Vrt
Kada Alan Bjelinski dirigira vrtom
U slobodno vrijeme naš poznati dirigent Alan Bjelinski dirigentsku palicu voli zamijeniti vrtlarskim alatom. Kad umjetnička duša svoju zaigranost prenese na biljke i zelenilo, dobije se prava simfonija prirode.

Vrtlarstvo je njegova velika ljubav
Ljubitelji Novog vala poznaju ga kao klavijaturista Aerodroma, Haustora i Filma, šira hrvatska javnost kao dirigenta Simfonijskog orkestra HRT-a i filmskog skladatelja, a mi smo ga upoznali kao pasioniranog ljubitelja vrtlarstva.
“Ljubav prema zemlji je prva ljubav, a vrtni centar je nadogradnja toga što ja trebam. I u djetinjstvu me tata odgajao da poštujem svaku biljku, da razgovaram s njom, da je ona isto na neki način svoja muzika i tako je to preraslo u ljubav prema vrtu i vrtnom centru.

Po sjeme i sadnice Alan odlazi u Vrtni centar Šestine gdje navrati i po koristan savjet.
“Nabavka u vrtnom centru je obično od ožujka, travnja prema svibnju. Onda kad kupim materijal, onda idemo doma i presadnice stavljamo u dobro pripremljeni vrt i očekujemo da će nam kiša i sunce dati ono što očekujemo. Taj proces, što se tiče povrća, traje otprilike dva do tri mjeseca, od samog sjemena do biljke koja se konzumira”, govori Alan.

Bujanje biljki Bjelinski potiče na sebi svojstven način
“Unutar 100 dana se stvar dogodi i taj proces želimo oplemeniti svakim danom. U mom slučaju je to muzika, ja s muzikom malo to pognojim i onda su moje biljke jako lijepe.”

Među brežuljcima podsljemenske zone otkrili smo skriveni mali raj koji je niknuo iz nečega što mnogi pamte kao pravi pakao.
U vrijeme pandemije okrenuo se vrtlarstvu
“Kako mi muzičari zbog korone nismo imali puno koncerata, morali smo nešto pojesti pa smo mi slobodni umjetnici morali malo zasukati rukave. Neki su vozili Glovo, neki su išli na bauštelu, a ja sam išao na vrt”, prisjeća se.

Nije ga spriječilo to što nije imao nikakvo konkretno predznanje o vrtlarenju. Rješenja svojih problema pronalazio je na internetu.
“Preko Youtubea možeš naučiti puno toga. Napravio sam tri gredice koje su pune zelenja, od celera, blitve, mrkve, luka, salate, one mlade, malo starije…
Ne podržava sadnju povrća na balkonima
Pokazao nam je vrt u kojem je i njegov tata sadio. Tamo se nalaze lješnjaci, orasi, divlje šljive, trešnje, breskva. S druge strane, Alana je više zanimalo povrće koje je dio njegove svakodnevne prehrane i htio ga je uzgajati svojim rukama.
Idejom sadnje po balkonima i krovovima Alan nije oduševljen. Smatra da povrće koje tako izraste nije baš najzdravija hrana koja se može pojesti.


“Volio bih da svaki čovjek može zasaditi bar jedno drvo u životu. Recimo maslinu, koja je svjedok i poslije smrti. Svjedok jednog vremena, jedne ogromne kulture. Jednog čovjeka.”
Onima koji tek odlučuju iskušati svoje vrtlarske vještine u pravom vrtu Alan savjetuje izradu povišenih vrtlarskih gredica.

Alanov zadovoljni izraz lica potvrđuje da se takav hobi itekako isplatiti.
Opločnici i ograde
Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac
Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.
Kako postaviti opločnike za vrtne staze
Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.
Za kvalitetnu ugradnju važno je:
- Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
- Ugraditi rubnjake
- Osigurati pravilan nagib radi drenaže
Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost
Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:
1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama
2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama
3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama
4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama
5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde
Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode
Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.
Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.
Uradi sam projekti
Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju
Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.
Ranoproljetne povrtnice
Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.
Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju
Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat
Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.
Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m2 i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.
Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.
Špinat

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta
