Povežimo se

Vrt

Kako stojimo s klimatskim promjenama?

Nedavno je objavljeno izvješće o indeksu učinka klimatskih promjena. Evo kako stojimo.

Možda ove godine nismo imali puno dobrih vijesti, ali činjenica je da je ekonomska blokada na proljeće donijela neke dobre vijesti za planet Zemlju, a tiču se klimatskih promjena.

Smanjena emisija stakleničkih plinova

Podaci govore da smo na globalnoj razini smanjili emisiju stakleničkih plinova za oko 8 do 9 posto u prvih pola godine što je jedino takvo smanjenje ikad, naglasio je Daniel Rodik, stručni suradnik u Društvu za oblikovanje održivog razvoja. Dodao je kako zemlje još nikada do sada nisu u šest mjeseci jedne godine toliko smanjile emisiju.

I to bi bila izvrsna vijest da je čovječanstvo imalo veze s tim smanjenjem. Ali, jedina veza s njime je da nismo radili apsolutno ništa po tom pitanju, a i doslovno.

Indeks učinka klimatskih promjena

Indeks učinka klimatskih promjena ne uzima u obzir te podatke, kako ne bismo lažno vjerovali u poboljšanje brige o našem planetu. On se analizira u četiri kategorije: emisija staleničkih plinova, potrošnja energije. tj. energetska učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije i klimatska politika.

Od 58 svjetskih zemalja koje čine 90% svjetskih emisija, Hrvatska se ove godine našla na visokom 18. mjestu, što je napredak za dva mjesta od prošle godine.  Razlog tome je, navodi Rodik, relativno mala emisija stakleničkih plinova po stanovniku te visok udio obnovljivih izvora energije. Međutim, u dva područja Hrvatska je pokazala srednje do loš učinak, a to su klimatska politika i sama potrošnja energije, tj. energetska učinkovitost.

Pozitivan smo pomak pokazali i u energetskoj obnovi.

Klimatska politika EU

Možda naša klimatska politika nije najbolja, ali zato je klimatska politika na razini Europske unije gotovo isključivo zaslužna za skok s 22. na 16. mjesto. Tako je Energetska unija promatrana kao cjelina dobila ocjenu dobar.

Svi ovi podaci zvuče obećavajuće, ali o realnom stanju borbe protiv klimatskih promjena najbolje govori podatak da nitko nije najbolji.

Puno je posla pred nama i očito je da trebamo uložiti još veće napore da bismo, za početak, usporili klimatske promjene. Situacija je zabrinjavajuća, ali postoji nada da ćemo u idućih deset godina uspjeti značajnije smanjiti emisije CO2. Prije svega koristeći više obnovljivih izvora energije umjesto fosilnih goriva.

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Bilje

Najljepše proljetnice koje unose boju i život u vrt – savjeti za sadnju i njegu

Proljetnice su među najzahvalnijim biljkama za uzgoj jer se brzo prilagođavaju i ne zahtijevaju složenu njegu…

Od veljače do svibnja vrtovi se bude iz zimskog mirovanja i upravo tada dolazi vrijeme za prve proljetne cvjetnice. Njihova rana cvatnja unosi boju, živost i osjećaj novog početka u svaki vanjski prostor. Upravo zato je sadnja proljetnica jedan od prvih i najvažnijih koraka u uređenju vrta nakon zime.

Travanj je ključan mjesec za vrt: Evo što morate posaditi odmah

Proljetnice obuhvaćaju velik broj biljaka koje cvatu od kraja veljače pa sve do početka svibnja. Među njima su i trajnice i lukovice koje su posađene još u jesen, ali i biljke koje se mogu saditi u rano proljeće.

“U proljetnice ubrajamo vrste poput iberisa, saxifrage i aubrijete, ali i lukovice poput narcisa, tulipana, zumbula i anemona koje smo sadili u jesen kako bi procvjetale u proljeće”, objašnjava Anita Surić Klarić, dipl. ing. agronomije iz Vrtnog centra Šestine.

Kada započinje sadnja proljetnica

Sadnja proljetnica počinje čim se tlo dovoljno zagrije i više nije smrznuto. U pravilu je to razdoblje od kraja veljače do travnja, no točan trenutak ovisi o vremenskim uvjetima.

Ako niste stigli posaditi lukovice u jesen, nema razloga za brigu. Proljetni efekt moguće je postići i sadnjom već razvijenih biljaka koje dolaze u posudama.

Proljeće je pravo vrijeme za sadnju lukovica: Evo koje vrste cvjetaju cijelo ljeto

Takve biljke već su u fazi rasta ili cvatnje pa se njihovim presađivanjem odmah postiže dekorativan učinak u vrtu.

Proljetnice u vrtu i kako saditi proljetnice

Jedna od najvećih prednosti koje donosi sadnja proljetnica jest njihova jednostavna prilagodba novim uvjetima.

Biljke koje dolaze u posudama presađuju se zajedno s busenom, odnosno zemljom u kojoj su rasle. Važno je pritom ne oštetiti korijen.

“Biljke treba pažljivo izvaditi iz posude i presaditi zajedno sa zemljom u vrt, bez diranja korijena, kako bi se lakše prilagodile novom prostoru”, savjetuje Surić Klarić.

Najbolje ih je saditi u rano proljeće, prije nego što temperature postanu previsoke.

Odabir pravog mjesta za sadnju

Za uspješan rast i cvatnju ključno je odabrati odgovarajuću poziciju u vrtu.

Neke proljetnice zahtijevaju puno sunca, dok druge bolje uspijevaju u polusjeni ili sjeni.

Biljke poput iberisa, aubrijete, lavande, ružmarina i smilja najbolje uspijevaju na sunčanim položajima.

S druge strane, vrste poput rododendrona, hosta, hortenzija i vinke preferiraju sjenovitija mjesta i zahtijevaju više vlage.

Pravilnim odabirom lokacije osiguravaju se optimalni uvjeti za rast i dugotrajniju cvatnju.

Njega proljetnica za dugotrajno cvjetanje

Kako bi proljetnice što dulje cvjetale, važno je redovito ih njegovati.

Tijekom vegetacije preporučuje se prihranjivanje jednom do dva puta mjesečno kako bi biljke imale dovoljno hranjivih tvari.

Jednako je važno uklanjati ocvale cvjetove.

“Ocvali cvjetovi iscrpljuju biljku i sprječavaju razvoj novih pupova. Njihovim uklanjanjem potičemo daljnju cvatnju”, objašnjava Surić Klarić.

Orezivanjem se također održava uredan izgled biljaka i produžuje razdoblje cvjetanja.

Zašto su proljetnice idealan izbor za početak sezone

Proljetnice su među najzahvalnijim biljkama za uzgoj jer se brzo prilagođavaju i ne zahtijevaju složenu njegu.

Njihova raznolikost omogućuje kombiniranje različitih vrsta i stvaranje dinamičnih, šarenih vrtnih kompozicija.

Osim toga, njihova rana cvatnja daje vrtu život u razdoblju kada većina biljaka tek počinje rasti.

Zahvaljujući jednostavnoj sadnji i brzom rastu, sadnja proljetnica idealan je način da već na početku sezone stvorite vrt pun boja i energije.

Sadnja proljetnica – najčešća pitanja

Kada počinje sadnja proljetnica?

Sadnja proljetnica započinje kada se tlo odmrzne i dovoljno zagrije, najčešće od kraja veljače do travnja, ovisno o vremenskim uvjetima.

Mogu li saditi proljetnice ako nisam posadio lukovice u jesen?

Da, proljetni ugođaj u vrtu možete postići sadnjom već razvijenih biljaka koje dolaze u posudama. One se lako presađuju i brzo nastavljaju rast.

Kako pravilno saditi proljetnice iz posude?

Biljke je potrebno izvaditi iz posude zajedno s busenom zemlje i presaditi ih u vrt bez oštećivanja korijena. Nakon sadnje potrebno ih je dobro zaliti.

Koje proljetnice vole sunce, a koje sjenu?

Sunčane pozicije odgovaraju biljkama poput lavande, iberisa i aubrijete, dok rododendroni, hortenzije i hoste bolje uspijevaju u polusjeni ili sjeni.

Koliko često treba zalijevati proljetnice?

Zalijevanje ovisi o vremenskim uvjetima i vrsti biljke, ali važno je održavati tlo umjereno vlažnim, posebno nakon sadnje i tijekom cvatnje.

Treba li uklanjati ocvale cvjetove?

Da, uklanjanje ocvalih cvjetova potiče biljku na stvaranje novih pupova i produžuje razdoblje cvatnje.

Nastavite čitati

Planiranje vrta

Ako želite više ptica u vrtu, napravite ove jednostavne promjene

Jer kada se u vrtu pojave ptice, on postaje živ, dinamičan i povezan s prirodom na najljepši mogući način

kako privući ptice u vrt

Proljeće donosi buđenje prirode, ali i jednu od najzanimljivijih pojava u životinjskom svijetu – migraciju ptica selica. Upravo u tom razdoblju mnoge vrste traže nova mjesta za hranjenje, odmor i gniježđenje. Ako se pitate kako privući ptice u vrt, dobra vijest je da uz nekoliko jednostavnih promjena možete stvoriti prostor koji će rado posjećivati.

Vrt nije samo mjesto za odmor ljudi – on može postati i mali ekosustav u kojem se razvija bogata bioraznolikost.

“Apsolutno postoje vrtovi kojima možemo privući ptice. Što su vrtovi raznolikiji, to su zdraviji i za nas i za prirodu”, objašnjava Iva Šoštarić, mag. biol. mol. iz udruge Biom.

Prirodni fungicidi i pesticidi: Kako zaštititi vrt bez kemikalija

Ptice u vrtu: zašto su važna raznolikost i prirodni elementi

Jedan od ključnih faktora za dolazak ptica je raznolikost biljaka i struktura u vrtu.

Sadnja grmlja koje daje plodove, zimzelenih biljaka koje pružaju zaklon tijekom cijele godine te zavičajnih biljaka koje privlače kukce – sve to stvara idealne uvjete za život ptica.

U Hrvatskoj živi više od 400 vrsta ptica, a samo u gradovima poput Zagreba može se vidjeti i do 200 različitih vrsta. To znači da i mali vrt može postati dom brojnim vrstama.

Vrt za ptice: manje uredan, ali bogatiji životom

Iako mnogi teže savršeno uređenim vrtovima, priroda zapravo preferira nešto drugačiji pristup.

“Sve životinje vole kada je okolina malo više divlja i neuredna. Više grmlja, rjeđa košnja i veća raznolikost biljaka čine vrt privlačnijim za ptice”, ističe Šoštarić.

To znači da nije potrebno imati savršeno podšišan travnjak – naprotiv, ostavljanje dijela vrta prirodnijim može značajno povećati broj posjetitelja iz ptičjeg svijeta.

Najljepše ukrasne trave za vaš vrt – uvijek atraktivne i nimalo zahtjevne

Kako privući ptice u dvorište uz pomoć hrane i skloništa

Ptice u vrt dolaze zbog tri osnovne potrebe: hrane, vode i sigurnog mjesta za gniježđenje.

Primjerice, kos kao jedna od čestih vrsta u gradovima traži otvorene površine za hranjenje, ali i grmlje ili niža stabla gdje može izgraditi gnijezdo.

Osim prirodnih izvora hrane, moguće je postaviti i hranilice.

No, važno je znati što nuditi pticama.

“Ne preporučuje se davati kruh ili prerađenu hranu. Najbolje su sjemenke, voće ili loj”, upozorava Šoštarić.

Također, hranilice treba postaviti na sigurno mjesto, izvan dosega predatora poput mačaka.

Jednostavno i zabavno – napravite sami hranilicu za ptice

Hranilice za ptice i sigurnost u vrtu

Prilikom postavljanja hranilica treba voditi računa i o njihovoj poziciji.

Ako su preblizu staklenim površinama, može doći do sudara ptica s prozorima. Idealno je da budu ili vrlo blizu stakla ili dovoljno udaljene.

Sigurnost je jednako važna kao i dostupnost hrane.

Kućice za ptice kao dodatni dom

Jedan od najjednostavnijih načina da naučite kako privući ptice u vrt jest postavljanje kućica za gniježđenje.

Postoje različite vrste kućica – zatvorene s malim otvorom ili poluotvorene, ovisno o vrsti ptica koje želite privući.

Različite veličine otvora privlače različite vrste ptica, pa je moguće prilagoditi kućice ovisno o željenim posjetiteljima.

Voda kao ključni element

Jedan od najvažnijih, ali često zanemarenih elemenata u vrtu je voda.

Pticama je voda potrebna za piće, ali i za kupanje, osobito tijekom toplijih mjeseci.

Dovoljno je postaviti plitku posudu ili tanjur s vodom kako bi ptice imale siguran pristup.

Važno je da voda ne bude preduboka kako bi se izbjegao rizik od utapanja.

Mali koraci za veliki učinak

Privlačenje ptica ne zahtijeva velike zahvate ni ulaganja.

Dovoljno je unijeti nekoliko prirodnih elemenata, smanjiti razinu “urednosti” i omogućiti osnovne uvjete za život.

Na taj način vrt postaje prostor koji dijelimo s prirodom – i upravo u tome leži njegova najveća vrijednost.

Jer kada se u vrtu pojave ptice, on postaje živ, dinamičan i povezan s prirodom na najljepši mogući način.

Svi pričaju o japanskom vrtu – evo što ga sve čini posebnim

Najčešća pitanja

Kako najlakše privući ptice u vrt?

Sadnjom raznolikih biljaka, postavljanjem hranilica i osiguravanjem vode možete brzo privući različite vrste ptica.

Koja hrana je najbolja za ptice?

Najbolje su prirodne namirnice poput sjemenki, voća i loja, dok se kruh i prerađena hrana ne preporučuju.

Gdje postaviti hranilicu za ptice?

Hranilicu je najbolje postaviti na sigurno mjesto, izvan dosega predatora i dovoljno udaljeno od staklenih površina.

Treba li voda pticama u vrtu?

Da, voda je ključna za piće i kupanje, posebno tijekom toplijih mjeseci.

Ako želite privući ptice u vaš vrt zasadite ove predivne biljke

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama