Vrt
Ove su biljke odličan izbor za ukrašavanje balkona ili vrta
Balkoni i terase lako mogu postati zelene oaze u kojima dan najljepše započinje i završava
Balkonski prostori mogu biti odlično mjesto za opuštanje i oslobađanje od stresa, osobito ako ih ukrasite biljkama. Uz pažljivo kombiniranje različitih tegli, biljnih vrsti i pravilnog održavanja, lako možete stvoriti svoj mini vrt pun boja i mirisa.
“Često volimo kombinirati više različitih tegli ili barem više tegli u više dimenzija s više vrsti bilja. Jako nam je draga kombinacija zimzelenog bilja, koje je recimo statično cijele godine uz ono listopadno. Tako dolazi do nekakve promjene na jesen pa nema dojma da nije uvijek sve isto. Volimo kombinirati zelene biljke… Iako gotovo svaka biljka cvjeta, postoje one koje ne uzgajamo radi cvijeta nego više radi njihovih listova. One će se lijepo slagati s cvatućim biljkama i tako učiniti da pogled na terasu, balkon ili dvorište uvijek bude drugačiji. Vizualan dojam je jako lijep ako se koriste niske zdjelaste tegle s grmolikim biljkama. Zanimljivo je estetski staviti dvije identične tegle jednu pored druge s različitim biljkama unutra.”, navodi Leon Božić, suvlasnik tvrtke za usluge uređenja biljkama te dodaje kako oni prilikom uređenja nisu pazili na određen stil, kao što su naprimjer britanski ili japanski, koristili su sve što im je bilo lijepo i vizualno pasalo jedno uz drugo. Misao vodilja pri uređenju je bila da sve bude “divlje”, poput džungle i da sve zapravo izgleda kao mali privatni park.
Za svoj balkon Leon je odabrao nekoliko vrsta paprati koje dolaze u brojnim oblicima i bojama te teksturama. Vlasnici su zapravo željeli sve isprobati pa su i testirali neke biljne vrste koje u pravilu ne bi trebale prezimiti na kontinentu.
Posebnu čar vanjskom prostoru daju rijetke vrste poput japanskih preslica i vanjskih orhideja.
“Jedan jako zanimljiv detalj koji često zainteresira ljude. Svi pitaju je li to bambus – ali nije bambus, radi se o vrsti preslice iz Japana. Njih smo zapravo koristili kako bismo kod tog stola napravili nekakav mali separe, kako bi zapravo s tim tankim i dugačkim listovima napravili zaštitu od pogleda s okolnih balkona ili s ulice. Ove godine smo odlučili posaditi i vanjske orhideje. Super je kod njih što se zapravo one šire i postaju sve veće i veće s vremenom, a što su veće to imaju i više cvjetova.”, navodi sugovornik.
Nekoliko je popularnih vrsta biljaka koje su nepogrešiv izbor
Jedna od njih je fotinija koju često koristimo kao živicu, ali ona se isto tako može oblikovati kao jedan lijepi zasebni grm – čak se može ogoliti donji dio grana da se otvori taj efekt.
“Fotinija je stvarno veliki favorit. Ljudi jako vole hortenzije, ali se uvijek nekako odlučuju za jednu vrstu hortenzija, dok postoji još nekoliko vrsta koje su stvarno odlične. Jako su popularni ove sezone i rododendroni. To je jedna japanska vrsta biljke, zimzelena biljka. Ima cvijet sličan azaleji, ali su zapravo puno veći cvjetovi i biljka je zimzelena, kao što sam i rekao. Japanski javor i dlanolisni javor oni su uvijek favoriti, njih svi vole i skoro pa više nema dvorišta ili terase koja nema bar jedan taj crveni javor na njoj.”, pojasnio je Božić.
Brigu o bilju nemojte zanemariti
Redovito zalijevanje i tretiranje odgovarajućim gnojivom osigurat će da vaše biljke budu zdrave, bujne i dekorativne tijekom cijele godine.
“Čak i biljke koje posadimo u zemlju, prvu ili prvih nekoliko godina treba redovito zalijevati. Kad se radi o teglama u pitanju je ograničena količina zemlje u toj posudi koja se jako dobro suši, tako da preko ljeta treba obavezno zalijevati svaki dan, ali može se napraviti razna mješavina materijala u supstratu, u toj zemlji, koja bi nešto duže držala vlagu tako da se recimo možda može zaliti svaka dva dana ako je tegla dovoljno velika. Zapravo je najbitnije zadovoljiti biljku, da ona bude nekako na dobroj poziciji, u dobrom supstratu i onda su i manje šanse da će nametnici napraviti veliku štetu. Bilo bi idealno koristiti prirodna sredstva, ne kemije, ne kemikalije jer ipak želimo zaštiti okoliš koliko god možemo.”, savjetuje stručnjak.
Osim zalijevanja, bitno je odabrati dobru poziciju koja će odgovarati pojedinoj vrsti, a možda niste znali ali u praksi je puno lakše pronaći biljke koje vole puno sunca za terase i balkone, nego biljke koje vole sjenu.
“Nije teško pronaći biljku koja je dobra za sunčane pozicije. Recimo ta fotinija koju sam spomenuo je jedna fantastična biljka za sunčane pozicije, dok bi recimo japanski javor kojeg ljudi jako vole najviše uživao na nekakvim polu-sjenovitim pozicijama. Recimo da ima nešto malo blažeg sunca ujutro, a onda ipak izbjegavati ono jako popodnevno ljetno sunce.
Ako se radi o cvatućim biljkama kao što se recimo ruže ili razne ljetnice, one cvjetaju više ako imaju više sunca. Ruža nije biljka koja će se staviti na sjevernu poziciju ili na sjeveroistočnu; čak i može ali neće biti toliko puno cvjetova kao što bi bilo da je na južnoj ili na nekakvoj jugoistočnoj poziciji, ili čak na zapadnoj.”, zaključio je sugovornik.
Biljke na terasi tvore malu zelenu oazu mira čak i ako živite u bučnom gradskom okruženju
Vrt
Što saditi u srpnju? Vodič za jesenski urod u vrtu i na balkonu
Srpanj nije mjesec za nove početke, već za nastavak priče koju ste započeli ranije u sezoni…
Nakon što smo pisali o tome što saditi u travnju, svibnju i lipnju, srpanj je mjesec koji mnoge zbunjuje. Vrućine su na vrhuncu, tlo je suho, a prva pomisao je da je za sadnju prekasno. Istina je upravo suprotna.
Srpanj nije mjesec za nove početke, već za nastavak priče koju ste započeli ranije u sezoni. Dok berete rajčice, tikvice i grah, gredice se prazne, a upravo tu praznu zemlju vrijedi odmah popuniti kulturama koje stignu do jeseni.
Riječ je o takozvanoj postrnoj sjetvi, koja povrtnjaku osigurava drugi krug uroda prije zime. Glavni izazov nije nedostatak vremena, već visoke temperature i suho tlo, pa svaka srpanjska sjetva zahtijeva malo više vode i strpljenja u prvim tjednima.
Što saditi u srpnju (od povrća)
Većina povrća koje se sadi u srpnju bira se prema jednom kriteriju: mora stići do berbe prije prvih jesenskih hladnoća.
1. Kupusnjače za jesen
Prva polovica srpnja idealna je za presađivanje kelja, cvjetače, brokule i prokulica. Ove biljke trebaju dulje vrijeme do zriobe, pa je srpanj zapravo posljednji trenutak za njihovu sadnju ako želite jesenski urod. Presadnice trebaju imati barem pet do šest razvijenih listova prije presađivanja na stalno mjesto.
2. Cikla i korabica
Cikla i korabica podnose ljetnu vrućinu bolje od većine povrća i imaju dovoljno vremena dozrijeti do jeseni. Sijte ih izravno u tlo, na mjesto koje ste oslobodili berbom graška, salate ili luka.
3. Mrkva i peršin
Srpanj je posljednji mjesec kad ima smisla sijati mrkvu za jesensku berbu. Sijte je rijetko i izravno u plitke brazde kako biste izbjegli naknadno prorjeđivanje, a redovito zalijevanje presudno je dok sjeme ne klije.
4. Radič, endivija i matovilac
Ove salate podnose vrućinu bolje od klasične zelene salate i mogu se sijati kroz cijeli srpanj, a neke vrste radiča i u kolovozu. Idealno mjesto je polusjena, kako mladi listovi ne bi izgorjeli na jakom suncu.
5. Niski grah i mahune
Ako imate slobodnog prostora nakon rane berbe, niski grah i mahune stignu dozrijeti prije jeseni. Za razliku od proljetne sjetve, ljetni usjev traži redovitije zalijevanje jer tlo brže gubi vlagu.
6. Rotkvica
Rotkvicu je u srpnju teže uzgojiti nego u proljeće, jer visoke temperature tjeraju biljku prerano u cvat umjesto u zadebljanje korijena. Ako je ipak želite posijati, birajte sjenovitije mjesto i računajte na manji prinos.
Što saditi u srpnju (od začinskog bilja)
Nastavlja se ono što je krenulo u lipnju — začinsko bilje u srpnju i dalje bujno raste, a povremena sadnja novih sadnica i dalje ima smisla, posebno na balkonu.
Bosiljak
Bosiljak se u srpnju i dalje može saditi iz sadnica kupljenih u vrtnom centru, a redovito ščipanje vrhova sprječava cvjetanje i produžuje berbu do jeseni.
Menta i ružmarin
Menta i ružmarin dobro podnose srpanjsku žegu i mogu se presađivati iz posuda tijekom cijelog mjeseca, uz redovito zalijevanje prvih tjedan dana nakon presadnje.
Što saditi u srpnju (od cvijeća)
Za razliku od povrća, cvjetne sadnice u srpnju uglavnom se biraju prema otpornosti na sušu, a ne prema brzini rasta.
1. Portulaka i angelonija
Ove dvije vrste izvrsno podnose izravno sunce i visoke temperature, a cvjetaju sve do prvih hladnijih dana. Idealne su za vrtove, ali i tegle i žardinjere na balkonu izloženom suncu cijeli dan.
2. Rudbekije i ehinaceje
Ako u lipnju niste stigli posaditi rudbekije i ehinaceje, srpanj je još uvijek prihvatljiv trenutak, samo im je potrebno češće zalijevanje dok se ne ukorijene.
3. Lavanda
Ako imate već ukorijenjenu lavandu iz lipnja, srpanj je vrijeme kad odrezani cvat možete sušiti, dok je sadnja novih sadnica bolje ostaviti za rujan, kad popusti žega.
Balkon u srpnju – kada je prevruće za sadnju
Balkon izložen punom suncu u srpnju je najzahtjevniji dio vrta, jer se tegle zagrijavaju i brzo gube vlagu. Umjesto nove sadnje, fokus se prebacuje na održavanje onoga što već imate. Dobro odabrano zelenilo na balkonu može znatno sniziti temperaturu neposredno uz prozor, pa je srpanj idealan trenutak da provjerite prima li vaš balkon dovoljno zelenila da vam pomogne u hlađenju stana.
Savjeti za uspješno vrtlarenje u srpnju
Zalijevanje: Srpanjske vrućine zahtijevaju svakodnevno zalijevanje, uvijek rano ujutro ili navečer. Malčiranje slojem slame ili pokošene trave dodatno usporava isparavanje.
Berba: Redovita berba rajčice, paprike, tikvica, krastavaca i graha potiče biljke da nastave plodonositi. Višak se može zamrznuti, ukiseliti ili osušiti.
Gnojidba: Biljke u punom rodu troše puno hranjivih tvari — tjedna prihrana organskim tekućim gnojivom drži ih u dobroj kondiciji do kraja sezone.
Zaštita od štetnika: Visoke temperature pogoduju lisnim ušima i paukovom grinju. Redovito pregledavajte listove, posebno donju stranu, i reagirajte na prve znakove napada.
Priprema za odsutnost: Ako u srpnju planirate godišnji odmor, vrt i balkon treba pripremiti unaprijed. Grupiranje biljaka i sustavi za samozalijevanje mogu premostiti i dva tjedna odsutnosti.
Srpanj možda ne izgleda kao mjesec za sadnju, ali upravo je to ono što ga čini vrijednim pažnje. Dok drugi misle da je sezona gotova, dobri vrtlari već pripremaju jesenski urod — a razlika se vidi već u rujnu.
Sobno bilje
Zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru – praktični savjeti za svaku vrstu
Ne očajavajte – ovim savjetima vaše biljke neće ni primjetiti da vas nema
Zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru jedan je od češćih briga vlasnika sobnog bilja – i s razlogom.
Dva tjedna bez redovite njege mogu biti izazovni za mnoge vrste, ali uz dobru pripremu biljke mogu preživjeti – i to bez pomoći susjeda. U ovom vodiču donosimo praktične savjete za zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru prema njihovim potrebama, kako biste se mogli opustiti znajući da vas kod kuće čeka zelenilo – ne osušene stabljike.
1. Biljke koje vole vlagu (paprati, kalateje, fitonije, marante)
Ova skupina biljaka prirodno raste u tropskim i suptropskim šumama, gdje je zrak konstantno vlažan, a tlo stalno lagano vlažno. Paprati (npr. Nephrolepis), kalateje, fitonije i marante imaju tanko korijenje i velike listove kroz koje brzo gube vlagu, što ih čini osjetljivima na sušu. Bez zalijevanja mogu početi venuti već nakon 3 do 5 dana.
Gdje ih smjestiti? Idealno mjesto je svijetla, ali neosunčana prostorija, poput kupaonice s prozorom. Ako to nije opcija, stavite ih u skupinu i stvorite “mikroklimu” uz pomoć pladnja sa šljunkom i vodom. Tako će se vlažnost zadržavati duže oko biljaka.
Koliko im inače treba vode? Ove biljke vole stalno vlažno tlo, ali ne podnose stajanje u vodi. Zalijevaju se svakih 2–3 dana ljeti, pa je ključno osigurati alternativu ako vas nema.
Uradi sam trik: Stavite biljku u prozirnu plastičnu vrećicu (s rupicama), uz vlažan sloj perlita ili mokar ručnik – napravit ćete mini staklenik koji zadržava vlagu i usporava isušivanje.
2. Sukulenti i kaktusi (aloe vera, sanseverija, echeveria)
Ove biljke potječu iz pustinjskih i polusušnih područja, zbog čega su izuzetno štedljive kad je u pitanju voda. Sukulenti poput echeverije i aloe vere, te otporne vrste poput sanseverije ili kaktusa, mogu bez problema izdržati dva tjedna bez zalijevanja – a previše vode im često više škodi nego koristi.
7 sobnih biljaka koje nikada ne biste trebali previše zalijevati
Gdje ih smjestiti? Držite ih na svijetlom mjestu, ali ne izravno na jakom popodnevnom suncu – idealno je difuzno svjetlo uz istočni ili sjeverni prozor. Visoke temperature mogu ubrzati isparavanje, pa je važno izbjeći “pećnicu” na prozoru.
Koliko im inače treba vode? Ljeti ih zalijevamo svaka 2–3 tjedna, a zimi još rjeđe. Prije odlaska na odmor – jednostavno ih ostavite takvima kakvi jesu.
Napomena: Zaboravite na trikove s bocama i špagicama – sukulenti nisu za to. Oni vole sušu i dobit će više ako ih ostavite na miru.
3. Zeleni klasici (zamioculcas, monstera, pothos, aglaonema)
Ove biljke su zahvalne i prilagodljive, ali dva tjedna bez zalijevanja mogu ipak ostaviti traga – osobito ako su temperature visoke. Zamije i pothos podnose sušu bolje, dok monstera i aglaonema preferiraju umjereno vlažno tlo.
Gdje ih smjestiti? Najbolje ih je držati dalje od direktnog sunca, u prostoriji s umjerenom temperaturom. Ako imate više biljaka, grupirajte ih zajedno – tako će vlaga između njih ostati dulje.
Koliko im inače treba vode? Zalijevaju se otprilike jednom tjedno ljeti. Prije odlaska, temeljito ih zalijte – neka se voda ocijedi kroz drenažne rupe, ali neka tlo ostane vlažno.
Uradi sam trik: Upotrijebite bocu s vodom – probušite čep iglom i okrenite bocu naopako u zemlju. Voda će polako otpuštati vlagu danima.
4. Male biljke i viseće teglice (peperomija, pilea, mini fikus)
Zbog manjeg volumena zemlje, ove biljke gube vlagu brže. Viseće tegle dodatno su izloženije toplini i isušivanju zraka.
Gdje ih smjestiti? Spustite ih s visine i grupirajte u veću posudu ili kutiju. Ako imaju rupice na dnu, stavite ih u plitku posudu s vodom – biljke će povlačiti vlagu prema potrebi.
Koliko im inače treba vode? U malim teglama – često, svakih 3–5 dana. Zato im morate osigurati dugotrajni izvor vlage.
Uradi sam trik: Položite mokre ručnike ispod tegle ili ih stavite na sloj vlažnog pijeska, perlita ili kokosovih vlakana.
5. Osjetljive biljke (orhideje, anthurium, fikus)
Neke biljke ne vole ni promjenu mjesta, ni pretjeranu vlagu, ni sušu. Orhideje su posebno osjetljive, ali i anthurium i neki fikusi mogu reagirati stresno na izostanak njege.
Gdje ih smjestiti? U miran kut stana, bez direktnog sunca i propuha. Idealno je mjesto s konstantnom temperaturom i difuznim svjetlom.
Koliko im inače treba vode? Orhideje se inače zalijevaju svaka 1–2 tjedna potapanjem. Anthurium i fikusi traže zalijevanje svakih 7–10 dana.
Uradi sam trik: Prije odlaska, orhideju dobro potopite i ocijedite. Ostale biljke zalijte kao inače i ostavite u stabilnom okruženju – nemojte ih seliti bez potrebe.
Navodnjavanje biljaka u vrijeme godišnjih odmora
Bonus savjet za zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru : Ako imate pomoć – dajte jasne upute
Zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru nije nemoguća misija – ali traži malo planiranja prije nego što zatvorite vrata. Ključ nije u tome da svaku biljku tretirate jednako, nego da prepoznate njezine potrebe i prilagodite pripremu. Paprat i kalateja zahtijevaju drugačiji pristup od sukulenta, a orhideja opet svoju rutinu – i upravo ta razlika određuje hoće li vas kod kuće dočekati zelenilo ili osušene stabljike.
Ako odlazite uskoro, napravite jedan korak već večeras: grupirajte biljke, zalijte one kojima to treba i premjestite ih dalje od direktnog sunca. Ostatak – boce, mokri ručnici, mini staklenik od vrećice – možete srediti sutra. Dva tjedna je savladivo za gotovo svaku sobnu biljku, uz uvjet da ste ih dobro pripremili za odlazak.
A ako se ipak dogodi da se vratite na uvenule listove – ne paničarite. Većina sobnih biljaka može se oporaviti, samo im treba pravi pristup u prvim satima nakon povratka.
