Vrt
Vježbanje na otvorenom: Trenerica otkriva kako vrt pretvoriti u prostor za aktivnosti
Dobro uređen vrt može vam olakšati izvođenje vježbi, poboljšati sigurnost i učiniti treninge ugodnijima

Uređenje vrta za vježbanje može transformirati vašu vanjsku oazu u funkcionalan i inspirativan prostor za tjelesnu aktivnost. Priprema prostora nije samo stvar estetike, već i praktičnosti.
Pristojno uređen vrt može vam olakšati izvođenje vježbi, poboljšati sigurnost i učiniti treninge ugodnijima. Može biti i motivacija – kad taj svoj vrt lijepo sredite i pripremite za vježbanje, šteta bi bila ne iskoristiti luksuz koji ste si omogućili za dobar trening.
Odabir pravog mjesta
Procjena prostora: Prvi korak u pripremi vrta za trening je procjena dostupnog prostora. Pogledajte svoj vrt i odredite koje područje je najpogodnije za vježbanje. Idealno bi bilo da to bude ravna i prostrana površina, no čak i manji vrtovi mogu biti prilagođeni za vježbanje.
Ako imate ograničen prostor, razmislite o tome kako ga maksimalno iskoristiti. Na primjer, vježbe poput sklekova, čučnjeva ili planka ne zahtijevaju puno prostora, dok bi za trčanje ili sprintove trebali osigurati duži prostor, primjerice stazu uz rub vrta.
Površina tla: Površina na kojoj ćete vježbati vrlo je važna. Trava je prirodan i ugodan izbor jer pruža mekšu podlogu koja smanjuje pritisak na zglobove, posebno kod skakanja ili trčanja. No, trava može biti skliska kada je mokra, stoga je važno redovito održavati travnjak. Ako nemate travnatu površinu, ili ako želite dodatno osiguranje, možete razmisliti o postavljanju gumene podloge ili vanjskih prostirki koje će omogućiti sigurno i udobno vježbanje.

Osiguranje privatnosti
Ograde i živice: Privatnost je jedan od ključnih elemenata ugodnog vježbanja na otvorenom. Ako je vaš vrt izložen pogledima susjeda ili prolaznika, razmislite o postavljanju ograde ili živice. Drvene ograde ili paneli mogu biti estetski ugodni, a ujedno pružaju dobru zaštitu od pogleda. Ako preferirate prirodniji izgled, živica je odličan izbor. Biljke poput tuje ili bambusa brzo rastu i stvaraju gusti zeleni zid koji će vas odvojiti od okoline.
Visoke biljke i pergole: Osim živice, možete koristiti i visoke biljke ili pergole kao prirodne barijere. Pergole možete prekriti penjačicama poput loze ili ruža, što će stvoriti dodatnu hladovinu i ugodan ambijent za vježbanje. Postavljanjem biljaka u velikim teglama također možete stvoriti fleksibilne barijere koje možete premještati prema potrebi.

Osvjetljenje i sjena
Prirodna svjetlost: Trening na otvorenom pruža prednosti poput sunčeve svjetlosti koja je važna za sintezu vitamina D. Međutim, pretjerano izlaganje suncu, posebno tijekom ljetnih mjeseci, može biti štetno. Stoga je važno osigurati ravnotežu između izlaganja suncu i zaštite od prejakih zraka. Prostor u kojem planirate vježbati trebao bi imati prirodnu sjenu, bilo od drveća ili pergola. Ako u vrtu nemate dovoljno prirodne sjene, možete postaviti suncobrane, tende ili platna koja će vam pružiti zaštitu tijekom vrućih dana.
Umjetno osvjetljenje: Ako planirate vježbati rano ujutro ili navečer, trebat će vam adekvatno umjetno osvjetljenje. Postavljanje vanjskih svjetiljki na strateškim mjestima, poput rubova staze ili blizu vježbovnih zona, omogućit će vam sigurno kretanje i spriječiti nesreće. LED svjetiljke su energetski učinkovite i mogu se postaviti na solarni pogon, što je ekološki prihvatljivo rješenje.

Dodavanje opreme
Osnovna oprema za trening: Kada ste uredili osnovni prostor, možete razmisliti o dodavanju osnovne opreme za vježbanje. Vrt može biti opremljen jednostavnim rekvizitima koji ne zauzimaju puno prostora, ali značajno obogaćuju vaš trening. Primjerice, klupa za vježbanje može se koristiti za izvođenje različitih vježbi poput dipsa, sklekova ili za sjedenje i odmor. Šipka za zgibove može se postaviti između dva stabla ili na posebno izrađenom postolju.
Elastične trake i utezi: Elastične trake su izuzetno svestran rekvizit koji možete pričvrstiti na stabla, ograde ili pergole i koristiti za razne vježbe otpora. Slobodni utezi poput bučica ili girja također su izvrsni za vanjski trening. Ako nemate mjesta za skladištenje opreme u vrtu, razmislite o tome da napravite mali vanjski ormarić ili sanduk u koji ćete spremiti opremu kada je ne koristite.
Vanjska teretana: Ako imate više prostora i želite ozbiljnije pristupiti vježbanju, možete razmisliti o postavljanju mini vanjske teretane. To može uključivati jednostavne strukture poput monkey bars-a, konopa za penjanje ili male zidove za penjanje. Vanjske teretane postaju sve popularnije jer omogućuju kompleksne treninge s elementima crossfita ili funkcionalnog treninga.

Zelenilo i prirodni elementi
Biljke i cvijeće: Uključivanje prirodnih elemenata u prostor za vježbanje može stvoriti ugodan ambijent koji će vas motivirati na redovito vježbanje. Biljke poput lavande, ružmarina ili mente ne samo da su estetski privlačne, već i šire ugodan miris koji može pozitivno utjecati na vaše raspoloženje tijekom treninga. Cvjetne gredice ili ukrasni grmovi mogu poslužiti kao prirodna granica između različitih vježbovnih zona u vrtu.
Prirodne staze: Ako imate veći vrt, možete kreirati prirodne staze za trčanje ili hodanje. Staze mogu biti izrađene od šljunka, drvenih dasaka ili kamenja. Takve staze ne samo da olakšavaju kretanje, već mogu poslužiti i kao dio treninga. Na primjer, možete postaviti označene točke duž staze na kojima ćete izvoditi određene vježbe poput skokova, čučnjeva ili sprintova.
Ovi vrtlarski radovi u kolovozu važna su priprema vrta za jesen
Kamenje i drveni elementi: Prirodni elementi poput velikih kamenja ili drvenih trupaca mogu poslužiti kao dodatni rekviziti za vježbanje. Na primjer, možete koristiti kamenje za izvođenje vježbi poput sklekova na povišenju ili ih postaviti kao prepreke za preskakanje. Drveni trupci mogu poslužiti kao balansne grede ili za izvođenje vježbi snage poput dizanja trupaca.

Organizacija prostora
Podjela na zone: Kako biste osigurali funkcionalnost vrta za trening, možete razmisliti o podjeli prostora na različite zone. Na primjer, možete imati zonu za kardio aktivnosti (trčanje, preskakanje užeta), zonu za vježbe snage (sklekovi, čučnjevi, utezi) i zonu za istezanje ili jogu. Ovakva organizacija omogućava vam da lakše pratite svoj trening plan i održavate red u prostoru.
Estetska uređenja: Estetika prostora također igra važnu ulogu u motivaciji za vježbanje. Uređen vrt s pažljivo odabranim biljkama, stazama i osvjetljenjem ne samo da će vam pružiti funkcionalan prostor za vježbanje, već će vas i inspirirati da više vremena provodite na otvorenom. Razmislite o dodavanju dekorativnih elemenata poput fontana, kamenjara ili skulptura koje će dodatno uljepšati vaš prostor.

Održavanje prostora
Redovito održavanje: Da bi vaš vrt za vježbanje bio siguran i ugodan, važno je redovito održavanje. To uključuje košnju trave, obrezivanje biljaka, čišćenje staza i redovito provjeravanje opreme. Prostirke i gumene podloge treba redovito prati i provjeravati njihovu ispravnost kako biste izbjegli ozljede.
Prilagođavanje sezoni: Vrt je dinamičan prostor koji se mijenja s godišnjim dobima. Ljeti ćete možda trebati više sjene, dok zimi treba osigurati da površine nisu skliske od vlage ili snijega. Razmislite o sezonskim prilagodbama, poput postavljanja privremenih skloništa ili grijanja za hladnije mjesece, kako biste prostor mogli koristiti tijekom cijele godine.
Vježbe koje možete raditi u vrtu
Jednom kada ste uredili svoj vrt za vježbanje, vrijeme je da osmislite trening koji će vam omogućiti postizanje željenih ciljeva. Evo nekoliko vježbi koje su idealne za izvođenje u vlastitom vrtu.
Uredite mali kutak za opuštanje i odmor u svom domu
Trčanje i sprintovi
Ako imate dovoljno prostora, trčanje u vrtu je izvrstan način za poboljšanje kardio kondicije. Možete kombinirati lagano trčanje s intervalima sprinta kako biste pojačali intenzitet treninga. Također, trčanje po travi dodatno aktivira mišiće nogu jer zahtijeva veću stabilnost.

Čučnjevi
Čučnjevi su jedna od najvažnijih vježbi za jačanje donjeg dijela tijela. Možete ih izvoditi bilo gdje u vrtu. Za dodatni izazov, probajte izvođenje iskoraka ili skok-čučnjeva, koji će dodatno aktivirati mišiće i podići puls.
Sklekovi
Sklekovi su klasična vježba za jačanje mišića prsa, ramena i tricepsa. Možete ih raditi na ravnoj površini ili s rukama podignutim na klupi, što će smanjiti intenzitet vježbe i olakšati početnicima.
Iskoraci
Iskoraci su sjajna vježba za jačanje kvadricepsa, stražnje lože i gluteusa. Prostor u vrtu omogućuje izvođenje dinamičnih iskoraka, pri čemu ćete svakim korakom napredovati prema naprijed. Možete dodati i skok između iskoraka za veći intenzitet.
Plank
Plank je izdržajna vježba koja aktivira cijeli trup, poboljšava stabilnost i jača core mišiće. Izvodite plank na travi ili prostirci, a možete isprobati različite varijacije poput bočnog planka ili plank s podizanjem nogu.

Burpees
Burpees su kombinirana vježba koja uključuje sklek, čučanj i skok, što ih čini izuzetno zahtjevnim, ali i učinkovitim. Ova vježba poboljšava izdržljivost i sagorijeva mnogo kalorija, a može se lako prilagoditi različitim razinama kondicije.
Penjanje na klupu
Ako u vrtu imate klupu ili neki drugi povišeni objekt, možete izvoditi vježbu penjanja na klupu. Ova vježba jača noge i stražnjicu, a može se izvoditi i kao eksplozivna vježba skakanjem na klupu.
Skakanje preko užeta
Preskakanje užeta je jednostavna, ali vrlo učinkovita kardio vježba koja poboljšava koordinaciju i izdržljivost. U vrtu možete bez problema pronaći dovoljno prostora za ovu aktivnost.
Vježbe s otporom
Ako imate elastične trake, možete ih koristiti za različite vježbe otpora koje jačaju mišiće cijelog tijela. Na primjer, trake možete pričvrstiti za stablo ili ogradu i izvoditi vježbe za ruke, leđa ili noge.

Yoga i istezanje
Vrt je idealno mjesto za opuštajuće vježbe poput yoge ili istezanja. Ranojutarnja yoga u vrtu, dok se priroda budi, može biti nevjerojatno iskustvo koje će vam pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju fleksibilnosti.
Učinkovito vježbanje u vrtu
Da biste maksimalno iskoristili vježbanje u vrtu, obratite pažnju na nekoliko ključnih savjeta:
Planiranje treninga: Prije nego što počnete vježbati, osmislite plan treninga. Odredite koje ćete vježbe raditi i koliko će trajati svaki set. To će vam pomoći da ostanete fokusirani i učinkovitiji.
Hidratacija: Vježbanje na otvorenom, posebno tijekom toplijih mjeseci, može dovesti do dehidracije. Uvijek imajte sa sobom bocu vode i pijte dovoljno tekućine prije, tijekom i nakon treninga.
Kontinuitet: Vježbajte redovito, ali slušajte svoje tijelo. Ako osjetite bol ili nelagodu, prilagodite intenzitet ili zamijenite vježbu nekom manje zahtjevnom.
Change it up: Kako biste izbjegli monotoniju, redovito mijenjajte vježbe i intenzitet. Na taj način ćete zadržati motivaciju i stalno izazivati svoje tijelo da se prilagođava, postane jače.
Sigurnost: Prije svakog treninga, provjerite podlogu kako biste bili sigurni da nema nečega što bi moglo uzrokovati ozljede. Nemojte zaboraviti obratiti pažnju na vrijeme – izbjegavajte vježbanje po jakom suncu, visokim temperaturama ili mokroj površini po kojoj bi se mogli poskliznuti.
Zaključak
Vježbanje u vrtu može biti nevjerojatno korisno i motivirajuće iskustvo. Bez obzira na to jeste li početnik ili iskusni vježbač, vlastiti vrt može postati vaša osobna teretana na otvorenom. Kroz jednostavne prilagodbe prostora i raznovrsne vježbe koje uključuju kardio, snagu i fleksibilnost, možete postići izvrsne rezultate. Uživajte u prirodi, održavajte svoje tijelo zdravim i koristite vrt kao inspiraciju
Autor: dipl.oec. Valentina Sumpor – vlasnica i voditeljica centra SanaGravida za savjetovanje i vježbanje žena
Sobno bilje
Vratili ste se s godišnjeg, a sobne biljke su vam uvenule? Evo što (ne) treba raditi
5 koraka za spašavanje biljaka!

Bez obzira jeste li ih ostavili s tanjurićem vode, zamolili susjedu da ih zalije ili se jednostavno nadali najboljem – povratak s godišnjeg može vas dočekati s neugodnim prizorom: biljke s klonulim listovima, suhim supstratom i bez znaka života. Uvenule sobne biljke u vašem domu zaista znaju izgledati tužno. No, nije sve izgubljeno.
Kako zaštititi svoje biljke od temperaturnog stresa, pepelnice i ostalih štetnika
U nastavku donosimo što (ne) treba raditi kad vas dočekaju uvenule sobne biljke, i kako im pomoći da se oporave.
1. Nemojte odmah krenuti s preobilnim zalijevanjem
Prva pogreška je panično zalijevanje – pogotovo ako je zemlja jako suha i voda samo prolazi kroz nju. Kad je zemlja jako isušena, posebno kod sobnih biljaka u teglama s tresetnim supstratom, dolazi do tzv. hidrofobnog efekta – zemlja postaje vodoodbojna.
10 najvažnijih savjeta za pravilno zalijevanje biljaka
To znači da umjesto da upije vodu, zemlja je “odbija”, a voda samo procuri niz stijenke tegle i iscuri kroz rupice na dnu, ostavljajući korijenje i dalje suhim.
Ovo je česta pojava kod biljaka koje dugo nisu zalijevane – suhi treset se stvrdne i izgubi sposobnost zadržavanja vlage. Umjesto toga:
- Izvadite biljku iz ukrasne posude ako je u jednoj.
- Stavite je u lavor s mlakom vodom (do pola visine tegle) i pustite je da “popije” kroz drenažne rupice 15-30 minuta.
- Ostavite da se dobro ocijedi prije vraćanja na mjesto.

2. Pogledajte korijen – on vam govori sve
Ako biljka i dalje izgleda beživotno, nježno je izvadite iz posude i provjerite korijen:
- Bijeli ili svijetlosmeđi korijen znači da još ima nade.
- Crn, mekan i smrdljiv korijen znak je truljenja – u tom slučaju uklonite sve trule dijelove i presadite biljku u svježi supstrat.
3. Ne gnojite odmah
Kad je biljka uvenula, to znači da je pod velikim fiziološkim stresom – najčešće zbog nedostatka vode, prevelike vrućine ili oštećenja korijena. U takvom stanju njezini metabolički procesi usporavaju, a korijen nije sposoban pravilno apsorbirati hranjive tvari.
Dodavanje gnojiva u tom trenutku ne pomaže, već može dodatno oštetiti oslabljeno korijenje, osobito ako se radi o mineralnom (kemijskom) gnojivu. Gnojivo tada djeluje kao sol koja dodatno “izvlači” vlagu iz stanica, što može pogoršati stanje i dovesti do tzv. opeklina korijena.
Zato je najbolje pričekati da se biljka rehidratizira, stabilizira i pokaže znakove oporavka – poput novih listova ili čvršćih stabljika – i tek tada uvesti blagu prihranu, po mogućnosti organsku.Uvenula biljka je pod stresom. Gnojivo će je dodatno opteretiti.
Pričekajte barem 2-3 tjedna, i tek kad se pojave novi listići, možete početi s blagim prihranama.
4. Sjenovito i vlažno, ali ne mokro
Nakon “spašavanja”, stavite biljku na svijetlo, ali ne izravno sunce. Redovito prskajte listove i pratite oporavak. Ako su listovi jako suhi, možete ih i lagano obrisati vlažnom krpicom.
5. Ponekad – treba znati i pustiti
Ako nakon nekoliko tjedana pažljive njege biljka ne pokazuje znakove života – nema novih izboja, stabljika je mekana, a korijen truo – možda je vrijeme da se oprostite. I to je u redu.
Biljke su živa bića i nisu sve situacije popravljive. No čak i u toj situaciji – nešto se još može učiniti.

Može li se spasiti barem dio biljke?
U nekim slučajevima moguće je uzeti zdravi dio biljke i pokušati ga razmnožiti:
- Stabljike koje su još čvrste i zelene mogu se odrezati, staviti u vodu ili u vlažan supstrat i potaknuti na razvoj novog korijenja.
- Listovi sukulenata, primjerice, često se mogu posaditi direktno u suhu zemlju i uz malo sreće pustit će nove izbojke.
- Kod biljaka poput pothosa, tradescantije ili afričke ljubičice, rezanje reznica i ukorjenjivanje u vodi vrlo je učinkovita metoda spašavanja.
Na taj način, iako ste izgubili staru biljku, možete započeti novi životni ciklus njezina “potomka” – simbolično, ali i praktično.
8 znakova koji otkrivaju da je vaša biljka bolesna – evo kako je spasiti
Sljedeće godine izbjegnite uvenule sobne biljke
Ako vas je ovaj povratak s godišnjeg dočekao s lošim iznenađenjem, iskoristite iskustvo za sljedeći put. Dobra priprema može uvelike smanjiti stres – vama i biljkama.
Evo nekoliko korisnih koraka koje možete poduzeti prije odlaska na odmor:
- Zalijte biljke temeljito dan-dva prije puta, ali ne neposredno prije – kako biste spriječili truljenje korijena.
- Grupirajte biljke zajedno na jednom mjestu, po mogućnosti u sjeni, kako bi zadržale vlagu kroz mikroklimu.
- Koristite sustave samozalijevanja: staklene boce okrenute naopako, konce ili trake za kapilarno zalijevanje, ili specijalizirane posude sa spremnicima.
- Zamolite nekoga da navrati, ali jasno objasnite koliko i kako zalijevati – prekomjerno zalijevanje može biti jednako štetno.
- Preskočite gnojidbu tjedan dana prije odlaska – biljke u mirovanju bolje podnose privremeni stres.
Tako ćete idući put s odmora donijeti samo lijepe uspomene – a ne i planove za spašavanje svog kućnog bilja.
Sobno bilje
Ovim savjetima vaše biljke neće uvenuti dok vas nema
Ne očajavajte – ovim savjetima vaše biljke neće ni primjetiti da vas nema

Planirate godišnji odmor, ali brinete da će vam sobne biljke uvenuti dok vas nema? Dva tjedna bez redovite njege mogu biti izazovni za mnoge vrste, ali uz dobru pripremu biljke mogu preživjeti – i to bez pomoći susjeda. U ovom vodiču donosimo praktične savjete za zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru prema njihovim potrebama, kako biste se mogli opustiti znajući da vas kod kuće čeka zelenilo – ne osušene stabljike.
1. Biljke koje vole vlagu (paprati, kalateje, fitonije, marante)
Ova skupina biljaka prirodno raste u tropskim i suptropskim šumama, gdje je zrak konstantno vlažan, a tlo stalno lagano vlažno. Paprati (npr. Nephrolepis), kalateje, fitonije i marante imaju tanko korijenje i velike listove kroz koje brzo gube vlagu, što ih čini osjetljivima na sušu. Bez zalijevanja mogu početi venuti već nakon 3 do 5 dana.
Gdje ih smjestiti? Idealno mjesto je svijetla, ali neosunčana prostorija, poput kupaonice s prozorom. Ako to nije opcija, stavite ih u skupinu i stvorite “mikroklimu” uz pomoć pladnja sa šljunkom i vodom. Tako će se vlažnost zadržavati duže oko biljaka.
Koliko im inače treba vode? Ove biljke vole stalno vlažno tlo, ali ne podnose stajanje u vodi. Zalijevaju se svakih 2–3 dana ljeti, pa je ključno osigurati alternativu ako vas nema.
Uradi sam trik: Stavite biljku u prozirnu plastičnu vrećicu (s rupicama), uz vlažan sloj perlita ili mokar ručnik – napravit ćete mini staklenik koji zadržava vlagu i usporava isušivanje.

2. Sukulenti i kaktusi (aloe vera, sanseverija, echeveria)
Ove biljke potječu iz pustinjskih i polusušnih područja, zbog čega su izuzetno štedljive kad je u pitanju voda. Sukulenti poput echeverije i aloe vere, te otporne vrste poput sanseverije ili kaktusa, mogu bez problema izdržati dva tjedna bez zalijevanja – a previše vode im često više škodi nego koristi.
7 sobnih biljaka koje nikada ne biste trebali previše zalijevati
Gdje ih smjestiti? Držite ih na svijetlom mjestu, ali ne izravno na jakom popodnevnom suncu – idealno je difuzno svjetlo uz istočni ili sjeverni prozor. Visoke temperature mogu ubrzati isparavanje, pa je važno izbjeći “pećnicu” na prozoru.
Koliko im inače treba vode? Ljeti ih zalijevamo svaka 2–3 tjedna, a zimi još rjeđe. Prije odlaska na odmor – jednostavno ih ostavite takvima kakvi jesu.
Napomena: Zaboravite na trikove s bocama i špagicama – sukulenti nisu za to. Oni vole sušu i dobit će više ako ih ostavite na miru.
3. Zeleni klasici (zamioculcas, monstera, pothos, aglaonema)
Ove biljke su zahvalne i prilagodljive, ali dva tjedna bez zalijevanja mogu ipak ostaviti traga – osobito ako su temperature visoke. Zamije i pothos podnose sušu bolje, dok monstera i aglaonema preferiraju umjereno vlažno tlo.
Gdje ih smjestiti? Najbolje ih je držati dalje od direktnog sunca, u prostoriji s umjerenom temperaturom. Ako imate više biljaka, grupirajte ih zajedno – tako će vlaga između njih ostati dulje.
Koliko im inače treba vode? Zalijevaju se otprilike jednom tjedno ljeti. Prije odlaska, temeljito ih zalijte – neka se voda ocijedi kroz drenažne rupe, ali neka tlo ostane vlažno.
Uradi sam trik: Upotrijebite bocu s vodom – probušite čep iglom i okrenite bocu naopako u zemlju. Voda će polako otpuštati vlagu danima.
Kako zalijevati biljke dok ste na godišnjem – bez pomoći susjeda
4. Male biljke i viseće teglice (peperomija, pilea, mini fikus)
Zbog manjeg volumena zemlje, ove biljke gube vlagu brže. Viseće tegle dodatno su izloženije toplini i isušivanju zraka.
Gdje ih smjestiti? Spustite ih s visine i grupirajte u veću posudu ili kutiju. Ako imaju rupice na dnu, stavite ih u plitku posudu s vodom – biljke će povlačiti vlagu prema potrebi.
Koliko im inače treba vode? U malim teglama – često, svakih 3–5 dana. Zato im morate osigurati dugotrajni izvor vlage.
Uradi sam trik: Položite mokre ručnike ispod tegle ili ih stavite na sloj vlažnog pijeska, perlita ili kokosovih vlakana.

5. Osjetljive biljke (orhideje, anthurium, fikus)
Neke biljke ne vole ni promjenu mjesta, ni pretjeranu vlagu, ni sušu. Orhideje su posebno osjetljive, ali i anthurium i neki fikusi mogu reagirati stresno na izostanak njege.
Gdje ih smjestiti? U miran kut stana, bez direktnog sunca i propuha. Idealno je mjesto s konstantnom temperaturom i difuznim svjetlom.
Koliko im inače treba vode? Orhideje se inače zalijevaju svaka 1–2 tjedna potapanjem. Anthurium i fikusi traže zalijevanje svakih 7–10 dana.
Uradi sam trik: Prije odlaska, orhideju dobro potopite i ocijedite. Ostale biljke zalijte kao inače i ostavite u stabilnom okruženju – nemojte ih seliti bez potrebe.
Navodnjavanje biljaka u vrijeme godišnjih odmora
Bonus savjet za zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru : Ako imate pomoć – dajte jasne upute
Ako netko ipak dolazi zalijevati vaše biljke, ne pretpostavljajte da zna što radi. Napišite kratke upute za svaku grupu biljaka – jer previše vode često napravi više štete nego premalo.
Zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru nije nemoguća misija. Ključ je u tome da prepoznate što kojoj biljci treba i da prilagodite njegu bez pretjerivanja. Uz nekoliko trikova, sobne biljke mogu bez problema preživjeti dva tjedna bez vas – i dočekati vas svježe i zelene.