Vrt

Početak ideje o vrtu kreće od održavanja

Stvaranje lijepog vrta više je od slučajnog procesa. Želite li da vaš vrt uvijek izgleda uredno, kod planiranja prvo trebate razmisliti o kasnijem održavanju. Nataša Tiška Vrsalović otkrila nam je zašto i kako se dizajnira vrt.

Smjernice u dizajniranju vrta

Dizajn vrta uključuje mnogo stavki, počevši od biljnog materijala do rasvjete ili vodenih elemenata, no nekoliko je glavnih smjernica kojima se treba voditi u dizajniranju vrta.

Glavne stvari o kojima treba razmišljati kad netko želi imati vrt i prva stvar koju trebate nekoga pitate je na koji način ćete taj vrt koristiti. Da li ćete ga koristiti cijele godine ili ćete ga koristiti samo ljeti.

“Vrt bi tada trebalo osmisliti na način da tijekom cijele godine bude nešto atraktivno u vrtu, bilo da se radi o nekoj atraktivnoj kori drveća ili grmlja zimi, da se radi o rano proljetnim cvjetnim grmovima ili trajnicama ili da se radi o jesenskoj boji lišća”, objašnjava Nataša Tiška Vrsalović.

Ako netko koristi taj vrt samo tijekom ljeta, jesenska boja lišća ili kora zimi neće mu biti presudna pa bi u tom slučaju trebalo vrt prilagoditi da se odabiru biljke koje su najatraktivnije bilo cvijetom, lišćem u periodu kad će taj vrt biti korišten.

Vrt treba prilagoditi vlastitim željama i potrebama. Ako se radi o privatnom vrtu, tada znamo i tko će ga koristiti. Primjerice, Nataša savjetuje da ako obitelj ima malu djecu ne sadi grmove s trnjem kako se djeca ne bi nabola te se mogla nesmetano kretati.

Vrt se može napraviti na puno različitih načina

Monokromatski vrt znači da će biti samo od zelenila ili da će biti posađena samo jedna boja različitih cvatućih biljaka. No, prije svega, treba znati na kojoj lokaciji i mikro lokaciji se vrt nalazi kako bi se biljni materijal odabrao prema klimatskim uvjetima.

To znači da treba znati koliko je sunca na lokaciji, koliko vjetra, koja je minimalna, a koja maksimalna temperatura kroz godinu. Dizajner vrta obići će lokaciju i snimiti sve ono što mu je za projekt važno.

“To obuhvaća svu postojeću vegetaciju na terenu, što nam je vrlo važno da vidimo ukoliko je ona kvalitetna da se zadrži da se može uklopiti u novo projektno rješenje. Ukoliko smatramo da je bolesna, loša, nagnuta, opasna da se ukloni, prvenstveno krećemo od inventarizacije i valorizacije biljnog fonda na parceli koju trebamo urediti.”

Nadalje, važan je i okoliš u kojem se objekt nalazi, da li je to neka gradska sredina ili se radi o mjestu koje se nalazi negdje na osami u prirodi, tako da i to uređenje bude prilagođeno ambijentu u kojem se objekt nalazi.

Travnjak je najzahtjevniji za održavanje

Kod planiranja vrta važna je stavka održavanje vrta i to treba unaprijed znati te prema tome odrediti biljne vrste koje će se posaditi.

“Bitno je znati da nešto što izgleda kao najjednostavnija stvar, a to je travnjak, da je upravo to najzahtjevnije za održavanje ako želite imati uređeni travnjak. Uz to, morate ga redovito i navodnjavati sa barem pet litara vode po metru kvadratnom, pa je to ujedno kasnije i neki trošak.”

Želje klijenata su na prvom mjestu, no granice postoje

Javni vrtovi, poput vrtova turističkih objekata rade se za nepoznatog korisnika, odnosno mora biti namijenjen svima i da ga mogu koristiti različite generacije. Zato se tu poštuje struka i budžet kojim se raspolaže, dok se kod privatnog vrta poštuju želje vlasnika uz savjete struke.

“Kod privatnog vrta, tu se više morate prilagođavati željama klijenta, što želi, kako želi jer on točno znade na koji način taj vrt želi koristiti, što bi u njemu htio, njegove preferencije od boja, odabira biljnog materijala, ali moram reći da ipak tu za nas postoje neke granice preko kojih ne možemo ići, odnosno ne možemo prihvatiti neka rješenja koja nisu u skladu sa eto našim razmišljanjem o uređenju vrta”, ističe Nataša.

Za dizajnericu vrta idealan vrt je onaj koji je spojen s prirodom, koji djeluje kao njen njegovani produžetak i poštuje njene zakone.

Mediteranske biljke nisu za kontinentalna podneblja

“Ponekad imamo zahtjeve da recimo u Zagreb posadimo biljke koje su izrazito mediteranske, čak bi neke mogle uspijevati, ali one jednostavno ne pašu u ovome podneblju i to ne bismo htjeli napraviti i onda pokušamo sa klijentima iskomunicirati da to nije najbolja biljka za određeni vrt.”

U Zagrebu Nataša nikada ne bi posadila maslinu. Često ima upite od ljudi koji žele maslinu, no ona može uspjeti samo u određenim uvjetima, na nekoj zaštićenoj poziciji.

Kod odabira biljaka za vrt, posavjetujte se koje biljke vole hlad, koje sunce i koje će sigurno uspijevati u vašem podneblju.

Up Next

Ukrasne tegle Miravila odlična su dekoracija za svaki prostor

Ne propustite

Narodni lijek i prirodni ljepotan: Aloe vera

Vrt

Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi

Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.

To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.

Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.

Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla

Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.

Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.

Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Otpalo lišće na travnjaku koje služi kao prirodni malč u vrtu

Sklonište za život i bioraznolikost

Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.

Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.

Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.

Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu

Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.

U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.

Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja

Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.

Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.

6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje

Priroda zna što radi

Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.

Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.

Nastavite čitati

Vrt

Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“

Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.

Vertikutierer_Combi_Care prozračivanje i rahljenje travnjaka

Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.

Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.

Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.

Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.