodu kad će taj vrt biti korišten.

Vrt treba prilagoditi vlastitim željama i potrebama. Ako se radi o privatnom vrtu, tada znamo i tko će ga koristiti. Primjerice, Nataša savjetuje da ako obitelj ima malu djecu ne sadi grmove s trnjem kako se djeca ne bi nabola te se mogla nesmetano kretati.

Vrt se može napraviti na puno različitih načina

Monokromatski vrt znači da će biti samo od zelenila ili da će biti posađena samo jedna boja različitih cvatućih biljaka. No, prije svega, treba znati na kojoj lokaciji i mikro lokaciji se vrt nalazi kako bi se biljni materijal odabrao prema klimatskim uvjetima.

To znači da treba znati koliko je sunca na lokaciji, koliko vjetra, koja je minimalna, a koja maksimalna temperatura kroz godinu. Dizajner vrta obići će lokaciju i snimiti sve ono što mu je za projekt važno.

“To obuhvaća svu postojeću vegetaciju na terenu, što nam je vrlo važno da vidimo ukoliko je ona kvalitetna da se zadrži da se može uklopiti u novo projektno rješenje. Ukoliko smatramo da je bolesna, loša, nagnuta, opasna da se ukloni, prvenstveno krećemo od inventarizacije i valorizacije biljnog fonda na parceli koju trebamo urediti.”

Nadalje, važan je i okoliš u kojem se objekt nalazi, da li je to neka gradska sredina ili se radi o mjestu koje se nalazi negdje na osami u prirodi, tako da i to uređenje bude prilagođeno ambijentu u kojem se objekt nalazi.

Travnjak je najzahtjevniji za održavanje

Kod planiranja vrta važna je stavka održavanje vrta i to treba unaprijed znati te prema tome odrediti biljne vrste koje će se posaditi.

“Bitno je znati da nešto što izgleda kao najjednostavnija stvar, a to je travnjak, da je upravo to najzahtjevnije za održavanje ako želite imati uređeni travnjak. Uz to, morate ga redovito i navodnjavati  sa barem pet litara vode po metru kvadratnom, pa je to ujedno kasnije i neki trošak.”

Želje klijenata su na prvom mjestu, no granice postoje

Javni vrtovi, poput vrtova turističkih objekata rade se za nepoznatog korisnika, odnosno mora biti namijenjen svima i da ga mogu koristiti različite generacije. Zato se tu poštuje struka i budžet kojim se raspolaže, dok se kod privatnog vrta poštuju želje vlasnika uz savjete struke.

“Kod privatnog vrta, tu se više morate prilagođavati željama klijenta, što želi, kako želi jer on točno znade na koji način taj vrt želi koristiti, što bi u njemu htio, njegove preferencije od boja, odabira biljnog materijala, ali moram reći da ipak tu za nas postoje neke granice preko kojih ne možemo ići, odnosno ne možemo prihvatiti neka rješenja koja nisu u skladu sa eto našim razmišljanjem o uređenju vrta”, ističe Nataša.

Za dizajnericu vrta idealan vrt je onaj koji je spojen s prirodom, koji djeluje kao njen njegovani produžetak i poštuje njene zakone.

Mediteranske biljke nisu za kontinentalna podneblja

“Ponekad imamo zahtjeve da recimo u Zagreb posadimo biljke koje su izrazito mediteranske, čak bi neke mogle uspijevati, ali one jednostavno ne pašu u ovome podneblju i to ne bismo htjeli napraviti i onda pokušamo sa klijentima iskomunicirati da to nije najbolja biljka za određeni vrt.”

U Zagrebu Nataša nikada ne bi posadila maslinu. Često ima upite od ljudi koji žele maslinu, no ona može uspjeti samo u određenim uvjetima, na nekoj zaštićenoj poziciji.

Kod odabira biljaka za vrt, posavjetujte se koje biljke vole hlad, koje sunce i koje će sigurno uspijevati u vašem podneblju.

Vrt

Stabla koja vrijedi imati u dvorištu – i kako ih saditi

Kako odabrati pravo stablo za svoje dvorište?

koje stablo posaditi u dvorištu

Priroda oko kuće ne donosi samo ljepotu već i niz praktičnih koristi. Ako se pitate koje stablo posaditi u dvorištu, odgovor nije jednostavan jer sve ovisi o klimi, veličini dvorišta i vašim željama. Stablo je istovremeno investicija u zdravlje, okoliš i vrijednost vaše nekretnine.

Uz pravi odabir vrste, vaše dvorište može postati mala oaza koja raste zajedno s obitelji.

Koje stablo posaditi u dvorištu?

Pri odabiru stabla važno je razmisliti o namjeni. Želite li hlad, plodove ili dekorativni element? U kontinentalnim krajevima odlično uspijevaju javor, lipa i breza, dok su za Dalmaciju bolji izbor maslina, smokva i koštela.

Zimzelene vrste poput bora ili čempresa daju privatnost tijekom cijele godine, dok ukrasne vrste poput japanske trešnje ili magnolije unose estetiku i poseban ugođaj.

Održavanje: ukrasna stabla zahtijevaju povremenu rezidbu i oblikovanje, dok zimzelena trebaju redovito zalijevanje u prvim godinama rasta i zaštitu od jačih vjetrova. Autohtona stabla su uglavnom zahvalna jer se dobro prilagođavaju klimi.

5 ukrasnih stabala koji će uljepšati svaki vrt i okućnicu

Koje voćke odabrati za dvorište – ljepota i plodovi u jednom

Voćke su praktičan i lijep izbor za svako dvorište. Jabuke, kruške i trešnje u kontinentalnim područjima donose obilne plodove, dok smokve, masline i agrumi odlično uspijevaju na obali. Osim što će obogatiti prehranu, voćke će dvorištu dati sezonsku dinamiku – proljetni cvat, ljetne plodove i jesenske boje.

Održavanje: voćke zahtijevaju redovitu rezidbu, gnojidbu i zaštitu od bolesti. Potrebno ih je zalijevati u sušnim razdobljima, osobito dok su mlade. Ako se pravilno održavaju, mogu trajati desetljećima i postati središnji dio obiteljskog dvorišta.

Najbolja brzorastuća stabla za hlad

Ako želite brzu sjenu i zaštitu od sunca, brzorastuće vrste su pravi izbor. Gledičija, srebrni javor, bagrem i platana rastu nekoliko desetaka centimetara godišnje i već nakon 5–7 godina stvaraju krošnju dovoljnu za ugodnu hladovinu. U urbanim sredinama posebno se cijeni platana zbog velike krošnje i otpornosti na gradske uvjete.

Održavanje: brzorastuća stabla zahtijevaju redovito zalijevanje i oblikovanje u prvim godinama kako bi razvila snažan korijen i stabilnu krošnju. Nakon što se ukorijene, vrlo su otporna i dugovječna.

Kada saditi koja stabla?

Jesen je idealna za sadnju listopadnih stabala jer imaju dovoljno vremena razviti korijenje prije zime.

Proljeće je pogodno za voćke i ukrasne vrste, osobito u područjima s hladnim zimama. Zima i ljeto se uglavnom izbjegavaju, osim kod kontejnerskih sadnica koje se mogu saditi cijele godine uz redovito navodnjavanje.

Kako posaditi stablo korak po korak

Prvo odaberite pravo mjesto – uzmite u obzir koliko će stablo narasti i koliko će mu trebati prostora.

Iskopajte jamu dvostruko širu od korijena i duboku koliko je visina korijenove bale. Pripremite tlo s kompostom, postavite sadnicu i zaspite zemljom.

Zalijte obilno i po potrebi poduprite kolcem. U prvim godinama redovito zalijevajte, a kasnije će stablo postati otpornije.

koje stablo posaditi u dvorištu

Tlo i razmak – na što valja obratiti pažnju

Stabla najbolje uspijevaju u dobro dreniranom i rahlo obrađenom tlu. Ako je tlo glinasto, preporučuje se dodati pijesak i kompost, dok pjeskovita tla trebaju više organske tvari. Vapnena tla pogodna su za smokvu, maslinu i badem, dok jabuka i kruška vole neutralna do blago kisela tla.

Razmak je jednako važan kao i vrsta tla. Velika stabla poput oraha ili kestena treba saditi najmanje 6–8 metara od kuće i drugih stabala jer razvijaju široku krošnju i korijen. Manja stabla i voćke, poput jabuke ili trešnje, dobro uspijevaju na udaljenosti od 3–4 metra. Preblizu posađena stabla mogu se natjecati za vodu i hranjive tvari, a korijen može ugroziti temelje kuće ako se sadi neposredno uz zidove.

Gdje kupiti sadnice i sjemenke drva koje ste odabrali za vaš vrt?

Sadnice se mogu kupiti u rasadnicima, vrtnim centrima i poljoprivrednim trgovinama, gdje možete dobiti i savjet stručnjaka o odabiru vrste.

Online trgovine nude veći izbor egzotičnih ili ukrasnih vrsta, dok se lokalne sadnice bolje prilagođavaju tlu i klimi. Ako birate sjemenke, imajte na umu da rast traje dulje i zahtijeva strpljenje.

Koje stablo posaditi u dvorištu – i zašto

Ako se pitate koje stablo posaditi u dvorištu, imajte na umu da ono donosi brojne prednosti – prirodnu klimu, manju potrebu za klimom ljeti i dodatno grijanje zimi, zaštitu od buke i vjetra, ljepši izgled okućnice te povećanje vrijednosti nekretnine.

Uz to, stabla proizvode kisik, poboljšavaju kvalitetu zraka i privlače ptice i korisne insekte.

Jedno stablo u dvorištu znači puno više od ukrasa – ono je izvor hlada, hrane, ljepote i zdravlja. Pravilnim odabirom vrste, redovitom njegom i pažljivom sadnjom, svako dvorište može postati zelena oaza. Ako razmišljate dugoročno, birajte stabla koja odgovaraju vašoj klimi i prostoru, obratite pozornost na razmak i tlo te uživajte u njihovim dobrobitima desetljećima.

Nastavite čitati

Sobno bilje

Vratili ste se s godišnjeg, a sobne biljke su vam uvenule? Evo što (ne) treba raditi

5 koraka za spašavanje biljaka!

uvenule sobne biljke

Bez obzira jeste li ih ostavili s tanjurićem vode, zamolili susjedu da ih zalije ili se jednostavno nadali najboljem – povratak s godišnjeg može vas dočekati s neugodnim prizorom: biljke s klonulim listovima, suhim supstratom i bez znaka života. Uvenule sobne biljke u vašem domu zaista znaju izgledati tužno. No, nije sve izgubljeno.

Kako zaštititi svoje biljke od temperaturnog stresa, pepelnice i ostalih štetnika

U nastavku donosimo što (ne) treba raditi kad vas dočekaju uvenule sobne biljke, i kako im pomoći da se oporave.

1. Nemojte odmah krenuti s preobilnim zalijevanjem

Prva pogreška je panično zalijevanje – pogotovo ako je zemlja jako suha i voda samo prolazi kroz nju. Kad je zemlja jako isušena, posebno kod sobnih biljaka u teglama s tresetnim supstratom, dolazi do tzv. hidrofobnog efekta – zemlja postaje vodoodbojna.

10 najvažnijih savjeta za pravilno zalijevanje biljaka

To znači da umjesto da upije vodu, zemlja je “odbija”, a voda samo procuri niz stijenke tegle i iscuri kroz rupice na dnu, ostavljajući korijenje i dalje suhim.

Ovo je česta pojava kod biljaka koje dugo nisu zalijevane – suhi treset se stvrdne i izgubi sposobnost zadržavanja vlage. Umjesto toga:

  • Izvadite biljku iz ukrasne posude ako je u jednoj.
  • Stavite je u lavor s mlakom vodom (do pola visine tegle) i pustite je da “popije” kroz drenažne rupice 15-30 minuta.
  • Ostavite da se dobro ocijedi prije vraćanja na mjesto.
kako spasiti uvenule sobne biljke

2. Pogledajte korijen – on vam govori sve

Ako biljka i dalje izgleda beživotno, nježno je izvadite iz posude i provjerite korijen:

  • Bijeli ili svijetlosmeđi korijen znači da još ima nade.
  • Crn, mekan i smrdljiv korijen znak je truljenja – u tom slučaju uklonite sve trule dijelove i presadite biljku u svježi supstrat.

3. Ne gnojite odmah

Kad je biljka uvenula, to znači da je pod velikim fiziološkim stresom – najčešće zbog nedostatka vode, prevelike vrućine ili oštećenja korijena. U takvom stanju njezini metabolički procesi usporavaju, a korijen nije sposoban pravilno apsorbirati hranjive tvari.

Dodavanje gnojiva u tom trenutku ne pomaže, već može dodatno oštetiti oslabljeno korijenje, osobito ako se radi o mineralnom (kemijskom) gnojivu. Gnojivo tada djeluje kao sol koja dodatno “izvlači” vlagu iz stanica, što može pogoršati stanje i dovesti do tzv. opeklina korijena.

Zato je najbolje pričekati da se biljka rehidratizira, stabilizira i pokaže znakove oporavka – poput novih listova ili čvršćih stabljika – i tek tada uvesti blagu prihranu, po mogućnosti organsku.Uvenula biljka je pod stresom. Gnojivo će je dodatno opteretiti.

Pričekajte barem 2-3 tjedna, i tek kad se pojave novi listići, možete početi s blagim prihranama.

4. Sjenovito i vlažno, ali ne mokro

Nakon “spašavanja”, stavite biljku na svijetlo, ali ne izravno sunce. Redovito prskajte listove i pratite oporavak. Ako su listovi jako suhi, možete ih i lagano obrisati vlažnom krpicom.

5. Ponekad – treba znati i pustiti

Ako nakon nekoliko tjedana pažljive njege biljka ne pokazuje znakove života – nema novih izboja, stabljika je mekana, a korijen truo – možda je vrijeme da se oprostite. I to je u redu.

Biljke su živa bića i nisu sve situacije popravljive. No čak i u toj situaciji – nešto se još može učiniti.

Može li se spasiti barem dio biljke?

U nekim slučajevima moguće je uzeti zdravi dio biljke i pokušati ga razmnožiti:

  • Stabljike koje su još čvrste i zelene mogu se odrezati, staviti u vodu ili u vlažan supstrat i potaknuti na razvoj novog korijenja.
  • Listovi sukulenata, primjerice, često se mogu posaditi direktno u suhu zemlju i uz malo sreće pustit će nove izbojke.
  • Kod biljaka poput pothosa, tradescantije ili afričke ljubičice, rezanje reznica i ukorjenjivanje u vodi vrlo je učinkovita metoda spašavanja.

Na taj način, iako ste izgubili staru biljku, možete započeti novi životni ciklus njezina “potomka” – simbolično, ali i praktično.

8 znakova koji otkrivaju da je vaša biljka bolesna – evo kako je spasiti

Sljedeće godine izbjegnite uvenule sobne biljke

Ako vas je ovaj povratak s godišnjeg dočekao s lošim iznenađenjem, iskoristite iskustvo za sljedeći put. Dobra priprema može uvelike smanjiti stres – vama i biljkama.

Evo nekoliko korisnih koraka koje možete poduzeti prije odlaska na odmor:

  • Zalijte biljke temeljito dan-dva prije puta, ali ne neposredno prije – kako biste spriječili truljenje korijena.
  • Grupirajte biljke zajedno na jednom mjestu, po mogućnosti u sjeni, kako bi zadržale vlagu kroz mikroklimu.
  • Koristite sustave samozalijevanja: staklene boce okrenute naopako, konce ili trake za kapilarno zalijevanje, ili specijalizirane posude sa spremnicima.
  • Zamolite nekoga da navrati, ali jasno objasnite koliko i kako zalijevati – prekomjerno zalijevanje može biti jednako štetno.
  • Preskočite gnojidbu tjedan dana prije odlaska – biljke u mirovanju bolje podnose privremeni stres.

Tako ćete idući put s odmora donijeti samo lijepe uspomene – a ne i planove za spašavanje svog kućnog bilja.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice