Vrt
Najbolji način za sadnju i njegu pelargonija
Ne morate biti stručnjak da bi vaše pelargonije cvjetale
Pelargonije su godinama najpopularnije cvjetnice za gredice i balkone. I to s dobrim razlogom: pelargonije dolaze u brojnim bojama i oblicima. Brzo rastu, lako se održavaju, otporne su i ono najvažnije, cvjetaju obilno i neprekidno od proljeća do jeseni.
Ne morate biti stručnjak da bi vaše pelargonije cvjetale jer ova biljka uspjeva i početnicima u vrtlarstvu, potrebno je samo slijediti nekoliko savjeta. Stručnjaci iz inicijative Pelargonium for Europe (PfE) znaju točno što je važno kod sadnje i njege pelargonija, a u nastavku donosimo njihove savjete.
Kad je najbolje vrijeme za sadnju pelargonija?
Vjerojatno ćete poželjeti započeti sa sadnjom na balkonima i terasama s prvim proljetnim danima, no budite oprezni jer pelargonije ne podnose dobro hladnoću. Sigurno ih je saditi samo kada su noći stalno bez mraza, a dnevne temperature redovito iznad 10°C. Ako jednostavno ne možete čekati, budite spremni zaštititi svoje pelargonije od povremene hladnoće.
Na primjer, kada je vanjska temperatura niska, vašim će biljkama biti bolje na prozorskoj dasci, stalku na zidu kuće ili pod pokrovom, nego na balkonskoj ogradi na propuhu ili u posudi na hladnoj zemlji.
Noću ih možete zaštititi od mraza vrtnom vunom, folijom s mjehurićima ili običnom plahtom. Ako ponovno jako zahladi i tijekom dana, svoje biljke privremeno smjestite u zaštićeni zatvoreni prostor. Zimski vrtovi, ostave ili garaže u kojima nema bojazni od smrzavanja prikladna su skloništa za hitne slučajeve, idealno ako imaju i dovoljno prirodnog svjetla.
Što trebate uzeti u obzir pri sadnji pelargonija?
Bilo da su u balkonskoj gredici, lončanici, žardinjeri ili visećoj košari, pelargonije se svugdje osjećaju kao kod kuće – pod uvjetom da imaju dovoljno prostora. Razmak između biljaka treba biti najmanje 20 cm, a visina posude ne smije biti manja od 18 cm. Prilikom sadnje koristite visokokvalitetni, prethodno pognojeni kompost. Ne zaboravite u dno posude staviti sloj drenaže kako bi višak vode mogao otjecati iz posude. Na taj način spriječit ćete zadržavanje viška vode koja može uzrokovati truljenje korijena.
Jagode, maline, dinja… Evo koje se voće sadi u travnju
Koje je idealno mjesto za pelargonije?
Pelargonije su biljke osjetljive na svjetlost – najbolje se osjećaju na mjestima s puno svjetlosti, no dobro im je i na mjestima s djelomičnom sjenom. Ukratko, što više sunčeve svjetlosti dobiju, to obilnije cvjetaju.
Ako tek nabavljate sadnice pelargonija kupite dobro razvijene biljke s puno pupova i gustim lišćem kako biste brzo uživali u puno cvijeća. Pelargonije vole vodu, ali ne i stalnu kišu pa ih sklonite pod krov u slučaju da prognoza vremena najavljuje veće oborine. Sorte s velikim ili duplim cvjetovima posebno vole biti pod krovom tijekom kišnih dana pa ih na vrijeme sklonite.
Kako zalijevati pelargonije?
Pelargonije mogu pohraniti dosta vlage u svoje listove i stabljike, pa im nekoliko dana bez vode nije problem. Međutim, potrebno ih je redovito zalijevati kako bi obilno cvjetale. Za vrlo vrućih ljetnih dana dobro ih je zalijevati ujutro i navečer. Kutije za spremnike i automatski sustavi za navodnjavanje mogu značajno smanjiti potrebe za zalijevanjem.
Kod grmolikih biljaka vlaga ponekad ne dopire do tla, čak ni po kišnom vremenu. Kako biste saznali treba li vašim biljkama vode, prstom provjerite vlažnost zemlje u koju su zasađene. Ako je zemlja topla i suha, zalijte biljku odmah. S druge strane, onima koji žive u predjelima gdje često pada kiša, stručnjaci preporučuju da ne koriste stalno navodnjavanje jer pelargonije ne vole biti natopljene vodom. Savjet plus: kišnica ili odstajala voda idealna je za zalijevanje.
Ovo su najvažnija pravila kod sadnje hortenzija – ako želite da cvjetaju cijelo ljeto
Kako pravilno gnojiti pelargonije?
Pelargonije trebaju puno hranjivih tvari. Trebali biste ih početi gnojiti otprilike četiri do šest tjedana nakon sadnje. Do tada su hranjive tvari iz zemlje često već potrošene, čak i kod prethodno pognojenog komposta. Za optimalnu prehranu, jednostavno dodajte komercijalno gnojivo za cvjetnice u vodu jednom tjedno. Alternativno, možete koristiti štapiće za gnojivo. Traju otprilike dva do tri mjeseca.
Ako je pri sadnji korišteno gnojivo sa sporim otpuštanjem, možete produljiti vrijeme do prve prihrane. Koliko dugo, ovisi između ostalog, o vrsti gnojiva te temperaturi i vlažnosti tla. Od kasnog ljeta nadalje, vaše će pelargonije vjerojatno trebati dodatne hranjive tvari, čak i ako ste ih prihranjivali gnojivom sa sporim otpuštanjem. Nedostatak hranjivih tvari možete prepoznati po tome što više ne cvjetaju pravilno ili im lišće požuti, iako je sve ostalo u redu.
Uklonite ocvale cvjetove
Redovito uklanjanje osušenih cvjetova i lišća, kao i mrtvih stabljika, održava pelargonije zdravima i potiče stvaranje novih cvjetova. Postoje i sorte koje se same čiste, a uglavnom ih možete pronaći među visećim pelargonijama. One same odbacuju ocvale cvjetove i obično odmah daju nove. Međutim, osušeno lišće ipak treba ukloniti ručno.
Prezimljavanje pelargonija
Pelargonije su trajnice pa je poželjno da prije prvog noćnog mraza odrežite biljke na oko 15 cm i premjestite ih na svijetlo, hladno mjesto. Pelargonije zimi ne trebaju gnojivo niti zalijevanje. U proljeće presadite biljke u svježi kompost i stavite ih na toplije mjesto. Uz malo sreće opet će niknuti.
Autor: „Pelargonium for Europe”
Vrt
Još nije kasno! Vaše omiljeno povrće možete saditi i u kolovozu
Za povrće kojem je potrebno malo vremena da dobro rodi, sadnja u kolovozu osigurat će biljkama dosta sunčeve svjetlosti i toplih temperatura prije nego što stigne jesen
Kolovoz je izvrsno vrijeme za sijanje sjemena i sadnju mladih biljaka. U povrtnjaku, sijanje i sadnja sada će produžiti sezonu berbe, osiguravajući vam kratkoročne berbe salate i drugih brzo rastućih kultura poput rotkvica, kao i dugotrajnije biljke poput zimskog kupusa.
Salata
Otpornije nego što izgledaju, salate se mogu prezimiti u staklenicima i ispod pokrova, omogućujući branje listova od Travnja do Lipnja.
Špinat
Posijan krajem kolovoza, špinat može osigurati urod mladih listova u listopadu, a zatim ući u stanje mirovanja tijekom zime, spreman za osiguranje svježeg uroda listova u rano proljeće. Preživljava oštre mrazove i kišu. Sijte izravno u dobro pripremljeno, plodno tlo i pokrijte niskim pokrovom kada temperature počnu padati.
Lisnato povrće
Brzo klijanje čini lisnato povrće zadovoljavajućim za sijanje, bilo izravno u tlo ili u module za kasniju sadnju. Potonja metoda bolje funkcionira u vlažnim ljetima (puževi mogu pojesti redove sadnica u jednoj noći). Posijte tri sjemenke po modulu, a zatim prorijedite na jednu ili dvije biljke. Pokrijte pokrovom kada temperature počnu padati u jesen.
10 savjeta profesionalnih vrtlara koje je dobro imati na umu – ako želite predivan vrt!
Rukola
Divlja rukola posijana početkom kolovoza osigurat će vam urod svježih listova prije zime, a zatim će mirovati do ožujka, kada će ponovno početi rasti. Salatna rukola ima najbolju šansu preživjeti mrazove ako se posije krajem kolovoza. Također nudi više listova zimi nego divlja rukola, ali često procvjeta u travnju.
Matovilac
Matovilac je ukusna lisnata kultura koja se bere tijekom cijele zime. Posijte ga izravno u dobro pripremljeno tlo i pokrijte pokrovom kada temperature počnu padati. Korijenje matovilca je plitko, stoga ga redovito zalijevajte ako je pokriven ili u inače suhim uvjetima.
Ove se penjačice lako održavaju i stvaraju najbolji prirodni hlad
Mladi luk
Luk ne klija dobro na temperaturama iznad 20°C, pa imajte to na umu pri sjetvi u kolovozu. Sijte izravno u redove na otvorenom, sjemenke pokrivene s 2 cm zemlje, ili u module, s do 10 sjemenki u svakom, za berbu u proljeće.
Repa
Repu je najbolje sijati izravno, a zatim prorijediti. Sijte sjeme štedljivo jer, iako su sitna, čini se da sva klijaju, a naknadni rast je brz. Prorijedite krajem kolovoza ili početkom rujna. Sjeme posijano u modulima može se prorijediti na dvije ili tri biljke u svakom, za presađivanje krajem kolovoza. Pokrivač od flisa ili mreža pomažu u držanju golubova, leptira i kupusnih muha podalje.
Cikorija
Otporna cikorija može se sijati od veljače do rujna za dugu sezonu berbe, pa nastavite sijati u kolovozu za urod tijekom zime. Započnite sa sjemenkama u posudi za sjetvu, prije nego što ih posadite na sunčano mjesto.
Kupus
Proljetni kupus može se sijati izravno na otvorenom ili u zatvorenim prostorima u module za kasniju sadnju, dok zimski kupus uzgojen iz sjemena prethodnih mjeseci treba sada posaditi vani. Zaštitite od gusjenica bijelog kupusara i golubova pomoću fine mreže podignute 1 m od tla kako biste zaštitili ježeve, ili pomoću posebnog kaveza.
Koraba
Posijte korabu što je prije moguće u kolovozu za kasnu berbu u listopadu. I lišće i nabubreni stabljike mogu se jesti – uživajte u njima pečenim, dinstanim ili sirovim.
Vrt
Ovaj vrt nalazi se na krovu garaže i daje voće i povrće gotovo cijele godine
Odluka da se vrt smjesti baš na krov garaže nije bila estetski hir, nego praktično rješenje za ograničen prostor…
Za vrt pun voća i povrća ne treba veliko imanje, čak ni “pravi vrt” na tlu. Sunčana Pomahač Gak svoj je urbani vrt napravila na krovu vlastite garaže, u suradnji s dizajnericom eksterijera Petrom Novak. Rezultat je zelena oaza koja gotovo cijelu godinu donosi svježe povrće, voće i začinsko bilje, na mjestu gdje bi inače stajao goli beton.
Zašto krov garaže, a ne dvorište
Odluka da se vrt smjesti baš na krov garaže nije bila estetski hir, nego praktično rješenje za ograničen prostor. Umjesto da beton ostane neiskorišten, obitelj je dobila dodatnu zelenu površinu. Nije morala žrtvovati dio dvorišta. Ovakav pristup sve je češći u urbanim sredinama. Zemlje je malo, a krovna površina postoji i samo čeka namjenu.
Zeleni krovovi: Urbane oaze koje hlade grad i oživljavaju prostor
Garaže, spremišta i druge pomoćne građevine u pravilu zauzimaju vrijedan dio parcele. Njihov krov gotovo se nikad ne koristi za išta osim odvodnje kišnice. Kad se ta površina pretvori u vrt, obitelj efektivno udvostručuje korisni prostor na istoj kvadraturi zemljišta. Nije potrebna dogradnja ni proširenje imanja. Krovni vrt zahtijeva nešto drugačiju pripremu od vrta na tlu: hidroizolaciju, drenažu i provjeru nosivosti konstrukcije. Jednom kad su ti uvjeti zadovoljeni, prinosi i mogućnosti sadnje gotovo se ne razlikuju od vrta u dvorištu.
Ovakvo rješenje posebno ima smisla na manjim gradskim parcelama. Svaki kvadratni metar zemlje tu ima cijenu, a dvorište se često dijeli između parkinga, terase i prilaza kući.
Umjesto da se zelena površina žrtvuje u korist funkcionalnosti, krov garaže preuzima ulogu koju bi inače imao dio dvorišta. Obitelj tako ne mora birati između vrta i praktičnog rasporeda imanja. Sve veći broj urbanih vrtlara u Hrvatskoj i regiji prepoznaje upravo tu logiku. Krovne površine koje su desetljećima stajale prazne danas postaju najlogičnije mjesto za uzgoj hrane, tamo gdje na tlu jednostavno nema mjesta.
Planiranje
Lokacija diktira sve ostale odluke.
“Kako imamo najveći dio vrta južno orijentiran, morali smo raditi sa suncem”, objašnjava Novak.
Budući da je riječ o krovnom vrtu iznad garaže, bilo je potrebno birati bilje čiji korijenov sustav odgovara i sunčanoj poziciji i ograničenom sloju zemlje, dva uvjeta koja se ne poklapaju uvijek lako.
Biljke prilagođene tankom sloju zemlje
Umjesto klasičnog travnjaka, koji zahtijeva puno održavanja, u vrtu je posađena bijela djetelina kao bujna i lijepa zamjena. Začinsko bilje poput kadulje, mačje metvice, metvice i šumskih jagoda dobro podnosi tlo slabije kvalitete i manje zalijevanja. Smilje i ružmarin također dobro uspijevaju u takvim uvjetima, a njihova prednost je što ne traže dubok sloj supstrata da bi napredovali.
Povišene gredice
Sve gredice s povrćem odignute su od zemlje u okvirima od ariša, odabranog zbog ljepote drveta i velike dugotrajnosti. Za manji budžet, umjesto ariša mogu poslužiti smreka ili jela, iako je ariš vizualno zanimljiviji i dugotrajniji. Sličan pristup opisali smo i u vodiču o visokim gredicama na balkonu ili u vrtu, gdje se objašnjava kako povišene gredice poboljšavaju drenažu i olakšavaju kontrolu kvalitete tla, što je posebno važno kad se sadi na krovnoj konstrukciji s ograničenom dubinom zemlje.
Špaliri kao rješenje za sjeverni dio krova
Dio vrta orijentiran prema sjeveru stvarao je takozvani mrtvi prostor u kojem nije bilo moguće saditi veliko drveće. Rješenje su bili špaliri zasađeni prije godinu dana, koji već daju dosta plodova, a vlasnica je kroz njih uspjela unijeti dodatno voće bez potrebe za velikim stablima kojima korijen jednostavno ne bi imao dovoljno prostora.
Petra Novak posebnu pažnju posvećuje osjećaju kretanja kroz vrt.
“Moja nit vodilja je pružiti korisniku doživljaj kretanja u više smjerova, a da popločenja ne bude previše.”
Alternativne staze izvedene su u stepping tehnici, između kojih se sadi puzajuće bilje poput različitih vrsta timijana, stvarajući dojam hodanja po mirisnom tepihu.
Dobro isplaniran krovni vrt počinje prije prve sadnje
Prije nego što odaberete biljke, važno je analizirati uvjete na lokaciji. Orijentacija vrta prema suncu odredit će koje će vrste najbolje uspijevati, pa južne, osunčane pozicije traže biljke koje dobro podnose toplinu i sušu. Budući da krovni vrtovi najčešće imaju plići sloj zemlje, preporučuje se birati vrste koje uspijevaju u takvim uvjetima i ne zahtijevaju često zalijevanje.
Povišene gredice dodatno olakšavaju uzgoj jer omogućuju bolju kontrolu kvalitete tla, poboljšavaju drenažu i pojednostavljuju održavanje povrća i začinskog bilja. Ako dio vrta ostaje u sjeni ili je okrenut prema sjeveru, umjesto velikog drveća bolje je planirati voćne špalire ili penjačice. Tako ćete iskoristiti prostor bez stvaranja dodatne sjene i dobiti funkcionalan vrt koji će uspijevati tijekom cijele godine.
Vrt kao dječje igralište i učionica
Da gradski vrt može biti i dječje igralište, najbolje pokazuje svakodnevica ove obitelji. Kći Sunčane Pomahač Gak redovito odlazi do gredica s prijateljicom brati jagode koje nisu nijednom prskane.
“Znam da sam ih ja na kraju krajeva od sjemena uzgojila, znam kroz što su prošle, i stavim ih na stol pet minuta nakon što sam ih ubrala i oprala”, kaže vlasnica.
Održavanje
Iako urbani vrt na prvi pogled djeluje zahtjevno, vlasnica tvrdi suprotno.
“Ja volim ići po vrtu i kopati svaki dan, ali zaista to nije puno posla. Mislim da ljudi imaju krivu sliku koliko je to posla”, kaže vlasnica.
Svježe povrće poput rikole, špinata, matovilca i mladog luka dostupno je od veljače, bez potrebe za kupnjom, a djeca u obitelji redovito beru jagode i ostalo voće izravno s gredica.
Za vlastito voće i povrće nije potrebno veliko imanje, ni čak tlo na razini ulice. Uz dobro planiranje, prava izabrana bilja i povišene gredice, zelena oaza može nastati i na krovu garaže usred grada, uz iznenađujuće malo svakodnevnog truda i s plodovima koji stižu na stol nekoliko minuta nakon berbe.
Hashtagovi: #urbanivrt #vrtnakrovu #povišenegredice #uzgojpovrća #vrtnisavjeti #dom2hr
