Povežimo se

Vrt

Kako napraviti kamenjar i što u njega posaditi?

Kamenjar je posebno zanimljiva vrsta vrta, a u proljeće je prava cvjetna oaza, bogata biljnim vrstama i bojama. Posebnu ljepotu i izražajnost daje mu upravo kamen, koji ga čini jedinstvenom, estetski oblikovanom cjelinom.

mali-kamenjar-domnakvadrat

Kamenjar je vrlo popularan način uređenja vrtova prvenstveno zbog svoje praktičnosti. Ne mora zauzimati mnogo mjesta, a obogaćuje vrt svojom biljnom raznolikošću i ljepotom. Uobičajeno je da su biljke koje rastu u kamenjaru izdržljive i ne zahtijevaju veliku brigu, pa ako nemate viška vremena za održavanje vrta, kamenjar vam može pomoći i u tome.

Izrada kamenjara

sadnja-kamenjara-domnakvadrat

Nepravilnost je glavno pravilo pri izradi naše male oaze. Nepravilan mora biti broj biljaka na jednoj hrpi, a isto tako i razmaci između njih. Formu budućeg kamenjara prije sadnje bilja dobro je obilježiti malim kolcima.

Ako kamenjar želimo napraviti na travnjaku, potrebno je ukloniti gornji sloj trave ili postaviti vodopropusnu crnu foliju. Zbog male količine zemlje, kamenjare ugrožava korov čije sjeme vjetar lako nosi i širi. Da bi to izbjegli, zemlju se najčešće malčira sitnim kamenom ili usitnjenom korom četinjača.

Stabilizaciji zemljišta pridonijet će kamen, svojom težinom, kao i korijen biljki svojom podzemnom mrežom, kojom sprječavaju eroziju tla, odnosno ispiranje zemlje na većim pokosima. Treba pripaziti i da ne dođe do velikog nakupljanja vode u kamenjaru, jer bi to moglo uzrokovati truljenje korijena biljaka.

Najprije treba postaviti veliko kamenje, uz njega postaviti manje komade te ih dekorativno okružiti manjim kamenčićima.

Koje biljke posaditi u kamenjar?

mali-kamenjar-domnakvadrat

Vrste bilja koje se dobro uklapaju u kamenjare su trajnice poput puzave sadarke, sase, čuvarkuće, kamenike, enciana, jastučca i drugih. Biljku koju svakako treba izdvojiti i posebno spomenuti je čuvarkuća. Sposobna je preživjeti veoma nepovoljne životne uvjete – mraz, sušu i siromašno, kamenito tlo, što ju čini idealnim izborom za sadnju u kamenjarima.

Patuljasto zimzeleno grmlje također nerijetko susrećemo u ovom pejsažu, a neizostavne su i ukrasne trave, kao što je šaš i različite vrste festuka. Ambijent će dodatno upotpuniti i timijan, origano i drugo začinsko bilje, lavanda i melisa.

Redovno održavanje

sadnja-biljaka-domnakvadrat

Kako bi godinama ostao atraktivan, ovaj simpatičan kutak vrta traži i odgovarajuću njegu. Na proljeće stoga treba odstraniti svo bilje koje je uvenulo ili se smrznulo, a praznine treba popuniti novim trajnicama.

Pri sadnji cvijeća i uređivanju vrta, kao i kamenjara, osnovni je cilj postići što prirodniji izgled i dobiti dojam da je taj kamen tu već desetljećima, a ne da smo ga postavili prije mjesec dana. Puna ljepota kamenjara neće se vidjeti odmah. On je za one strpljivije jer pravi izgled se vidi tek za dvije do tri godine.

Sve biljke za kamenjare trebaju jako propusno tlo jer previše vlage za njih može biti kobno. Kamenjar je u proljeće prava cvjetna raskoš upravo zato što većina biljaka za takav oblik vrta cvate baš u to doba.

Kamenjar može postati efektan ukras vrta ili dvorišta koji u eksterijer vašeg doma unosi dašak Mediterana ili planinskog pejzaža. U njemu se nа relativno malom prostoru može posaditi mnogo raznovrsnih biljaka, koje će svojim oblicima teksturama i bojama stvoriti zanimljivu sliku prirode u malom.

1 Komentar

1 Komentar

  1. Pingback: Savjeti kako u dvorištu napraviti kamenjar i šta u njega posaditi | Tuzlanski.ba

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Vrt

Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“

Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.

Vertikutierer_Combi_Care prozračivanje i rahljenje travnjaka

Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.

Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.

Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.

Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.

Nastavite čitati

Bilje

Perunika: Kompletan vodič za uzgoj i njegu otporne ljepotice

Saznajte kako kombinirati ljepotu i korist perunike u svom vrtu, uz minimalan trud i maksimalan efekt!

Crested irises - ljubičasta perunika na zelenom polju

Perunika, poznata i kao iris ili sabljica, jedna je od najljepših i najizdržljivijih višegodišnjih biljaka koje možete uzgajati u svom vrtu. Ovaj predivni cvijet ime je dobio po grčkoj božici Iridi, božici duge i glasnici bogova. Hrvatski naziv ‘perunika’ dolazi od imena vrhovnog staroslavenskog boga groma i munje Peruna. Prema legendi, perunika bi narasla na mjestu na koje je bog Perun udario munjom.

Ova elegantna ljepotica obogaćuje vrt kada većina drugih biljaka još ne cvjeta – nakon proljetnih lukovica, ali prije delphinium i phlox cvjetova. Svojim raznobojnim cvjetovima i jednostavnom njegom, perunika je idealna za cvjetne gredice, kamenjare i rubove vrtova, a uz pravilnu brigu može vas oduševljavati godinama. Osim estetske vrijednosti, iris nudi i brojne praktične i kreativne koristi, od prirodnih boja do ljekovitih svojstava, što je čini pravim darom prirode u vašem vrtu.

Hrvatski nacionalni cvijet na predsjednikovoj inauguraciji: Cvjetne skulpture potpisuje Boška Bahtijarević

Izgled i građa perunike

Cvjetovi perunike imaju šest latica, od kojih su tri uspravne, poznate kao “standardi”, a tri viseće nazivamo “falls”. Boje cvjetova variraju od bijele, žute, roza, ljubičaste, plave, crvenkaste do dvobojnih kombinacija. Visina biljke može biti od skromnih 10–23 cm kod patuljastih vrsta, pa sve do 90 cm kod visokih sorti. Većina perunika cvjeta u proljeće i rano ljeto, dok neke sorte mogu iznenaditi cvatnjom i u jesen. Ove višegodišnje biljke najbolje uspijevaju na sunčanim mjestima uz dobro pripremljeno tlo.

Vrste perunike

Perunika se dijeli na nekoliko glavnih skupina, a svaka vrsta ima svoje posebnosti i idealne uvjete rasta:

  • Bradate perunike (Bearded Iris) – prepoznatljive po “bradi”, dlakavoj liniji na sredini visećih latica. Najčešće uzgajana vrsta je Iris germanica, otporna na hladnoću i sušu. Visoke sorte dosežu 2–3 stope i cvjetaju u svibnju i lipnju.
  • Patuljaste bradate perunike – poput I. pumila i I. chamaeiris. Narastu 10–23 cm, tvore guste tepihe lišća i cvjetova, idealne za kamenjare.
  • Beardless iris (Apogoniris) – nemaju “bradu” i imaju tanke listove nalik travi. Najpoznatije vrste su japanske (I. kaempferi) i sibirske (I. sibirica). Japanske perunike imaju široke i mekane latice, cvjetaju na dugim stabljikama visine 60–120 cm. Sibirske irise imaju uske, čvrste latice, dosežu 45–60 cm i najbolje uspijevaju u vlažnom tlu, često uz obale rijeka i jezera.
  • Crested iris – imaju mali uzdignuti greben na sredini latica, često kontrastne boje. Primjer takve vrste je patuljasta Iris cristata.
polje ljubičastih perunika iz mravlje perspektive

Endemične vrste perunike u Hrvatskoj

Hrvatska se može pohvaliti s ukupno 15 vrsta perunike, a neke od njih su endemične i jedinstvene za naše područje. Ove vrste krase različita staništa – od obala i otoka do planinskih područja – te čine važan dio prirodne baštine Hrvatske:

  • Iris adriatica – rasprostranjena na obali, u zaleđu i na otocima srednje Dalmacije.
  • Iris × rotschildii – zabilježena samo na jednom lokalitetu na Velebitu.
  • Iris croatica – prisutna u kontinentalnim dijelovima Hrvatske i Slovenije.
  • Iris illyrica – raste po planinskim obalama i otocima sjevernog Jadrana, od Italije do južnog Velebita i istočnodinarskog područja Bosne.
  • Iris pseudopallida dalmatica – rasprostranjena po obalama i otocima južnog Jadrana, od planine Kozjak do juga Albanije.

Koji je vaš cvijet prema mjescu rođenja? Svaki od njih ima i posebno značenje

Uvjeti za uzgoj perunike

Perunike vole sunčana mjesta okrenuta prema jugu i dobrom cirkulacijom zraka. Bradate i crested vrste preferiraju lagano, alkalno tlo s dobrom drenažom, dok beardless vrste bolje uspijevaju u vlažnom i blago kiselom tlu. Priprema tla prije sadnje uključuje kopanje i rastresanje na dubini od oko 45 cm, a dodavanje komposta ili gnojiva poboljšava strukturu tla i zdrav rast biljaka. Redovita njega i kontrola vlage ključni su za uspješan rast.

Sadnja i njega perunike

Najbolje vrijeme za sadnju rizoma perunike je kasno ljeto ili rana jesen, kako bi se biljke dobro ukorijenile prije zime. Rizome treba položiti blago ispod ili na razini tla, ovisno o vrsti i težini tla. U laganom tlu rizomi se sade oko 5 cm ispod površine, dok u teškom tlu mogu biti iznad tla. Postavite rizome paralelno s tlom, raširite korijenje oko baze i dobro zalijte. Za upečatljive prikaze boja sadite najmanje tri rizoma iste sorte u trokutu ili izmjeničnom uzorku. Tijekom vegetacije održavajte tlo vlažnim, uklanjajte korov i redovito skidajte ocvale cvjetove.

vrtlarica u polju perunika pregledava korijene biljke

Razmnožavanje perunika

Perunike se najčešće razmnožavaju dijeljenjem rizoma. Svaka podjela mora imati barem jedan pup i nekoliko zdravih korijena. Podjela se provodi svakih 2–5 godina, najbolje nakon cvatnje, u kasno ljeto ili ranu jesen. Rizome možete odmah posaditi i već iduće proljeće očekivati cvjetove. Razmnožavanje iz sjemena moguće je, ali većina sjemenki cvjeta tek nakon 2–3 godine, pa se ova metoda uglavnom koristi za stvaranje novih hibrida.

Bolesti i štetnici

Perunika je osjetljiva na nekoliko bolesti i štetnika. Bakterijska trulež rizoma često nastaje kroz oštećenja, a zaražene biljke treba ukloniti i uništiti. Gljivične bolesti poput sclerotiuma i botritisa također mogu uništiti rizome, pa je važno uklanjati zaražene dijelove i sterilizirati tlo. Listne pjege i rđa mogu oslabiti biljku, a preventivno prskanje fungicidima smanjuje rizik. Nematode, posebno korijenske, uzrokuju deformacije korijena, dok iris borer, lisne uši i tripsi mogu napadati listove, cvjetove i rizome. Pravovremena zaštita osigurava zdrav rast.

Perunika u vrtu

Perunika je vrlo svestrana. Patuljaste sorte savršene su za kamenjare, srednje i visoke vrste idealne za cvjetne gredice, dok beardless perunike, poput sibirske, izvrsno uspijevaju u vlažnim područjima i vodnim vrtovima. Raznobojni cvjetovi omogućuju kreiranje efektnih aranžmana u svakom dijelu vrta.

10 invazivnih biljaka koje ne biste trebali imati u vrtu

Zdravstvene dobrobiti perunike

Perunika sadrži brojne bioaktivne spojeve: flavonoide, fenolne kiseline, terpenoide i masne kiseline. Ovi spojevi djeluju antioksidativno, protuupalno, antikancerogeno, antimikrobno i hepatoprotektivno. Ekstrakti perunike mogu smanjiti oksidativni stres, što pomaže u prevenciji bolesti poput dijabetesa, neurodegenerativnih bolesti i kardiovaskularnih poremećaja. Tradicionalno se koristila za ublažavanje bolova u mišićima i zglobovima, a suvremena istraživanja potvrđuju njezin potencijal za smanjenje upala i nuspojava kemoterapije.

Primjena perunike u kozmetičkoj i prehrambenoj industriji

Perunika se široko koristi u kozmetici i parfumeriji zahvaljujući svom ugodnom mirisu i nježnim svojstvima za kožu. Ekstrakti irisa, posebno vrsta poput Iris versicolor i Iris pallida, koriste se za parfimiranje proizvoda, toniranje kože te djeluju kao prirodni konzervansi zahvaljujući svojim antimikrobnim svojstvima. Osim toga, iris se upotrebljava i u prehrambenoj industriji za aromatiziranje hrane i pića, poput slatkiša, žvakaćih guma i brašna. Ipak, važno je koristiti ga oprezno – tijekom trudnoće i dojenja te kod osoba s probavnim smetnjama, jer svježi korijen može iritirati probavni sustav. Perunika tako spaja estetsku vrijednost s praktičnom primjenom, ali je uvijek potrebno poštovati mjere opreza prilikom upotrebe.

10 trajnica koje treba orezivati u jesen

Perunika je izdržljiva i svestrana biljka koja svojim šarenim cvjetovima ukrašava vrtove i pruža dugotrajnu ljepotu. Njena raznolikost vrsta i jednostavnost uzgoja čine je idealnom za svaki vrt, od kamenjara do vlažnih obala. Uz malo truda, pravih informacija i pažljive njege, perunika može vaš vrt činiti ljepšim i živopisnijim godinama, pružajući užitak i inspiraciju svakom ljubitelju cvijeća.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice