Vrt
Najbolji način za sadnju i njegu pelargonija
Ne morate biti stručnjak da bi vaše pelargonije cvjetale
Pelargonije su godinama najpopularnije cvjetnice za gredice i balkone. I to s dobrim razlogom: pelargonije dolaze u brojnim bojama i oblicima. Brzo rastu, lako se održavaju, otporne su i ono najvažnije, cvjetaju obilno i neprekidno od proljeća do jeseni.
Ne morate biti stručnjak da bi vaše pelargonije cvjetale jer ova biljka uspjeva i početnicima u vrtlarstvu, potrebno je samo slijediti nekoliko savjeta. Stručnjaci iz inicijative Pelargonium for Europe (PfE) znaju točno što je važno kod sadnje i njege pelargonija, a u nastavku donosimo njihove savjete.
Kad je najbolje vrijeme za sadnju pelargonija?
Vjerojatno ćete poželjeti započeti sa sadnjom na balkonima i terasama s prvim proljetnim danima, no budite oprezni jer pelargonije ne podnose dobro hladnoću. Sigurno ih je saditi samo kada su noći stalno bez mraza, a dnevne temperature redovito iznad 10°C. Ako jednostavno ne možete čekati, budite spremni zaštititi svoje pelargonije od povremene hladnoće.
Na primjer, kada je vanjska temperatura niska, vašim će biljkama biti bolje na prozorskoj dasci, stalku na zidu kuće ili pod pokrovom, nego na balkonskoj ogradi na propuhu ili u posudi na hladnoj zemlji.
Noću ih možete zaštititi od mraza vrtnom vunom, folijom s mjehurićima ili običnom plahtom. Ako ponovno jako zahladi i tijekom dana, svoje biljke privremeno smjestite u zaštićeni zatvoreni prostor. Zimski vrtovi, ostave ili garaže u kojima nema bojazni od smrzavanja prikladna su skloništa za hitne slučajeve, idealno ako imaju i dovoljno prirodnog svjetla.
Što trebate uzeti u obzir pri sadnji pelargonija?
Bilo da su u balkonskoj gredici, lončanici, žardinjeri ili visećoj košari, pelargonije se svugdje osjećaju kao kod kuće – pod uvjetom da imaju dovoljno prostora. Razmak između biljaka treba biti najmanje 20 cm, a visina posude ne smije biti manja od 18 cm. Prilikom sadnje koristite visokokvalitetni, prethodno pognojeni kompost. Ne zaboravite u dno posude staviti sloj drenaže kako bi višak vode mogao otjecati iz posude. Na taj način spriječit ćete zadržavanje viška vode koja može uzrokovati truljenje korijena.
Jagode, maline, dinja… Evo koje se voće sadi u travnju
Koje je idealno mjesto za pelargonije?
Pelargonije su biljke osjetljive na svjetlost – najbolje se osjećaju na mjestima s puno svjetlosti, no dobro im je i na mjestima s djelomičnom sjenom. Ukratko, što više sunčeve svjetlosti dobiju, to obilnije cvjetaju.
Ako tek nabavljate sadnice pelargonija kupite dobro razvijene biljke s puno pupova i gustim lišćem kako biste brzo uživali u puno cvijeća. Pelargonije vole vodu, ali ne i stalnu kišu pa ih sklonite pod krov u slučaju da prognoza vremena najavljuje veće oborine. Sorte s velikim ili duplim cvjetovima posebno vole biti pod krovom tijekom kišnih dana pa ih na vrijeme sklonite.
Kako zalijevati pelargonije?
Pelargonije mogu pohraniti dosta vlage u svoje listove i stabljike, pa im nekoliko dana bez vode nije problem. Međutim, potrebno ih je redovito zalijevati kako bi obilno cvjetale. Za vrlo vrućih ljetnih dana dobro ih je zalijevati ujutro i navečer. Kutije za spremnike i automatski sustavi za navodnjavanje mogu značajno smanjiti potrebe za zalijevanjem.
Kod grmolikih biljaka vlaga ponekad ne dopire do tla, čak ni po kišnom vremenu. Kako biste saznali treba li vašim biljkama vode, prstom provjerite vlažnost zemlje u koju su zasađene. Ako je zemlja topla i suha, zalijte biljku odmah. S druge strane, onima koji žive u predjelima gdje često pada kiša, stručnjaci preporučuju da ne koriste stalno navodnjavanje jer pelargonije ne vole biti natopljene vodom. Savjet plus: kišnica ili odstajala voda idealna je za zalijevanje.
Ovo su najvažnija pravila kod sadnje hortenzija – ako želite da cvjetaju cijelo ljeto
Kako pravilno gnojiti pelargonije?
Pelargonije trebaju puno hranjivih tvari. Trebali biste ih početi gnojiti otprilike četiri do šest tjedana nakon sadnje. Do tada su hranjive tvari iz zemlje često već potrošene, čak i kod prethodno pognojenog komposta. Za optimalnu prehranu, jednostavno dodajte komercijalno gnojivo za cvjetnice u vodu jednom tjedno. Alternativno, možete koristiti štapiće za gnojivo. Traju otprilike dva do tri mjeseca.
Ako je pri sadnji korišteno gnojivo sa sporim otpuštanjem, možete produljiti vrijeme do prve prihrane. Koliko dugo, ovisi između ostalog, o vrsti gnojiva te temperaturi i vlažnosti tla. Od kasnog ljeta nadalje, vaše će pelargonije vjerojatno trebati dodatne hranjive tvari, čak i ako ste ih prihranjivali gnojivom sa sporim otpuštanjem. Nedostatak hranjivih tvari možete prepoznati po tome što više ne cvjetaju pravilno ili im lišće požuti, iako je sve ostalo u redu.
Uklonite ocvale cvjetove
Redovito uklanjanje osušenih cvjetova i lišća, kao i mrtvih stabljika, održava pelargonije zdravima i potiče stvaranje novih cvjetova. Postoje i sorte koje se same čiste, a uglavnom ih možete pronaći među visećim pelargonijama. One same odbacuju ocvale cvjetove i obično odmah daju nove. Međutim, osušeno lišće ipak treba ukloniti ručno.
Prezimljavanje pelargonija
Pelargonije su trajnice pa je poželjno da prije prvog noćnog mraza odrežite biljke na oko 15 cm i premjestite ih na svijetlo, hladno mjesto. Pelargonije zimi ne trebaju gnojivo niti zalijevanje. U proljeće presadite biljke u svježi kompost i stavite ih na toplije mjesto. Uz malo sreće opet će niknuti.
Autor: „Pelargonium for Europe”
Vrt
Jardin Majorelle – mali raj usred Marakeša
Ukoliko vas put odvede do Marakeša, svakako posijetite Jardin Majorelle, šetnja ovim vrtom skriven u srcu živopisnog grada iskustvo je koje ćete dugo pamtit.
Jardin Majorelle jedno je od najpoznatijih i najposjećenijih mjesta u Maroku — prava oaza mira i boja smještena usred vreve Marrakeša. Ovaj jedinstveni vrt čarobno povezuje umjetnost, botaniku i povijest, ostavljajući snažan dojam na svakog posjetitelja.
Planiranje vrta: Vrste vrtova, raspored biljaka i inspiracije za vaš vrt
Povijest i značaj
Jardin Majorelle stvorio je francuski umjetnik Jacques Majorelle (1886.–1962.), sin poznatog secesijskog majstora Louisa Majorellea. U Maroko je stigao oko 1917. godine radi oporavka od teške bolesti, a Marakeš ga je brzo osvojio svojom svjetlošću, bojama i živahnim uličnim životom. Nakon putovanja po Sjevernoj Africi i Mediteranu, odlučio se trajno nastaniti u tom gradu.
Majorelle je stekao ugled kao orijentalistički slikar, a posebno je ostao zapamćen po intenzivnoj nijansi kobaltno plave boje, danas poznatoj kao Majorelle plava (bleu Majorelle). Inspirirana lokalnom arhitekturom i tradicionalnom odjećom, ta je boja postala zaštitni znak vrta i njegovih građevina.
Godine 1923. kupio je zemljište na rubu palmine oaze u Marakešu i ondje izgradio kuću, a 1931. angažirao je arhitekta Paula Sinoira za projektiranje moderne vile. Tijekom narednih desetljeća postupno je širio imanje i oblikovao vrt koji je postao njegovo životno djelo. Zbog visokih troškova održavanja vrt je 1947. otvorio za javnost.
Nakon Majorelleove smrti i godina zapuštenosti, vrt su 1980-ih spasili Yves Saint Laurent i Pierre Bergé, koji su ga temeljito obnovili. Od tada Jardin Majorelle ponovno živi kao jedna od najvažnijih kulturnih i botaničkih znamenitosti Marakeša.
Botanički i arhitektonski dragulj
Jardin Majorelle prostire se na oko 9.000 m² i predstavlja labirint staza, vodenih površina i egzotičnih biljaka. U vrtu se mogu vidjeti kaktusi, palme, bambusi i brojna druga botanička bogatstva. Arhitektura vrta i Majorellova ateljea pokazuje utjecaje modernizma i Art Deco estetike, u kombinaciji s marokanskim elementima. Ono što Jardin Majorelle čini posebnim jest sklad između prirode i dizajna. U vrtu se nalazi više od 300 biljnih vrsta iz cijelog svijeta: kaktusi, palme, bambusi, bugenvilije i egzotično cvijeće stvaraju bogat i raznolik pejzaž. Voda, u obliku fontana i malih bazena, dodatno naglašava osjećaj svježine i smirenosti.
Snažni kontrasti boja – plava, žuta, zelena i terakota – pažljivo su uravnoteženi i vrtu daju gotovo slikarsku kompoziciju, što nije iznenađujuće s obzirom na Majorelleovu profesiju.
Japanski vrt u hrvatskom dvorištu: Dizajn Petre Novak
Kulturni značaj
Unutar kompleksa nalazi se i Berberski muzej, posvećen kulturi i tradiciji autohtonih naroda Maroka. Muzej pruža dublji uvid u povijest, nošnje, nakit i svakodnevni život Berbera, čime posjet vrtu dobiva dodatnu kulturnu dimenziju.
Jardin Majorelle bio je i važno mjesto inspiracije za Yvesa Saint Laurenta, koji je često isticao kako mu je Maroko, a posebno ovaj vrt, pomogao da u svom radu ponovno otkrije boje.
5 tropskih biljaka koje će pretvorit svaki prostor u zelenu oazu
Zašto posjetiti Jardin Majorelle
Posjet Jardin Majorelleu nije samo šetnja kroz lijepo uređen vrt – to je iskustvo koje budi osjetila. Mirisi biljaka, zvuk vode i vizualni sklad pružaju rijetku priliku za opuštanje u srcu živahnog grada. Bilo da ste ljubitelj prirode, umjetnosti ili jednostavno tražite predah od gradske gužve, ovaj vrt opravdava reputaciju malog raja usred Marakeša.
Jardin Majorelle podsjetnik je koliko pažljivo oblikovan prostor može imati snažan emocionalni učinak – i zašto neka mjesta ostaju u sjećanju dugo nakon što ih napustimo.
Bilje
Erica carnea, proljetna crnjuša – cvijet koji prkosi zimi
Erica carnea L., poznata i kao proljetna crnjuša, zimocvijet ili winter heath, zimzeleni je ukrasni grm iz porodice vrijesova (Ericaceae) koji prkosi tišini zime. Dok priroda još miruje pod hladnim nebom, ova skromna, ali izdržljiva biljka otvara svoje nježne zvonolike cvjetove i unosi prve tonove boje u ogoljeli krajolik. Cvatući od kasne zime do ranog proljeća, često i ispod snježnog pokrivača, proljetna crnjuša postaje simbol buđenja i nade. Njezina ljepota nije samo u cvijetu, već i u poruci – da život u prirodi nikada u potpunosti ne prestaje, čak ni u najhladnijim danima godine. Osim estetske vrijednosti, ova vrsta ima i ekološki značaj jer predstavlja jedan od rijetkih izvora nektara za rane oprašivače u hladnijem dijelu godine.
Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta
Podrijetlo i stanište
Ova vrsta potječe iz planinskih i brdskih područja središnje, istočne i južne Europe, uključujući Alpe, Apenine, Karpate i Balkanski poluotok. Raste prirodno na travnjacima, rubovima šuma i stjenovitim padinama, od nizina pa do oko 2000 m nadmorske visine.
U prirodi proljetnu crnjušu često nalazimo u šumskim rubovima i svjetlijim šumskim svodovima, gdje uspijeva na različitim tlima — od pjeskovitih i glinenih do vapnenastih i neutralno do blago kiselih. Otporna je na niske temperature i može cvjetati čak i dok je tlo još pokriveno snijegom.
Mahonia media – zimska zvijezda u vašem vrtu
Izgled biljke
Erica carnea je nisko rastući, zimzeleni grm koji se širi po tlu. Tipično doseže visinu 10–50 cm, ponekad do 60 cm, a grane mogu biti polegnute ili malo uzdižuće. Listovi su sitni i igličasti, skupljeni po 3–4 u pršljenu, tamnozeleni i sjajni, što biljci daje gustu zimzelen izgled tijekom cijele godine. Cvjetovi su karakteristični — viseći, zvonasti, obično roze, crvenkasti, rijetko bijeli, skupljeni u male grozdaste cvatove duž izboja. Cvatu vrlo rano, često već od veljače do travnja, zato je biljka posebno cijenjena u vrtlarstvu za razdoblje kada malo što drugo cvjeta. Plod je mala kapsula koja sadrži sitne sjemenke, a cvjetovi su dvospolni i privlače oprašivače poput pčela kada je vrijeme dovoljno toplo.
Sadnja i njega u vrtu
Erica carnea je relativno nezahtjevna za uzgoj, ali dobro prosperira ako joj se osiguraju odgovarajući uvjeti. Voli dobro drenirano, neutralo do slabo kiselo tlo, koje ne treba biti prebogato hranjivim tvarima. Podnosi i blago alkalna tla i preferira sunčane do polusjenovite položaje. Biljka je prilično prilagodljiva te uspijeva na različitim položajima u vrtu.
Sadnja
adnja se obično obavlja u jesen (rujan–studeni), uz razmak oko 20–30 cm između biljaka ako se sade grupe. Prilikom sadnje dobro je tlo lagano razrahliti i osigurati drenažu kako sadnica ne bi stajala u vodi.
Zalijevanje
Tijekom sušnih razdoblja treba redovito zalijevanje, osobito za vrijeme uspostave nakon sadnje. Biljka ne podnosi stajaću vodu i može trpjeti ako je tlo previše vlažno.
Rezidba
Blaga rezidba nakon cvatnje potiče bujniji rast i bolje formiranje novih izboja. Ne preporučuje se drastično rezanje starog, drvenastog dijela biljke.
Razmnožavanje
Razmnožava se ljetnim reznicama ili sjemenjem, a reznice najbolje ukorijenjuju u vlažnom supstratu.
Uloga u vrtu i korisnost
Proljetna crnjuša se često koristi kao ukrasna pokrivačica tla ili rubna sadnja u gredicama i kamenjarima. Zbog ranog cvjetanja, oplemenjuje vrt u kasnu zimu i rano proljeće kada većina biljaka još miruje. Također je medonosna: pčele sakupljaju nektar i pelud s njenih cvjetova kad su drugi izvori hrane ograničeni, čime pridonosi podršci ranog oprašivanja.
Erica carnea je lijepa, otporna i korisna vrtna biljka koja svojim ranom cvatnjom donosi boju i život u vrt u vrijeme kada je većina drugih biljaka još u mirovanju. Zahvaljujući jednostavnosti uzgoja i širokom spektru kultivara, idealna je za vrtne gredice, kamenjare ili balkonske posude — posebice ako želite zimzelen i cvjetajući vrt tijekom hladnih mjeseci.
Ove je biljke potrebno orezati zimi kako bi uživali u njihovoj ljepoti u proljeće
