Povežimo se

Vrt

Najbolji način za sadnju i njegu pelargonija

Ne morate biti stručnjak da bi vaše pelargonije cvjetale

Pelargonije su godinama najpopularnije cvjetnice za gredice i balkone. I to s dobrim razlogom: pelargonije dolaze u brojnim bojama i oblicima. Brzo rastu, lako se održavaju, otporne su i ono najvažnije, cvjetaju obilno i neprekidno od proljeća do jeseni.

Ne morate biti stručnjak da bi vaše pelargonije cvjetale jer ova biljka uspjeva i početnicima u vrtlarstvu, potrebno je samo slijediti nekoliko savjeta. Stručnjaci iz inicijative Pelargonium for Europe (PfE) znaju točno što je važno kod sadnje i njege pelargonija, a u nastavku donosimo njihove savjete.

Kad je najbolje vrijeme za sadnju pelargonija?

Vjerojatno ćete poželjeti započeti sa sadnjom na balkonima i terasama s prvim proljetnim danima, no budite oprezni jer pelargonije ne podnose dobro hladnoću. Sigurno ih je saditi samo kada su noći stalno bez mraza, a dnevne temperature redovito iznad 10°C. Ako jednostavno ne možete čekati, budite spremni zaštititi svoje pelargonije od povremene hladnoće.

Na primjer, kada je vanjska temperatura niska, vašim će biljkama biti bolje na prozorskoj dasci, stalku na zidu kuće ili pod pokrovom, nego na balkonskoj ogradi na propuhu ili u posudi na hladnoj zemlji.

Noću ih možete zaštititi od mraza vrtnom vunom, folijom s mjehurićima ili običnom plahtom. Ako ponovno jako zahladi i tijekom dana, svoje biljke privremeno smjestite u zaštićeni zatvoreni prostor. Zimski vrtovi, ostave ili garaže u kojima nema bojazni od smrzavanja prikladna su skloništa za hitne slučajeve, idealno ako imaju i dovoljno prirodnog svjetla.

Što trebate uzeti u obzir pri sadnji pelargonija?

Bilo da su u balkonskoj gredici, lončanici, žardinjeri ili visećoj košari, pelargonije se svugdje osjećaju kao kod kuće – pod uvjetom da imaju dovoljno prostora. Razmak između biljaka treba biti najmanje 20 cm, a visina posude ne smije biti manja od 18 cm. Prilikom sadnje koristite visokokvalitetni, prethodno pognojeni kompost. Ne zaboravite u dno posude staviti sloj drenaže kako bi višak vode mogao otjecati iz posude. Na taj način spriječit ćete zadržavanje viška vode koja može uzrokovati truljenje korijena.

Jagode, maline, dinja… Evo koje se voće sadi u travnju

Koje je idealno mjesto za pelargonije?

Pelargonije su biljke osjetljive na svjetlost – najbolje se osjećaju na mjestima s puno svjetlosti, no dobro im je i na mjestima s djelomičnom sjenom. Ukratko, što više sunčeve svjetlosti dobiju, to obilnije cvjetaju.

Ako tek nabavljate sadnice pelargonija kupite dobro razvijene biljke s puno pupova i gustim lišćem kako biste brzo uživali u puno cvijeća. Pelargonije vole vodu, ali ne i stalnu kišu pa ih sklonite pod krov u slučaju da prognoza vremena najavljuje veće oborine. Sorte s velikim ili duplim cvjetovima posebno vole biti pod krovom tijekom kišnih dana pa ih na vrijeme sklonite.

Kako zalijevati pelargonije?

Pelargonije mogu pohraniti dosta vlage u svoje listove i stabljike, pa im nekoliko dana bez vode nije problem. Međutim, potrebno ih je redovito zalijevati kako bi obilno cvjetale. Za vrlo vrućih ljetnih dana dobro ih je zalijevati ujutro i navečer. Kutije za spremnike i automatski sustavi za navodnjavanje mogu značajno smanjiti potrebe za zalijevanjem.

Kod grmolikih biljaka vlaga ponekad ne dopire do tla, čak ni po kišnom vremenu. Kako biste saznali treba li vašim biljkama vode, prstom provjerite vlažnost zemlje u koju su zasađene. Ako je zemlja topla i suha, zalijte biljku odmah. S druge strane, onima koji žive u predjelima gdje često pada kiša, stručnjaci preporučuju da ne koriste stalno navodnjavanje jer pelargonije ne vole biti natopljene vodom. Savjet plus: kišnica ili odstajala voda idealna je za zalijevanje.

Ovo su najvažnija pravila kod sadnje hortenzija – ako želite da cvjetaju cijelo ljeto

Kako pravilno gnojiti pelargonije?

Pelargonije trebaju puno hranjivih tvari. Trebali biste ih početi gnojiti otprilike četiri do šest tjedana nakon sadnje. Do tada su hranjive tvari iz zemlje često već potrošene, čak i kod prethodno pognojenog komposta. Za optimalnu prehranu, jednostavno dodajte komercijalno gnojivo za cvjetnice u vodu jednom tjedno. Alternativno, možete koristiti štapiće za gnojivo. Traju otprilike dva do tri mjeseca.

Ako je pri sadnji korišteno gnojivo sa sporim otpuštanjem, možete produljiti vrijeme do prve prihrane. Koliko dugo, ovisi između ostalog, o vrsti gnojiva te temperaturi i vlažnosti tla. Od kasnog ljeta nadalje, vaše će pelargonije vjerojatno trebati dodatne hranjive tvari, čak i ako ste ih prihranjivali gnojivom sa sporim otpuštanjem. Nedostatak hranjivih tvari možete prepoznati po tome što više ne cvjetaju pravilno ili im lišće požuti, iako je sve ostalo u redu.

Uklonite ocvale cvjetove

Redovito uklanjanje osušenih cvjetova i lišća, kao i mrtvih stabljika, održava pelargonije zdravima i potiče stvaranje novih cvjetova. Postoje i sorte koje se same čiste, a uglavnom ih možete pronaći među visećim pelargonijama. One same odbacuju ocvale cvjetove i obično odmah daju nove. Međutim, osušeno lišće ipak treba ukloniti ručno.

Prezimljavanje pelargonija

Pelargonije su trajnice pa je poželjno da prije prvog noćnog mraza odrežite biljke na oko 15 cm i premjestite ih na svijetlo, hladno mjesto. Pelargonije zimi ne trebaju gnojivo niti zalijevanje. U proljeće presadite biljke u svježi kompost i stavite ih na toplije mjesto. Uz malo sreće opet će niknuti.

Autor: „Pelargonium for Europe”

Vrt

Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“

Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.

Vertikutierer_Combi_Care prozračivanje i rahljenje travnjaka

Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.

Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.

Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.

Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.

Nastavite čitati

Bilje

Perunika: Kompletan vodič za uzgoj i njegu otporne ljepotice

Saznajte kako kombinirati ljepotu i korist perunike u svom vrtu, uz minimalan trud i maksimalan efekt!

Crested irises - ljubičasta perunika na zelenom polju

Perunika, poznata i kao iris ili sabljica, jedna je od najljepših i najizdržljivijih višegodišnjih biljaka koje možete uzgajati u svom vrtu. Ovaj predivni cvijet ime je dobio po grčkoj božici Iridi, božici duge i glasnici bogova. Hrvatski naziv ‘perunika’ dolazi od imena vrhovnog staroslavenskog boga groma i munje Peruna. Prema legendi, perunika bi narasla na mjestu na koje je bog Perun udario munjom.

Ova elegantna ljepotica obogaćuje vrt kada većina drugih biljaka još ne cvjeta – nakon proljetnih lukovica, ali prije delphinium i phlox cvjetova. Svojim raznobojnim cvjetovima i jednostavnom njegom, perunika je idealna za cvjetne gredice, kamenjare i rubove vrtova, a uz pravilnu brigu može vas oduševljavati godinama. Osim estetske vrijednosti, iris nudi i brojne praktične i kreativne koristi, od prirodnih boja do ljekovitih svojstava, što je čini pravim darom prirode u vašem vrtu.

Hrvatski nacionalni cvijet na predsjednikovoj inauguraciji: Cvjetne skulpture potpisuje Boška Bahtijarević

Izgled i građa perunike

Cvjetovi perunike imaju šest latica, od kojih su tri uspravne, poznate kao “standardi”, a tri viseće nazivamo “falls”. Boje cvjetova variraju od bijele, žute, roza, ljubičaste, plave, crvenkaste do dvobojnih kombinacija. Visina biljke može biti od skromnih 10–23 cm kod patuljastih vrsta, pa sve do 90 cm kod visokih sorti. Većina perunika cvjeta u proljeće i rano ljeto, dok neke sorte mogu iznenaditi cvatnjom i u jesen. Ove višegodišnje biljke najbolje uspijevaju na sunčanim mjestima uz dobro pripremljeno tlo.

Vrste perunike

Perunika se dijeli na nekoliko glavnih skupina, a svaka vrsta ima svoje posebnosti i idealne uvjete rasta:

  • Bradate perunike (Bearded Iris) – prepoznatljive po “bradi”, dlakavoj liniji na sredini visećih latica. Najčešće uzgajana vrsta je Iris germanica, otporna na hladnoću i sušu. Visoke sorte dosežu 2–3 stope i cvjetaju u svibnju i lipnju.
  • Patuljaste bradate perunike – poput I. pumila i I. chamaeiris. Narastu 10–23 cm, tvore guste tepihe lišća i cvjetova, idealne za kamenjare.
  • Beardless iris (Apogoniris) – nemaju “bradu” i imaju tanke listove nalik travi. Najpoznatije vrste su japanske (I. kaempferi) i sibirske (I. sibirica). Japanske perunike imaju široke i mekane latice, cvjetaju na dugim stabljikama visine 60–120 cm. Sibirske irise imaju uske, čvrste latice, dosežu 45–60 cm i najbolje uspijevaju u vlažnom tlu, često uz obale rijeka i jezera.
  • Crested iris – imaju mali uzdignuti greben na sredini latica, često kontrastne boje. Primjer takve vrste je patuljasta Iris cristata.
polje ljubičastih perunika iz mravlje perspektive

Endemične vrste perunike u Hrvatskoj

Hrvatska se može pohvaliti s ukupno 15 vrsta perunike, a neke od njih su endemične i jedinstvene za naše područje. Ove vrste krase različita staništa – od obala i otoka do planinskih područja – te čine važan dio prirodne baštine Hrvatske:

  • Iris adriatica – rasprostranjena na obali, u zaleđu i na otocima srednje Dalmacije.
  • Iris × rotschildii – zabilježena samo na jednom lokalitetu na Velebitu.
  • Iris croatica – prisutna u kontinentalnim dijelovima Hrvatske i Slovenije.
  • Iris illyrica – raste po planinskim obalama i otocima sjevernog Jadrana, od Italije do južnog Velebita i istočnodinarskog područja Bosne.
  • Iris pseudopallida dalmatica – rasprostranjena po obalama i otocima južnog Jadrana, od planine Kozjak do juga Albanije.

Koji je vaš cvijet prema mjescu rođenja? Svaki od njih ima i posebno značenje

Uvjeti za uzgoj perunike

Perunike vole sunčana mjesta okrenuta prema jugu i dobrom cirkulacijom zraka. Bradate i crested vrste preferiraju lagano, alkalno tlo s dobrom drenažom, dok beardless vrste bolje uspijevaju u vlažnom i blago kiselom tlu. Priprema tla prije sadnje uključuje kopanje i rastresanje na dubini od oko 45 cm, a dodavanje komposta ili gnojiva poboljšava strukturu tla i zdrav rast biljaka. Redovita njega i kontrola vlage ključni su za uspješan rast.

Sadnja i njega perunike

Najbolje vrijeme za sadnju rizoma perunike je kasno ljeto ili rana jesen, kako bi se biljke dobro ukorijenile prije zime. Rizome treba položiti blago ispod ili na razini tla, ovisno o vrsti i težini tla. U laganom tlu rizomi se sade oko 5 cm ispod površine, dok u teškom tlu mogu biti iznad tla. Postavite rizome paralelno s tlom, raširite korijenje oko baze i dobro zalijte. Za upečatljive prikaze boja sadite najmanje tri rizoma iste sorte u trokutu ili izmjeničnom uzorku. Tijekom vegetacije održavajte tlo vlažnim, uklanjajte korov i redovito skidajte ocvale cvjetove.

vrtlarica u polju perunika pregledava korijene biljke

Razmnožavanje perunika

Perunike se najčešće razmnožavaju dijeljenjem rizoma. Svaka podjela mora imati barem jedan pup i nekoliko zdravih korijena. Podjela se provodi svakih 2–5 godina, najbolje nakon cvatnje, u kasno ljeto ili ranu jesen. Rizome možete odmah posaditi i već iduće proljeće očekivati cvjetove. Razmnožavanje iz sjemena moguće je, ali većina sjemenki cvjeta tek nakon 2–3 godine, pa se ova metoda uglavnom koristi za stvaranje novih hibrida.

Bolesti i štetnici

Perunika je osjetljiva na nekoliko bolesti i štetnika. Bakterijska trulež rizoma često nastaje kroz oštećenja, a zaražene biljke treba ukloniti i uništiti. Gljivične bolesti poput sclerotiuma i botritisa također mogu uništiti rizome, pa je važno uklanjati zaražene dijelove i sterilizirati tlo. Listne pjege i rđa mogu oslabiti biljku, a preventivno prskanje fungicidima smanjuje rizik. Nematode, posebno korijenske, uzrokuju deformacije korijena, dok iris borer, lisne uši i tripsi mogu napadati listove, cvjetove i rizome. Pravovremena zaštita osigurava zdrav rast.

Perunika u vrtu

Perunika je vrlo svestrana. Patuljaste sorte savršene su za kamenjare, srednje i visoke vrste idealne za cvjetne gredice, dok beardless perunike, poput sibirske, izvrsno uspijevaju u vlažnim područjima i vodnim vrtovima. Raznobojni cvjetovi omogućuju kreiranje efektnih aranžmana u svakom dijelu vrta.

10 invazivnih biljaka koje ne biste trebali imati u vrtu

Zdravstvene dobrobiti perunike

Perunika sadrži brojne bioaktivne spojeve: flavonoide, fenolne kiseline, terpenoide i masne kiseline. Ovi spojevi djeluju antioksidativno, protuupalno, antikancerogeno, antimikrobno i hepatoprotektivno. Ekstrakti perunike mogu smanjiti oksidativni stres, što pomaže u prevenciji bolesti poput dijabetesa, neurodegenerativnih bolesti i kardiovaskularnih poremećaja. Tradicionalno se koristila za ublažavanje bolova u mišićima i zglobovima, a suvremena istraživanja potvrđuju njezin potencijal za smanjenje upala i nuspojava kemoterapije.

Primjena perunike u kozmetičkoj i prehrambenoj industriji

Perunika se široko koristi u kozmetici i parfumeriji zahvaljujući svom ugodnom mirisu i nježnim svojstvima za kožu. Ekstrakti irisa, posebno vrsta poput Iris versicolor i Iris pallida, koriste se za parfimiranje proizvoda, toniranje kože te djeluju kao prirodni konzervansi zahvaljujući svojim antimikrobnim svojstvima. Osim toga, iris se upotrebljava i u prehrambenoj industriji za aromatiziranje hrane i pića, poput slatkiša, žvakaćih guma i brašna. Ipak, važno je koristiti ga oprezno – tijekom trudnoće i dojenja te kod osoba s probavnim smetnjama, jer svježi korijen može iritirati probavni sustav. Perunika tako spaja estetsku vrijednost s praktičnom primjenom, ali je uvijek potrebno poštovati mjere opreza prilikom upotrebe.

10 trajnica koje treba orezivati u jesen

Perunika je izdržljiva i svestrana biljka koja svojim šarenim cvjetovima ukrašava vrtove i pruža dugotrajnu ljepotu. Njena raznolikost vrsta i jednostavnost uzgoja čine je idealnom za svaki vrt, od kamenjara do vlažnih obala. Uz malo truda, pravih informacija i pažljive njege, perunika može vaš vrt činiti ljepšim i živopisnijim godinama, pružajući užitak i inspiraciju svakom ljubitelju cvijeća.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice