Bilje

Kako spriječiti truljenje sobnog bilja zimi?

Kupili ste prekrasnu sobnu biljku, no nakon nekog vremena listovi su uvenuli, a cvjetni pupoljci otpali i vaš biljni ukras možete baciti. Iako svaka vrsta ima svoje posebnosti, donosimo nekoliko općih savjeta vezanih uz njegu bilja koji bi vaše biljke zimi mogli spasiti od propadanja.

Objavljeno

prije 4 mjeseca

05/01/2021

Autor

Anamarija

Iako specifične bolesti i štetočine ponekad mogu izazvati ovakve probleme, najčešći uzrok ugibanja sobnog bilja su nepovoljni životni uvjeti. Izdvojili smo 6 fatalnih čimbenika koji su iskusnim znalcima već dobro poznati, ali ih se uvijek dobro podsjetiti.

1. Pretjerano zalijevanje

Voda je esencijalna za život svih živih bića pa tako i biljaka, no zimi zalijevajte umjereno. Pretjeranim zalijevanjem lišće će klonuti što će neki vlasnici protumačiti kao manjak vode i dodatno zaliti biljku.

Bitno je i razlikovati uzrok truljenja bilja nastalog suhim zrakom od pretjeranog zalijevanja. Obje radnje za posljedicu će imati odumiranje listova, no prevelike količine vode izazvat će žućenje listova, dok suhi zrak rezultira smežuranim i smeđim listovima, pa čak i opadanjem cvjetnih pupova.

Najbolji način kako provjeriti ima li biljka dovoljno vode je svaka 3 do 4 dana kažiprst do drugog članka uroniti u supstrat. Ako je supstrat vlažan biljku nije potrebno zaliti, no ako na toj dubini nema vlage, zalijte ju bez obzira na vlagu zraka u prostoriji.

2. Suhi, vrući zrak

Moderni sustavi grijanja zrak čine suhim, što ne odgovara većini sobnog bilja. Što su listovi tanji to je i njihova potreba za vlagom zraka veća, dok su debeli, kožnati listovi relativno otporni na suhi zrak. Većina biljaka preferira vlagu zraka od oko 60%, dok tijekom sezone grijanja vlaga prosječno iznosi samo 20%. Prskanje biljaka odstajalom vodom najpoznatija je metoda, no vrlo su učinkoviti i ovlaživači zraka koji stvaraju povoljnu mikroklimu.

3. Hladne noći

Negativni efekti pada temperature po noći posebno će doći do izražaja ukoliko bilje tijekom dana držite u toploj prostoriji. Štetu neće toliko uzrokovati hladan zrak koliko temperaturne oscilacije. Većina cvjetnih vrsti odgovara pozicija na prozorskoj klupici, dok ih noću izbjegavajte držati pored otvorenog prozora ili u prostoru između prozora i navučenih zavjesa.

4. Propuh

Tegle s cvijećem nije uputno držati na direktnoj liniji između vrata i prozora kada su istovremeno otvoreni te posebno ukoliko je temperatura zraka vani osjetno manja od temperature u stanu.

5. Jako sunčevo svjetlo

Neke biljke brzo će klonuti ako ih izložite direktnoj sunčevoj svjetlosti, čak i ako temperatura u prostoriji nije previsoka. Vrste poput pelargonije zahtijevaju velike količine svjetla, no i njih je uputno smjestiti u sjenoviti dio stana tijekom vrućih ljetnih mjeseci. U protivnom, zemlja u posudici će se u potpunosti osušiti, a korijenje oštetiti.

6. Premalo svjetlosti

Slabo svjetlo vrlo vjerojatno neće potpuno uništiti biljku, no kod većine vrsta uzrokovat će spori rast, bljedunjavost i slabo ili nikakvo cvjetanje. Izbjegavajte tamne prostore kao što su hodnici i mračni kutovi u velikim sobama.

Related Topics:biljke njega bilja sobno bilje

Up Next

Egzotika u domu – bromelija

Ne propustite

Kako stojimo s klimatskim promjenama?

Oglas

Kliknite kako biste komentirali

Bilje

Vrijeme je za sadnju prekrasnih penjačica

Neke od njih su vrlo dekorativne, neke daju i plod, a neke rade savršeni hlad za uživanje na otvorenom.

Objavljeno

prije 1 dan

22/04/2021

Autor

Anamarija

Proljeće je u punom jeku i vrijeme je za sadnju bilja. U Vrtnom centru Šestine potražili smo biljke penjačice. Postoji cijela paleta penjačica, a biraju se ovisno o tome koji se efekt želi postići. Ako želimo penjačicu koja će nam služiti kao zaštita od sunca, odabrat ćemo neku robusnu poput glicinije ili kivija.

Ako pak želimo neku koju ćemo kombinirati s drugim biljkama, birat ćemo nježnije vrste poput klematisa. Karakterizira ga izdašan cvijet koji dolazi u širokoj paleti boja.

Otrovna biljka puna ljekovitih svojstava koja je simbol prijateljstva i ljubavi

Sadnja

Sadnica klematisa ima vrlo jak i agresivan korijen što znači da će se brzo ukorijeniti. Sadi se na mjestima gdje je već nešto posađeno jer je to biljka koja voli hladne noge, odnosno voli vodu i podraz koji će korijen štiti od vrućine i gubitka vlage.

Najbolje ga je posaditi uz žičanu ogradu jer će se vitnicama primiti za nju, rasti i cvasti.

Sadi se u rahlu zemlju, u rupu dovoljno duboku i široku da stane korijenje. Biljka se potom zatrpa mješavinom vrtne zemlje i komposta. Potrebno ga je zatrpati sa svih strana kako se ne bi stvorili zračni jastučići koji bi joj mogli remetiti rast.

Nakon sadnje biljku treba obilno zaliti, a trebat će joj vrijeme da stvori određenu količinu zelene mase.

Održavanje

Budući da se radi o vrlo krhkoj biljci, u zimskim mjesecima njezini izdanci djeluju suho. No, ne treba ih skidati jer je to samo dojam. Na proljeće će naizgled suhi izdanci nabujati. Zbog krhkosti, klematis dolazi s potpornjima koje nakon sađenja uz ogradu ili žicu možete ukloniti.

Prihranjivanje se vrši jednom do dvaput godišnje kako bi cvat bio raskošan i bujan.

A u željenom volumenu i raskoši rascvjetanog klematisa kao i drugih penjačica, ako ih sada posadite, uživat ćete već idućeg proljeća.

Nastavite čitati

Bilje

Ukrasno cvatuće stablo koje oduzima dah

Nacionalni je simbol Japana i simbol sreće.

Objavljeno

prije 3 dana

20/04/2021

Autor

Anamarija

Ukrasna cvatuća stabla najljepši su ukrasi okućnica u proljeće. Jedno takvo je i vrlo popularna japanska trešnja. Radi se o ukrasnom drvu koje pripada porodici ruža. Prepoznata je po prekrasnoj krošnji punoj bijelih mekanih cvjetova grupiranih u ružičaste cvatove.

Sva lica raskošnih magnolija

Cvate u travnju, a upravo je proljeće idealno za njenu sadnju. Sadi se u rahlu zemlju u rupu barem dva puta širu od sadnice. Nakon sadnje, zemlju treba utabati kako zrak ne bi došao do korijenja, a biljku zaliti.

Potrebno joj je ostaviti dovoljno prostora za rast. Nije je preporučljivo saditi na travnjacima jer joj košnja trave može oštetiti površinsko korijenje.

Japanska trešnja je dugovječno stablo koje može trajati do 30 godina, a raste relativno brzo.

Plod postoji kod nekih vrsta i služi kao hrana malim pticama.

Iako se stabla obrezuju, kod japanske trešnje to nije nužno. Dovoljno je skratiti grane ili obrezati suhe, i to prije početka vegetacijske sezone.

Inače, japanska trešnja vrlo je cijenjena u Japanu. Njezin cvijet smatra se nacionalnim cvijetom i simbolom sreće. Čest je motiv u japanskoj umjetnosti i povezuje se sa ženstvenošću i ljubavlju žene.

Nastavite čitati