Povežimo se

Bilje

Kako održavati orhideje da ponovno cvatu

Imali ste prekrasne orhideje, ali cvjetovi su im otpali i ne znate hoće li ikada više cvasti… Da bi opet cvale treba malo truda – evo što trebate napraviti.

Mnogi će upravo orhideju nazvati kraljicom cvijeća. A sukladno tituli, ta prekrasna biljka ponekad traži kraljevski tretman. Dok traje njezina cvatnja, uživamo u prekrasnim cvjetovima i ne brinemo previše, no što učiniti kad cvjetova više nema…

orhideja-bez-lista-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT
orhideje-koje-se-mogu-spasiti-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

„Ako su na vašoj orhideji otpali listovi, ona više neće cvasti jer listovi su joj potrebni za fotosintezu. Skroz osušenim granama isto nema spasa, a neke se orhideje mogu spasiti tako da odrežete suhi dio“, objašnjava nam mag.ing. agronomije Sandra Bedran.

kako-da-orhideje-ponovno-cvatu-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Osim čišćenja od suhih grana, o orhideji treba redovno brinuti. Najvažnija stvar za nju je pozicija na kojoj se nalazi. Treba dosta svjetlosti, ali ne direktno. Preporučuje se zalijevanje jednom tjedno, ovisno o prostoriji u kojoj se nalazi i suhoći zraka.

odrezana-grana-orhideja-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Orhideju je najbolje zalijevati tako da je potopite u vodi. Nakon sat vremena, potpuno je osušite i vratite na njeno mjesto.

„Prihrana je uvijek dobrodošla, ako je već supstrat isušen, nema više hranjiva, uvijek možete prihraniti biljku“, savjetuje agronomkinja.

orhideje-phalenospsis-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Listovi su ti na kojima ćete vidjeti smeta li nešto orhideji. Ako je bolesna, oni će otpasti. Zalijevate li previše svoju cvjetnu mezimicu, listovi će požutjeti, istruliti i otpasti. Od premalo zalijevanja se osušiti i otpasti. Nakon cvatnje, mnogima se dogodi da orhideji rastu novi listovi.

Sandra Bedran kaže da je za svaku biljku dobro da ima više listova, automatski može više provoditi fotosintezu i više hranjiva sakupljati u sebi: „Moguće je, osim ovih postojećih grana, da iz listova izbiju još neke grane. Fascinantno je kod orhideja da vam na njima izraste još jedna orhideja“, kaže Bedran.

Ako vam se to dogodi, pustite ih da rastu. Orhideje su epifiti, one u prirodi rastu na drveću, bez ikakvog supstrata, i zato im je prirodnije da rastu na nečemu, nego da rastu u teglici.

Bilje

Mali dio prirode u staklenoj posudi na vašoj polici

Biljni terarij postao je najpoželjniji ukras svakog interijera. Taj mali ekosustav ne zahtjeva puno, ali da bi uspio, traži svoje savršene uvjete.

Priroda kao neiscrpni izvor inspiracije

Prije nešto više od tri godine Jakov Brekalo odlučio je napraviti svoj prvi terarij. Iako ima bogato znanje o biljkama, informacije o terariju potražio je na internetu.

Biljni terarij ili minijaturni vrt koji raste unutar staklene posude postao je njegov hobi, a inspiraciju dobiva iz prirode.

Priča je krenula tako da je jedan dan šetao po trgovačkom centru i vidio terarij koji iako predivan, za njegov budžet ipak preskup. Stoga je došao na ideju da sam složi jedan. Dan danas ima taj terarij kod kuće, a od onda su prošle već tri i pol godine.

Inspiracija mu dolazi od želje da prirodu, odnosno taj vanjski svijet predoči u nešto što može imati u zatvorenom, primjerice na polici u boravku.

Bitno je dobro se informirati

Pri odabiru biljaka za terarij treba uskladiti veličinu biljke te njenu potrebu za prostorom i svjetlosti.

Riječ je u pravilu o biljkama koje vole vlagu i vlažna područja. To su manje biljčice koje ne rastu preglomazne, stoga treba paziti što se stavlja u terarij. U današnje vrijeme ljudi u terarije stavljaju biljke koje izgledaju lijepo, međutim nisu primjerene za terarije, te se onda događa da brzo propadnu u takvom malom okruženju.

Jakov savjetuje da se prvenstveno treba dobro informirati prije nego se krene u realizaciju ideje.

Imitacija prirode

Da bi se stvorili idealni uvjeti za život biljaka unutar staklene posude, treba imitirati uvjete iz prirode. Potrebno je složiti mikro održivi sustav kako bi se stvorio ciklus rasta i umiranja, dakle, ono što je samo po sebi prirodno.

Proces izrade započinje slaganjem slojeva, a sve ono što je doneseno iz prirode, poput mahovine, treba dobro oprati kako se ne bi unijele bakterije.

Pješčani dio služi za drenažu i skupljanje viška vode dolje na dnu. Može se staviti i aktivni ugljen koji skuplja sve ono loše na sebe. Neki stavljaju i mahovinu u zemlju i to bi uglavnom bilo to. Nakon toga slijede ukrasni dijelovi, kao što su ukrasni kamenčići i tome slično.

Biljni terarij, kao savršeni mali ekosustav sam stvara svoju vlagu te ga nije potrebno često zalijevati.

Jednostavno održavanje terarija

Ako je mjesto savršeno, zalijevat će biti dovoljno možda jedanput do dvaput godišnje. Ako primijetite da je zemlja suha, da mijenja boju, onda je potrebno zaliti.

Tu zatvorenu posudu ne bi trebalo otvarati, osim kada biljke same pokažu potrebu za vašom intervencijom.

Kad se dogodi rosa, kada bude maglovito, to je zapravo idealno, i tada ne treba ništa dirati niti otvarati. No, ako se dogodi da na stijenkama ima dosta vlage, onda je potrebno otvoriti i pustiti terarij jedno pola dana da on sam ispari taj višak van ili jednostavno možete obrisati stijenke iznutra i vratiti ga natrag na mjesto.

Malom vrtu u staklenoj posudi treba pronaći idealno mjesto s ne previše sunca, ali dovoljno svjetlosti, ne previše topline ali niti hladan prostor. Kad se postignu ti savršeni uvjeti, biljni terarij možete imati godinama.

Nastavite čitati

Bilje

Savjeti stručnjaka za održavanje božićne zvijezde 

Božićna zvijezda jedna je od omiljenih živih blagdanskih ukrasa u mnogim domovima. Ona je vrlo zahtjevna biljka i zbog toga se mnogi odlučuju svake godine kupiti novi primjerak. Koje zahtjeve treba zadovoljiti da bi naša Božićna zvijezda dočekala idući Božić, pitali smo stručnjakinju Vesnu Čuljat.

Lijepa, ali osjetljiva biljka

Božićna zvijezda tradicionalna je ukrasna biljka koja je popularnost stekla zbog kontrasta zelenih i crvenih listova, klasičnih boja Božića.

Cijenjena je zbog prekrasne boje listova. Svi koji misle da su to cvjetovi su u zabludi. To nisu cvjetovi nego listovi.

Ona je jedna vrlo osjetljiva biljka, lijepa ali osjetljiva. Vrlo je osjetljiva na preveliku količinu vode. Kada ju kupite i donesete doma, dobro ju je držati na jednom svjetlom prostoru, ali ne previše toplom.

Da biste zadržali njenu svježinu, najidealnije bi bila temperatura od oko 15, 16 do 17 stupnjeva.

Da bi bila dugotrajna, treba pažljivo odabrati mjesto na kojem će stajati

Riječ je o biljki kratkog dana, stoga više od deset sati treba biti u mraku. Uz to, u prvom redu, najbitnije je pažljivo zalijevanje. Treba ju zaliti samo kada je suha.

Jednom kad joj nađete idealnu poziciju u svom domu, nemojte ju seliti, ova biljka voli biti na jednom mjestu. Prilikom zalijevanja, budite oprezni.

Ako se nalazi u toplijoj prostoriji bit će potrebno češće ju zalijevati, svakih nekoliko dana. Ona prirodno odbacuje donje listove tako da vas to ne treba uplašiti te ako vidite da su listovi stariji i žuti, samo ih jednostavno otklonite i ona će i dalje ostati lijepa.

Nakon što ocvjeta, otprilike u prvom mjesecu, trebalo bi ju staviti na malo hladnije mjesto, neko vrijeme smanjiti zalijevanje, te ju u proljeće presaditi kako biste ju imali i dogodine.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice