Povežimo se

Vrt / Eksterijer

Koji bor ove godine odabrati, umjetni ili pravi?

Je li miris pravog bora dio vaše božićne atmosfere, podsjetnik na djetinjstvo? Dilema između drvca u tegli, rezanog drveta i umjetnog bora, nema jednostavno rješenje. Ali zbrinjavanje nakon Božića, svakako treba biti uključena u tu jednadžbu.

Dobro razmislite prije kupovine

Podizanjem svijesti o utjecaju na okoliš kod izbora božićnog drvca, postavljamo si pitanje koje će drvce ostaviti manji ugljični otisak.

Ako ne kupujete božićnu jelku od lokalnog proizvođača, tijekom transporta to će drvce ostaviti jak otisak ugljičnog oksida. Birate li domaću proizvodnju bora, dvije su vrste najčešće.

Kao božićno drvce najčešće se upotrebljava normandijska smreka i bodljikava smreka.

Obje vrste neće se trusiti ako je živa biljka. Te biljke dolaze u loncu, prilagođene su da se mogu staviti u prostor i ne bi se trebale trusiti, a ako je biljka rezana, odnosno ako je sječena onda dolazi do trušenja zavisno o periodu koliko će se držati u zatvorenom prostoru.

On zahtijeva posebnu brigu

Birate li živi bor u tegli, za njega se treba pravilno brinuti.

Kada ćete kupiti biljku, treba paziti kod unošenja da bude postepeno iz nekakvog hladnijeg prostora pa u predprostor pa u stan. Koliko je potrebno vlage najbolje ćete procijeniti opipom ili vizualno.

Dakle, popipate, a ako je površina lonca, tj. zemlja u loncu suha, vi ga trebate zaliti. Ne možemo generalizirati da li će to biti jednom tjedno, jer to ovisi i o sobnoj temperaturi i o tome je li bliže izvoru topline, izvoru svjetla, prozoru.

Iglice su neizbježne

Rezani bor, bez obzira koje je vrste, trusiti će svoje iglice. Za rezane biljke jako je važno, nakon Božića, pravilnog ih odložiti. Prava drvca obnovljivi su resurs koji ne rezultira zagađenjem, ako se odgovorno reciklira, odnosno pretvara u kompost. Biljku u tegli, nakon Božića, treba posaditi.

Nakon Božića, kada prođe vrijeme, trebali bi ga iznijeti van onako kao što ste ga unosili, dakle postepeno iz toplog prostora u nekakav predprostor pa na hladno i kada dopuste već prvi vremenski uvjeti, kada tlo ne bude smrznuto, biljka se može odmah posaditi, a ako će to biti kasniji period, trebat ćete paziti da se održava vlaga.

Ugljični otisak je mjera ukupne emisije stakleničkih plinova koje netko ili nešto uzrokuje, a jedno umjetno božićno drvo proizvodi oko 40 kilograma ugljičnog dioksida, što je deset puta više od pravilno odloženog pravog drva. Umjetno drvo treba koristiti najmanje deset godina da bi njegov utjecaj na okoliš bio isti kao od prirodnog stabla.

Oglas

Bilje

Za sadnju češnjaka nije vam potreban vrt – evo kako ga uzgojiti u zatvorenom prostoru

Ako u vrtu imate prostora samo za cvijeće, češnjak će rasti i u vašem dnevnom boravku

Odlično je što postoji opcija za sadnju češnjaka u zatvorenom prostoru za one koji žive u stanovima ili nemaju vrt.

Iako je izazov uzgojiti ga u hodniku ili nekoj drugoj prostoriji, vrtlari kažu da se u tome može uspjeti. Glavica luka možda neće izrasti, ali onaj “zeleni” dio sigurno hoće i odličan je dodatak brojnim jelima.

Ne odustajte, jer uz malo truda i pravilnu njegu možete i ubrati pravu glavicu iz posude u kojoj je luk rastao. Važno je da raste na mjestu punom sunca.

Kako saditi češnjak u kući

Ako je vaš cilj uzgojiti glavice češnjaka a ne njegovo zelenilo, morate sjemenu omogućiti vernalizaciju, razvojni stadij u kojem je biljka izložena nižoj tj. određenoj temperaturi koja će biljci omogućiti kasnije prijelaz i vegetativne faze u fazu rasta.

Možete posaditi više glavica u zemlju, dokle god je posuda dovoljno velika. Razmak između njih mora biti kako bi neometano rasle. Odaberite posude koje imaju dobro drenažu kako se ne bi voda u njima zadržavala i dovela do truljenja korijena.

Kako se riješiti mrava u vrtu? Stručnjaci otkrivaju učinkovita prirodna rješenja

Slijedite ove korake:

Češnjak kojeg planirate saditi stavite u zatvorenu vrećicu s malo zemlje,
stavite vrećicu u zamrzivač par tjedana,
nakon toga razdvojite glavicu u režnjeve,
pripremite posudu sa zemljom i stavite režanj dublje u zemlju tako da vrhovi stoje prema gore,
koristite bogatu zemlju i omogućite drenažu,
na kraju je potrebno bogato zaliti zemlju.

Kako brinuti o češnjaku u tegli?

Postoje uvjeti koje morate osigurati ako želite uzgajati češnjak u zatvorenom prostoru, u tegli. Prije svega, odaberite za njega mjesto do kojeg dopire puno sunca.

Svjetlost

Češnjaku je potrebno minimalno šest sati sunca u danu, pa je cilj staviti ga na mjesto koje će to i omogućiti. Ako mislite da biljci ne možete priuštiti toliko svjetlosti, razmislite o dodavanju umjetnog svjetla u prostoriju.

Najljepše ukrasne trave za vaš vrt – uvijek atraktivne i nimalo zahtjevne

Zemlja

Zemlja u kojoj će rasti češnjak mora biti bogata nutrijentima te mora omogućiti dobru drenažu. Kada je u pitanju pH vrijednost zemlje, idealna je ona između 6.0 do 7.5.

zemlja-vrtni-centar-šestine-domnakvadrat
FOTO: DOMnaKVADRAT

Voda

Češnjak voli vlažno tlo, ali ne natopljeno vodom. kako biste to postigli, zalijevati je potrebno jednom tjedno, posebno kada je u fazi rasta. Iako se zemlja u posudama puno brže suši, nikako nemojte pretjerivati jer može doći do propadanja korijena.

Gnojivo

Ako želite iz svoje tegle brati češnjak, onda je gnojivo obavezno, a jednostavno možete koristiti ono za sve vrste biljaka kada češnjak sadite, a nakon toga ono bogato dušikom ili riblju emulziju – svaka tri tjedna dodajte u zemlju. Prije korištenja gnojiva, proučite što piše na deklaraciji i savjete kako se koristi.

Nastavite čitati

Bilje

Kako se riješiti mrava u vrtu? Stručnjaci otkrivaju učinkovita prirodna rješenja

Mrava se možete riješiti iz vrta bez negativnog utjecaja na biljke

Kako biste izbjegli štetu u vrtu, važno je na vrijeme reagirati i otjerati mrave
Osim vremenskih neprilika, biljke u vrtu se moraju oduprijeti i raznim nametnicima koji ima nanose štetu. Mravi mogu biti jako uporni i naporni i bez obzira na trud, rado se vraćaju u vrt. Neki preparati protiv nametnika mogu oštetiti osjetljive biljke već u korijenu. Ako možete, uvijek posegnite za prirodnim sredstvima koji nisu štetni za vaše biljke. Evo što savjetuju stručnjaci.

Talog kave stavite oko biljke

U borbi protiv mrava je dobro znati da ne vole jake mirise, kava je odličan izbor jer će ih otjerati iz vrta ali će i čuvati vaše biljke.

“Talog kave stavite oko biljke, a jak i kiselkast miris će odbijati mrave, ali će i obogatiti tlo kada se razgrađuje”, savjetuje Shannon Harlow-Ellis, etnolog i stručnjak za mrave.

Ulje nima

Važno je mravima ukloniti izvor hrane, a za njih su lisne uši prava poslastica. Stručnjak za suzbijanje insekata, Allan Bossel ističe kako će vam najbolje poslužiti ulje nima koje ćete staviti pokraj biljke koje mravi napadaju. Mrave možete uništiti kombinacijom sapuna, vode i ulja nima. Stručnjak navodi kako je isprobao i kombinaciju šećera i boraksa koja se kuha i stavi na vate, a mravi će se nahraniti tom otopinom. Ovu soluciju možete koristiti i za kućne biljke.

Kora citrusa

Djeluju slično kao i talog kave – odbijaju mrave svojim intenzivnim mirisom.
Stručnjak za vrtove, Darren Muzzy navodi kako je ovo dobra metoda, ali vam može poslužiti i voda u kojoj je stajala kora naranče.

Tu otopinu, ili konkretno kore naranče, možete staviti oko biljke ili direktno pošpricati mrave koji će vrlo brzo napustiti vaš vrt. Kora naranče će i pružiti dobrobiti biljkama jer dodaju fosfor i kalij u zemlju.

Posadite biljke koje će otjerati mrave

Biljke jakog mirisa, kao što su češnjak, menta ili ružmarin smetaju mravima i neće se uz njih predugo zadržavati, te djeluju kao prirodni repelent.

Napravite otopinu od octa

Ocat je prva pomoć u mnogim slučajevima, a poslužit će i kao repelent za naporne mrave – neće ih samo kratko otjerati nego se oni više u vrt neće vratiti.

Harlow-Ellis navodi kako je potrebno u bocu s raspršivačem staviti jednaku količinu octa i vode, a otopinu ćete pošpricati po vrtu. Ona će otjerati mrave ali i uništiti miris koji oni koriste kako bi uvijek pronašli put u vaš vrt. Iako nije štetna za biljke, izbjegavajte lišće kako biste izbjegli i štetu.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice