Povežimo se
challenge konferencija

Vrt

Ove su biljke odličan izbor za ukrašavanje balkona ili vrta

Balkoni i terase lako mogu postati zelene oaze u kojima dan najljepše započinje i završava

Balkonski prostori mogu biti odlično mjesto za opuštanje i oslobađanje od stresa, osobito ako ih ukrasite biljkama. Uz pažljivo kombiniranje različitih tegli, biljnih vrsti i pravilnog održavanja, lako možete stvoriti svoj mini vrt pun boja i mirisa.

“Često volimo kombinirati više različitih tegli ili barem više tegli u više dimenzija s više vrsti bilja. Jako nam je draga kombinacija zimzelenog bilja, koje je recimo statično cijele godine uz ono listopadno. Tako dolazi do nekakve promjene na jesen pa nema dojma da nije uvijek sve isto. Volimo kombinirati zelene biljke… Iako gotovo svaka biljka cvjeta, postoje one koje ne uzgajamo radi cvijeta nego više radi njihovih listova. One će se lijepo slagati s cvatućim biljkama i tako učiniti da pogled na terasu, balkon ili dvorište uvijek bude drugačiji. Vizualan dojam je jako lijep ako se koriste niske zdjelaste tegle s grmolikim biljkama. Zanimljivo je estetski staviti dvije identične tegle jednu pored druge s različitim biljkama unutra.”, navodi Leon Božić, suvlasnik tvrtke za usluge uređenja biljkama te dodaje kako oni prilikom uređenja nisu pazili na određen stil, kao što su naprimjer britanski ili japanski, koristili su sve što im je bilo lijepo i vizualno pasalo jedno uz drugo. Misao vodilja pri uređenju je bila da sve bude “divlje”, poput džungle i da sve zapravo izgleda kao mali privatni park.

Za svoj balkon Leon je odabrao nekoliko vrsta paprati koje dolaze u brojnim oblicima i bojama te teksturama. Vlasnici su zapravo željeli sve isprobati pa su i testirali neke biljne vrste koje u pravilu ne bi trebale prezimiti na kontinentu.

Posebnu čar vanjskom prostoru daju rijetke vrste poput japanskih preslica i vanjskih orhideja.

“Jedan jako zanimljiv detalj koji često zainteresira ljude. Svi pitaju je li to bambus – ali nije bambus, radi se o vrsti preslice iz Japana. Njih smo zapravo koristili kako bismo kod tog stola napravili nekakav mali separe, kako bi zapravo s tim tankim i dugačkim listovima napravili zaštitu od pogleda s okolnih balkona ili s ulice. Ove godine smo odlučili posaditi i vanjske orhideje. Super je kod njih što se zapravo one šire i postaju sve veće i veće s vremenom, a što su veće to imaju i više cvjetova.”, navodi sugovornik.

Nekoliko je popularnih vrsta biljaka koje su nepogrešiv izbor

Jedna od njih je fotinija koju često koristimo kao živicu, ali ona se isto tako može oblikovati kao jedan lijepi zasebni grm – čak se može ogoliti donji dio grana da se otvori taj efekt.

Fotinija je stvarno veliki favorit. Ljudi jako vole hortenzije, ali se uvijek nekako odlučuju za jednu vrstu hortenzija, dok postoji još nekoliko vrsta koje su stvarno odlične. Jako su popularni ove sezone i rododendroni. To je jedna japanska vrsta biljke, zimzelena biljka. Ima cvijet sličan azaleji, ali su zapravo puno veći cvjetovi i biljka je zimzelena, kao što sam i rekao. Japanski javor i dlanolisni javor oni su uvijek favoriti, njih svi vole i skoro pa više nema dvorišta ili terase koja nema bar jedan taj crveni javor na njoj.”, pojasnio je Božić.

Brigu o bilju nemojte zanemariti

Redovito zalijevanje i tretiranje odgovarajućim gnojivom osigurat će da vaše biljke budu zdrave, bujne i dekorativne tijekom cijele godine.

“Čak i biljke koje posadimo u zemlju, prvu ili prvih nekoliko godina treba redovito zalijevati. Kad se radi o teglama u pitanju je ograničena količina zemlje u toj posudi koja se jako dobro suši, tako da preko ljeta treba obavezno zalijevati svaki dan, ali može se napraviti razna mješavina materijala u supstratu, u toj zemlji, koja bi nešto duže držala vlagu tako da se recimo možda može zaliti svaka dva dana ako je tegla dovoljno velika. Zapravo je najbitnije zadovoljiti biljku, da ona bude nekako na dobroj poziciji, u dobrom supstratu i onda su i manje šanse da će nametnici napraviti veliku štetu. Bilo bi idealno koristiti prirodna sredstva, ne kemije, ne kemikalije jer ipak želimo zaštiti okoliš koliko god možemo.”, savjetuje stručnjak.

Osim zalijevanja, bitno je odabrati dobru poziciju koja će odgovarati pojedinoj vrsti, a možda niste znali ali u praksi je puno lakše pronaći biljke koje vole puno sunca za terase i balkone, nego biljke koje vole sjenu.

“Nije teško pronaći biljku koja je dobra za sunčane pozicije. Recimo ta fotinija koju sam spomenuo je jedna fantastična biljka za sunčane pozicije, dok bi recimo japanski javor kojeg ljudi jako vole najviše uživao na nekakvim polu-sjenovitim pozicijama. Recimo da ima nešto malo blažeg sunca ujutro, a onda ipak izbjegavati ono jako popodnevno ljetno sunce.
Ako se radi o cvatućim biljkama kao što se recimo ruže ili razne ljetnice, one cvjetaju više ako imaju više sunca. Ruža nije biljka koja će se staviti na sjevernu poziciju ili na sjeveroistočnu; čak i može ali neće biti toliko puno cvjetova kao što bi bilo da je na južnoj ili na nekakvoj jugoistočnoj poziciji, ili čak na zapadnoj.”, zaključio je sugovornik.

Biljke na terasi tvore malu zelenu oazu mira čak i ako živite u bučnom gradskom okruženju

Vrt

Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi

otpalo lišće

Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.

To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.

Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.

Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla

Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.

Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.

Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Otpalo lišće na travnjaku koje služi kao prirodni malč u vrtu

Sklonište za život i bioraznolikost

Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.

Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.

Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.

Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu

Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.

U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.

Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja

Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.

Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.

6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje

Priroda zna što radi

Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.

Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.

Nastavite čitati

Vrt

Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“

Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.

Vertikutierer_Combi_Care prozračivanje i rahljenje travnjaka

Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.

Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.

Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.

Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice