Povežimo se

Vrt

Ove su biljke odličan izbor za ukrašavanje balkona ili vrta

Balkoni i terase lako mogu postati zelene oaze u kojima dan najljepše započinje i završava

Balkonski prostori mogu biti odlično mjesto za opuštanje i oslobađanje od stresa, osobito ako ih ukrasite biljkama. Uz pažljivo kombiniranje različitih tegli, biljnih vrsti i pravilnog održavanja, lako možete stvoriti svoj mini vrt pun boja i mirisa.

“Često volimo kombinirati više različitih tegli ili barem više tegli u više dimenzija s više vrsti bilja. Jako nam je draga kombinacija zimzelenog bilja, koje je recimo statično cijele godine uz ono listopadno. Tako dolazi do nekakve promjene na jesen pa nema dojma da nije uvijek sve isto. Volimo kombinirati zelene biljke… Iako gotovo svaka biljka cvjeta, postoje one koje ne uzgajamo radi cvijeta nego više radi njihovih listova. One će se lijepo slagati s cvatućim biljkama i tako učiniti da pogled na terasu, balkon ili dvorište uvijek bude drugačiji. Vizualan dojam je jako lijep ako se koriste niske zdjelaste tegle s grmolikim biljkama. Zanimljivo je estetski staviti dvije identične tegle jednu pored druge s različitim biljkama unutra.”, navodi Leon Božić, suvlasnik tvrtke za usluge uređenja biljkama te dodaje kako oni prilikom uređenja nisu pazili na određen stil, kao što su naprimjer britanski ili japanski, koristili su sve što im je bilo lijepo i vizualno pasalo jedno uz drugo. Misao vodilja pri uređenju je bila da sve bude “divlje”, poput džungle i da sve zapravo izgleda kao mali privatni park.

Za svoj balkon Leon je odabrao nekoliko vrsta paprati koje dolaze u brojnim oblicima i bojama te teksturama. Vlasnici su zapravo željeli sve isprobati pa su i testirali neke biljne vrste koje u pravilu ne bi trebale prezimiti na kontinentu.

Posebnu čar vanjskom prostoru daju rijetke vrste poput japanskih preslica i vanjskih orhideja.

“Jedan jako zanimljiv detalj koji često zainteresira ljude. Svi pitaju je li to bambus – ali nije bambus, radi se o vrsti preslice iz Japana. Njih smo zapravo koristili kako bismo kod tog stola napravili nekakav mali separe, kako bi zapravo s tim tankim i dugačkim listovima napravili zaštitu od pogleda s okolnih balkona ili s ulice. Ove godine smo odlučili posaditi i vanjske orhideje. Super je kod njih što se zapravo one šire i postaju sve veće i veće s vremenom, a što su veće to imaju i više cvjetova.”, navodi sugovornik.

Nekoliko je popularnih vrsta biljaka koje su nepogrešiv izbor

Jedna od njih je fotinija koju često koristimo kao živicu, ali ona se isto tako može oblikovati kao jedan lijepi zasebni grm – čak se može ogoliti donji dio grana da se otvori taj efekt.

Fotinija je stvarno veliki favorit. Ljudi jako vole hortenzije, ali se uvijek nekako odlučuju za jednu vrstu hortenzija, dok postoji još nekoliko vrsta koje su stvarno odlične. Jako su popularni ove sezone i rododendroni. To je jedna japanska vrsta biljke, zimzelena biljka. Ima cvijet sličan azaleji, ali su zapravo puno veći cvjetovi i biljka je zimzelena, kao što sam i rekao. Japanski javor i dlanolisni javor oni su uvijek favoriti, njih svi vole i skoro pa više nema dvorišta ili terase koja nema bar jedan taj crveni javor na njoj.”, pojasnio je Božić.

Brigu o bilju nemojte zanemariti

Redovito zalijevanje i tretiranje odgovarajućim gnojivom osigurat će da vaše biljke budu zdrave, bujne i dekorativne tijekom cijele godine.

“Čak i biljke koje posadimo u zemlju, prvu ili prvih nekoliko godina treba redovito zalijevati. Kad se radi o teglama u pitanju je ograničena količina zemlje u toj posudi koja se jako dobro suši, tako da preko ljeta treba obavezno zalijevati svaki dan, ali može se napraviti razna mješavina materijala u supstratu, u toj zemlji, koja bi nešto duže držala vlagu tako da se recimo možda može zaliti svaka dva dana ako je tegla dovoljno velika. Zapravo je najbitnije zadovoljiti biljku, da ona bude nekako na dobroj poziciji, u dobrom supstratu i onda su i manje šanse da će nametnici napraviti veliku štetu. Bilo bi idealno koristiti prirodna sredstva, ne kemije, ne kemikalije jer ipak želimo zaštiti okoliš koliko god možemo.”, savjetuje stručnjak.

Osim zalijevanja, bitno je odabrati dobru poziciju koja će odgovarati pojedinoj vrsti, a možda niste znali ali u praksi je puno lakše pronaći biljke koje vole puno sunca za terase i balkone, nego biljke koje vole sjenu.

“Nije teško pronaći biljku koja je dobra za sunčane pozicije. Recimo ta fotinija koju sam spomenuo je jedna fantastična biljka za sunčane pozicije, dok bi recimo japanski javor kojeg ljudi jako vole najviše uživao na nekakvim polu-sjenovitim pozicijama. Recimo da ima nešto malo blažeg sunca ujutro, a onda ipak izbjegavati ono jako popodnevno ljetno sunce.
Ako se radi o cvatućim biljkama kao što se recimo ruže ili razne ljetnice, one cvjetaju više ako imaju više sunca. Ruža nije biljka koja će se staviti na sjevernu poziciju ili na sjeveroistočnu; čak i može ali neće biti toliko puno cvjetova kao što bi bilo da je na južnoj ili na nekakvoj jugoistočnoj poziciji, ili čak na zapadnoj.”, zaključio je sugovornik.

Biljke na terasi tvore malu zelenu oazu mira čak i ako živite u bučnom gradskom okruženju

Uređenje vrta i vanjskih prostora

10 invazivnih biljaka koje ne biste trebali imati u vrtu

I kako ih ukloniti!

invazivne biljke

Jesen je idealno vrijeme za uređenje vrta – biljke se povlače u mirovanje, a zemlja je dovoljno vlažna da olakša kopanje i uklanjanje korijenja. Uklanjanje invazivnih biljaka u jesen olakšava proljetnu sadnju i sprječava njihovo širenje u idućoj sezoni.
Iako mnoge od njih izgledaju privlačno i lako dostupno u vrtnim centrima, te vrste mogu u kratkom vremenu preuzeti prostor, iscrpiti tlo i uništiti ravnotežu u ekosustavu.

Planiranje vrta: Vrste vrtova, raspored biljaka i inspiracije za vaš vrt

Neke biljke osvajaju izgledom, ali gube na karakteru – preuzimaju prostor, guše druge vrste i iscrpljuju zemlju. Otkrijte kojih se invazivnih biljaka trebate riješiti da vaš vrt ponovno prodiše.

Što su zapravo invazivne biljke?

Invazivne biljke su vrste koje se šire agresivno i stvaraju ekološku neravnotežu. U prirodi nemaju prirodne neprijatelje koji bi ih ograničili, pa se šire brže od domaćih vrsta. Osim što zauzimaju prostor i svjetlo, mnoge troše velike količine vode, smanjuju plodnost tla i onemogućuju opstanak drugih biljaka.
U vrtovima to znači neprestano rezanje, čupanje i borbu s izdancima koji niču i godinama nakon uklanjanja glavne biljke.

Ovih 5 stabala nikako nemojte saditi u blizini kuće

1. Pampas trava (Cortaderia selloana)

Prepoznatljiva po svojim velikim, paperjastim metlicama, pampas trava može proizvesti do 100.000 sjemenki godišnje. Brzo se širi i zauzima prostor koji bi inače pripao domaćem bilju.

Kako je ukloniti:
Odrežite lišće i iskopajte korijenje. Budite oprezni – listovi su oštri poput žileta. Ako ne možete odmah ukloniti cijeli busen, prekrijte ga crnom folijom nekoliko mjeseci da se uguši.

2. Bambus (Bambusa spp., Phyllostachys spp.)

Egzotičan i elegantan, bambus se često sadi radi stvaranja privatnosti u dvorištu. No, njegova brzina rasta i podzemni rizomi mogu probiti betonske ploče, ograde i čak se proširiti u susjedne vrtove. Bambus je simbol izdržljivosti, ali u vrtu može postati prava napast.

Kako ga zauvijek ukloniti:
Iskopajte korijenov sustav do dubine od najmanje 60 cm i postavite barijere od metala, betona ili plastike. Redovito odstranjujte nove izdanke čim se pojave. Ako ga ne možete u potpunosti iskopati, održavajte ga u velikoj tegli s ograničenim korijenovim prostorom.

3. Žutika (Berberis thunbergii, Berberis vulgaris)

Popularna živica s atraktivnim lišćem, ali vrlo invazivna. Ptice raznose njezine bobice, pa se lako širi po okolnim površinama. Žutika također može biti domaćin gljivi koja uzrokuje bolesti pšenice, što ju čini posebno nepoželjnom u ruralnim područjima.

Kako je ukloniti:
Nosite rukavice i uklonite cijeli grm, zajedno s korijenjem. Površinu prekrijte crnom folijom nekoliko mjeseci kako bi se onemogućilo ponovno klijanje.

4. Metla (Cytisus scoparius)

Ovaj grm sa žutim cvjetovima često se sadi zbog otpornosti, ali brzo preuzima prostor. Stvara guste nasade i povećava rizik od požara, osobito ljeti.

Kako je ukloniti:
Mlade biljke iskopajte dok su male. Starije primjerke odrežite prije cvatnje i prelijte kipućom vodom po korijenu. Ponavljajte tretman nekoliko tjedana dok se potpuno ne osuši.

5. Euonymus (Euonymus alatus, Euonymus fortunei)

Vatreni grm i zimzelena lozica vrlo su popularni zbog jesenjih boja i brzog rasta. Međutim, njihovo sjeme koje raznose ptice širi se po šumama i parkovima, gušeći autohtono bilje.

Kako ga ukloniti:
Odrežite sve izbojke do tla i premažite panj octenom otopinom ili prirodnim herbicidom. Uklonite i sve plodove jer njihovo sjeme ostaje klijavo godinama.

6. Ukrasna trava fontana (Pennisetum setaceum)

Elegantna i valovita, ova trava je često korištena u modernim vrtovima, no širi se sjemenom koje vjetar nosi kilometrima. Osim toga, izrazito je zapaljiva i opasna u suhim sezonama.

Kako je ukloniti:
Prije cvatnje odrežite busen i iskopajte cijeli korijen. Ako se pojavi ponovno, tretirajte mlade izdanke kipućom vodom ili prirodnim herbicidom.

7. Meksička pera trava (Stipa tenuissima)

Jedna od omiljenih ukrasnih trava posljednjih godina, ali izuzetno invazivna. Njezino sjeme se širi vjetrom i brzo kolonizira slobodne površine.

Kako je ukloniti:
Iskopajte cijelu biljku s korijenjem i nemojte je kompostirati. Odložite ju u biootpad ili spalite jer sjeme ostaje klijavo i nakon nekoliko sezona.

8. Kineska srebrna trava (Miscanthus sinensis)

Godinama se smatrala sigurnom, ali i njezine sorte proizvode sjeme koje vjetar širi na velike udaljenosti. U nekim područjima već preuzima rubove šuma i polja.

Kako je ukloniti:
Najbolje ju je iskopati u jesen, dok je tlo mekano. Ako ne možete ukloniti cijeli korijen, prekrijte područje debelim slojem malča kako biste spriječili ponovni rast.

9. Zimzelen (Vinca major, Vinca minor)

Omiljen pokrivač tla koji se često sadi u sjenovitim dijelovima vrta, ali njegove puzajuće stabljike lako se ukorjenjuju i stvaraju gust tepih koji guši sve oko sebe.

Kako ga ukloniti:
Ručno izvucite korijenje i površinu prekrijte kartonom ili malčem. Ponovno pratite područje svakih nekoliko tjedana jer se može vratiti.

10. Pajasen (Ailanthus altissima)

Poznat i kao “drvo neba”, pajasen je jedna od najupornijih invazivnih biljaka. Raste brzo, širi se korijenjem i sjemenom, oštećuje temelje i ispušta tvar koja sprječava rast drugih biljaka.

Kako ga zauvijek ukloniti:
Iskopajte panj i uklonite sve korijene. Ako to nije moguće, premažite panj koncentriranom otopinom octa i redovito odstranjujte nove izdanke. Uklanjanje može potrajati nekoliko sezona, ali dosljednost je ključ.

Zašto je sada idealno vrijeme za uklanjanje invazivnih biljaka

Jesenski mjeseci donose niže temperature i više vlage u tlu, što olakšava uklanjanje korijenja i sprječava širenje sjemena. Uklonite invazivne biljke sada, i vrt će vam na proljeće biti zdraviji, uravnoteženiji i lakši za održavanje.

Ove invazivne biljke možda oduzimaju dah na prvi pogled, ali njihova ljepota često skriva ozbiljnu prijetnju vašem vrtu i okolišu. Uklanjanjem tih vrsta i zamjenom autohtonim biljkama stvarate održiv vrt koji je u skladu s prirodom.
Pravi vrt ne stvara se preko noći – on se njeguje, štiti i raste zajedno s vama. A prvi korak je znati koje biljke ne pripadaju u njega.

Nastavite čitati

Opločnici i ograde

Opločnici velikih formata novi su trend u uređenju eksterijera

Opločnici velikog formata donose luksuz eksterijerima. Otporni su na vremenske uvjete, ali zahtijevaju stručnu izvedbu i posebnu tehniku…

opločnici velikih formata

U uređenju prostora svaki detalj ima važnost, no kada se radi o opločnicima velikog formata, riječ je o trendu koji mijenja izgled cijelog eksterijera. Ovi elementi nisu samo estetski atraktivni, već traže naprednu tehnologiju proizvodnje i stručnu izvedbu kako bi zadovoljili visoke standarde moderne arhitekture.

Betonske ploče velikog formata za velike vanjske površine

Opločnici velikog formata u Hrvatskoj su prisutni već skoro 20 godina

Beton Lučko među prvima je u Hrvatskoj počela s proizvodnjom opločnika velikog formata, i to još prije 17 godina. „Veliki dio našeg asortimana, pa tako i XXL ploče, nastao je na zahtjev arhitekata i projektanata. Oni su tražili da se takav proizvod uvrsti u naš proizvodni program. Danas su opločnici velikog formata modni trend i našli su svoju primjenu u brojnim projektima, u Hrvatskoj i inozemstvu“, pojasnio je Vladimir Tonaj, savjetnik uprave Betona Lučko.

Za razliku od armiranih betonskih konstrukcija, opločnici velikog formata nemaju armaturu, što njihovu proizvodnju čini posebno zahtjevnom. „Riječ je o vrlo delikatnom procesu. Takav opločnik mora zadovoljiti ne samo estetske kriterije, već i čvrstoću potrebnu za javne, privatne i turističke prostore“, naglasio je Tonaj.

opločnici velikog formata

Estetika i primjena

U modernoj arhitekturi, posebno kod luksuznih vila i objekata jednostavnih formi, veliki formati ploča idealno se uklapaju u suvremeni dizajn. Oni prostoru daju dozu luksuza, a istovremeno stvaraju vizualnu harmoniju s arhitekturom.

Iako opločnici velikog formata donose atraktivan izgled, njihova pravilna ugradnja zahtijeva specijaliziranu tehniku. „Podloga mora biti savršeno sabijena i izravnata kako ne bi došlo do oštećenja proizvoda. Težina ploča zahtijeva upotrebu vakuum aparata za postavljanje, jer fizička snaga više nije dovoljna“, objašnjava Tonaj.

opločnici velikog formata

Kvaliteta i trajnost

Opločnici Betona Lučko izrađuju se u tri različite završne obrade – glatkoj, pranom i pjeskarenoj – što dodatno povećava njihovu estetsku vrijednost. „Naši proizvodi otporni su na led, proklizavanje i teške vremenske uvjete. Gornji sloj izrađen je tako da jamči dugotrajnost i postojanost u svim uvjetima“, dodaje Tonaj.

opločnici velikih formata

Opločnici velikog formata sve više postaju standard u uređenju vanjskih prostora

Opločnici velikog formata nisu prolazan trend, već sve više postaju standard u uređenju vanjskih prostora. Spoj estetike, otpornosti i napredne tehnologije proizvodnje čini ih jednim od ključnih elemenata suvremenog graditeljstva.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice