Vrt

Kako i koje biljke treba zaštititi od zime

S padom temperatura, biljke ulaze u fazu mirovanja ili prestaju s aktivnim rastom vegetacije, stoga je nužno poduzeti korake kako bismo ih zaštitili od mogućeg smrzavanja.

Terezija Radoš iz vrtnog centra Šestine kaže da je biljku potrebno zaštitit kako ne bi došlo do oštećenja korijenovog sustava, da biljka ne bi doživjela šok i smanjila vegetaciju za sljedeću godinu, a možemo je zaštititi sa prirodnim materijalima, kao što su sijeno, mahovina, lišće ili agrotekstil.

Zaštita bilja agrotekstilom

Citrusi i masline koji tijekom cijele godine rastu u teglama zahtijevat će posebnu zaštitu, a najbolje ih je pokriti agro tekstilnim vrećama.

Agrotekstil je idealan materijal za zaštitu bilja jer ima propusnost svijetla oko 90 posto što je odlično jer sama biljka može imati svoju vegetaciju za tu sezonu. Osim toga propušta vodu, što je jako važno da se koristi materijal koji je vodopropustan kako ne bi došlo do oštećenja ili ozeblina samog lista i biljke koja se nalazi ispod materijala te je odličan termoizolator, objasnila je Radoš.

Zaštita bilja prirodnim malčom

Unatoč prednostima agrotekstila, neke vrste biljaka ipak preferiraju prirodni malč koji se se može napraviti čak i od suhog lišća. Važno je napomenuti da lišće ne bi trebalo biti od orahovog drva jer je otrovno. Također, debljina malča ne smije biti veća od 10 centimetara kako bi se očuvala optimalna ravnoteža u tlu.

Biljke koje trebaju prirodni malč su biljke koje imaju manji, odnosno kraći korijen, to su najčešće cvjetajuće trajnice ili povrtnice, a biljke koje ne štitimo od zime su one koje traže prodor svjetlosti i hladnoću, poput ružmarina, kadulje, lavande te cvjetove ljiljana i kadife, dok biljke u teglama zahtijevaju drugačiji pristup zaštititi od zime, rekla je Radoš za Dom na kvadrat.

Zaštita biljaka u teglama zimi

Biljke koje su u teglama, ako je moguće, najpoželjnije ih je premjestiti u zatvoren prostor, ukoliko to nije moguće, važno je zaštititi teglu baš kao što štitimo biljku i to zato da ne bi došlo do smrzavanja zemlje. To možemo sa jutenim vrećama ili postavljanjem stiropora, što je jako dobar način izolacije, nastavila je Radoš.

Prije nego što biljku unesemo u zatvoreni prostor, važno je postepeno je prilagoditi novim uvjetima. Mora biti smještena blizu prozora kako bi imala dovoljno svjetlosti, no izbjegavamo postavljanje blizu radijatora ili propuha.

Terezija Radoš iz vrtnog centra Šestine objasnila je da je balkonsko bilje osjetljivije od većih trajnica, zato što se nalazi u manjim posudama te lakše dolazi do smrzavanja korijena, zato je važno obratiti pozornost na to, njih prije zaštititi ili ako je moguće, unijeti u prostor. Ako ih unosimo u prostor koji je na primjer hodnik, važno je da je svejedno njima dovoljno svjetla i da nije prehladan prostor, kaže Radoš.

Zdravlje biljaka zimi

Redovito uklanjajte suhe ili oštećene dijelove kako biste smanjili rizik od bolesti koje se mogu pogoršati tijekom zime. I ne zaboravite na prihranu biljaka kako biste im osigurali potrebne hranjive tvari.

Biljke tijekom treba prihraniti sa gnojivima kako one ne bi prekidale svoju vegetaciju i mogle lijepo rasti i tijekom proljeća, ali ih isto tako ne smijemo zaboraviti zalijevati. Tijekom zimskih mjeseci potreba za vodom je nešto manja, ali ne nikakva. Ako vidite da biljka nije upila sve od zadnjeg zalijevanja, najbolje je preskočiti jednu rundu zalijevanja, savjetuje Radoš.

Redovita njega i zaštita od zime pomoći će očuvati zdravlje vaših biljaka i pripremiti ih za iduću sezonu.

vrtni centar Šestine

Related Topics:balkonsko bilje briga o biljkama istaknuto održavanje biljaka s18e11 Vrtni centar Šestine zima

Up Next

Puhači i usisavači lišća

Ne propustite

7 savjeta za jednostavnije preseljenje

Vrt

Sračinec kraj Varaždina skriva čarobni topiary park s čak 400 skulptura

U Topiary parku bilje postaje umjetnički medij, a park prava galerija skulptura

Topiary park Vladimira Flegara jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, gdje priroda u rukama ovog čovjeka postaje umjetničko djelo.

Svaki oblik, od pijetla i anđela do tridesetogodišnjeg slona, priča priču o strpljenju, ljubavi i stvaralaštvu. Posjet ovom parku nije samo šetnja među biljkama, već iskustvo susreta s umjetnošću u kojoj priroda i čovjek stvaraju zajedno.

Najčešće pitanje posjetitelja – što je topiary?

Topiary je naziv za umjetnost orezivanja ukrasnog grmlja i drveća u prepoznatljive oblike. Riječ potječe od latinske riječi topiarius, što znači „vrtlar“ ili „kreator krajolika“. Ova hortikulturna praksa poznata je još iz rimskih vrtova, a danas se njeguje diljem svijeta. U Hrvatskoj postoji samo jedan topiary park, a smješten je u okolici Varaždina. Njegov vlasnik, Vladimir Flegar, na svom imanju stvorio je pravo zeleno carstvo.

Na ukupnoj površini od 7.200 m² posjetitelji mogu razgledati više od 400 topijara i čak 30 tematskih priča. Među njima su motorcikli i skuteri na cesti, farma s domaćim životinjama, jezero sa labudovima, patkama i žabama, ali i scene divljih životinja, različitih ptica, anđela i svete obitelji. Posebnu čar daju i japanski motivi vrta, koji pokazuju koliko raznolika i maštovita može biti ova umjetnost.

Kako je nastao topiary park obitelji Flegar

Vladimir Flegar topiaryjem se počeo baviti 1995. godine, kada je nakon gubitka posla odlučio posvetiti se obiteljskom imanju. Posadio je 800 reznica buksuza, a danas park broji oko 400 oblikovanih biljaka.

“Od prije sam se bavio izradom suvenira. Slikao sam, kipario sam u drvu. S drvom sam se bavio još sad do prije 5-6 godina. I tako sam, uz put, znači uz OPG, izradu suvenira, uzeo 800 reznica buksuza i posadio u vrtu. Primili su mi se svi i od tih svih 800 današnjih 400 je
ostalo.” objašnjava Flegar.

Na pitanje koji je bio prvi oblik koji je izradio, Vladimir Flegar objašnjava da većina današnjih skulptura potječe upravo iz tih prvih pokušaja. „Ja radim originale, nema tu nikakvih žičanih kalupa ni pomagala. Od malih sadnica odmah usmjeravam njihovu prirodnu, kako ja to zovem, konstrukciju, u smjeru koji želim.“

Najlakše, kaže, to može dočarati primjerom pijetla. „Pijetao mora imati dvije glavne grane nositelja, a onda zelena masa ide između njih. Usmjeravaš jednu od druge, pa onda sezonski šišaš vrhove. Svake godine ta masa postaje gušća i gušća i na kraju se dobije pravi oblik pijetla.“

Ista tehnika vrijedi i za složenije skulpture – ljudske figure ili životinje. „Evo, kod slona je trebalo ostaviti jednu veliku granu za surlu. Konstrukciju najprije osmislite, a onda čekate da sve to obrastu listići. To traje godinama.“

Koliko traje i kako se održava topiary?

Topiary je prije svega umjetnost strpljenja. Jednostavnijim oblicima potrebne su godine da razviju gustu zelenu masu, dok monumentalne figure, poput slona ili anđela, zahtijevaju desetljeća njege i oblikovanja.

Održavanje je poseban izazov. „Za svih 400 topijara potrebno nam je između mjesec i pol do dva mjeseca šišanja. U poslu mi pomažu supruga, kćer i sestra,“ otkriva Flegar.

Svi topijari u parku održavaju se isključivo ručnim škarama. „Električne škare prebrze su i oštećuju listove. To ne smeta biljci, ali vizualno izgleda loše, pogotovo ljeti kada listovi mogu požutjeti,“ objašnjava.

Kako u vlastitom vrtu stvoriti topiary park – preporuke majstora

Za one koji žele iskušati ovu umjetnost, Flegar poručuje da je najvažnija vizija i strpljenje. „Prvo osmislite konstrukciju. Ako radite pijetla, vjevericu ili anđela, morate planirati grane nositelje koje će izdržati težinu i vremenske uvjete. Bez kalupa to traži puno vremena i upornosti.“

Za one nestrpljivije, postoji jednostavnija metoda – korištenje gotovih žičanih kalupa. No, prema Flegaru, prava vrijednost topiaryja leži u originalima, nastalim izravnim oblikovanjem prirode bez strukturalnih bez pomagala.

Nastavite čitati

Vrt

Rujan je najbolje vrijeme za sadnju jorgovana

Donosimo kako ga i gdje saditi

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.

Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.

Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu

Podrijetlo i povijest jorgovana

Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.

Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.

Simbolika jorgovana

Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.

Kada jorgovan cvate?

Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?

Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.

Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?

Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:

Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.

Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?

Za bogato cvjetanje jorgovan traži:

sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka

Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.

Nastavite čitati