Vrt
Kada Alan Bjelinski dirigira vrtom
U slobodno vrijeme naš poznati dirigent Alan Bjelinski dirigentsku palicu voli zamijeniti vrtlarskim alatom. Kad umjetnička duša svoju zaigranost prenese na biljke i zelenilo, dobije se prava simfonija prirode.

Vrtlarstvo je njegova velika ljubav
Ljubitelji Novog vala poznaju ga kao klavijaturista Aerodroma, Haustora i Filma, šira hrvatska javnost kao dirigenta Simfonijskog orkestra HRT-a i filmskog skladatelja, a mi smo ga upoznali kao pasioniranog ljubitelja vrtlarstva.
“Ljubav prema zemlji je prva ljubav, a vrtni centar je nadogradnja toga što ja trebam. I u djetinjstvu me tata odgajao da poštujem svaku biljku, da razgovaram s njom, da je ona isto na neki način svoja muzika i tako je to preraslo u ljubav prema vrtu i vrtnom centru.

Po sjeme i sadnice Alan odlazi u Vrtni centar Šestine gdje navrati i po koristan savjet.
“Nabavka u vrtnom centru je obično od ožujka, travnja prema svibnju. Onda kad kupim materijal, onda idemo doma i presadnice stavljamo u dobro pripremljeni vrt i očekujemo da će nam kiša i sunce dati ono što očekujemo. Taj proces, što se tiče povrća, traje otprilike dva do tri mjeseca, od samog sjemena do biljke koja se konzumira”, govori Alan.

Bujanje biljki Bjelinski potiče na sebi svojstven način
“Unutar 100 dana se stvar dogodi i taj proces želimo oplemeniti svakim danom. U mom slučaju je to muzika, ja s muzikom malo to pognojim i onda su moje biljke jako lijepe.”

Među brežuljcima podsljemenske zone otkrili smo skriveni mali raj koji je niknuo iz nečega što mnogi pamte kao pravi pakao.
U vrijeme pandemije okrenuo se vrtlarstvu
“Kako mi muzičari zbog korone nismo imali puno koncerata, morali smo nešto pojesti pa smo mi slobodni umjetnici morali malo zasukati rukave. Neki su vozili Glovo, neki su išli na bauštelu, a ja sam išao na vrt”, prisjeća se.

Nije ga spriječilo to što nije imao nikakvo konkretno predznanje o vrtlarenju. Rješenja svojih problema pronalazio je na internetu.
“Preko Youtubea možeš naučiti puno toga. Napravio sam tri gredice koje su pune zelenja, od celera, blitve, mrkve, luka, salate, one mlade, malo starije…
Ne podržava sadnju povrća na balkonima
Pokazao nam je vrt u kojem je i njegov tata sadio. Tamo se nalaze lješnjaci, orasi, divlje šljive, trešnje, breskva. S druge strane, Alana je više zanimalo povrće koje je dio njegove svakodnevne prehrane i htio ga je uzgajati svojim rukama.
Idejom sadnje po balkonima i krovovima Alan nije oduševljen. Smatra da povrće koje tako izraste nije baš najzdravija hrana koja se može pojesti.


“Volio bih da svaki čovjek može zasaditi bar jedno drvo u životu. Recimo maslinu, koja je svjedok i poslije smrti. Svjedok jednog vremena, jedne ogromne kulture. Jednog čovjeka.”
Onima koji tek odlučuju iskušati svoje vrtlarske vještine u pravom vrtu Alan savjetuje izradu povišenih vrtlarskih gredica.

Alanov zadovoljni izraz lica potvrđuje da se takav hobi itekako isplatiti.
Planiranje vrta
Kalendar sadnje povrća: Što sijati i saditi od siječnja do prosinca?
Svaki vrtlar je barem jednom ponovio istu grešku. Kupi se hrpa sjemena u veljači, zasije sve odjednom u ožujku, a do lipnja polovina propadne — ili dozori u tjedan dana kad nitko ne stigne pojesti. Razlog nije uvijek nije loše tlo ni previše ili premalo vode, može biti i krivi raspored.
Vrtlarenje je, više nego što izgleda, stvar vremenskog planiranja. I upravo tu većina vodiča zakaže — daju generički popis po mjesecima koji ne uzima u obzir gdje živite, što uzgajate ni koliko mjesta imate. Ovaj vodič pokušava drugačije.
Velike tegle, pravi supstrat i dobro odabrane biljke: Ovo je formula za balkon koji privlači poglede
Dvije stvari koje trebate znati prije nego što uopće kupite sjeme
Prva je vaša klimatska zona. Hrvatska nije jedna klima. Vrtlar u Splitu i vrtlar u Karlovcu ne mogu raditi po istom rasporedu — razlika u terminu sadnje rajčica je i tri do četiri tjedna.
U mediteranskom dijelu, uz obalu i na otocima, sezona počinje ranije, mrazevi su rjeđi i kraći, a zimski uzgoj zelenila moguć je gotovo cijelu godinu. U kontinentalnoj Hrvatskoj kasni mrazevi znaju doći do sredine svibnja, što je granica ispod koje toploljubive kulture ne smijete iznositi van. U gorskim i planinskim područjima ta granica pomiče se prema kraju svibnja ili čak na početak lipnja.
Druga stvar je plodored — i tu većina amaterskih vrtlara gubi tlo, doslovno. Uzgajanje iste kulture na istom mjestu godinu za godinom iscrpljuje hranjive tvari i akumulira bolesti i štetnike specifične za tu biljku.

Paprika, rajčica i patlidžan su iz iste biljne porodice i dijele iste nametnike, što znači da se ne smiju smjenjivati jedni s drugima, a paprika zahtijeva pauzu od četiri do pet godina na istom tlu. Krastavac ne smije doći iza paprike jer ih veže isti virus. Dobri predusijevi za većinu povrtnih kultura su mahunarke, jer obogaćuju tlo dušikom, i kupusnjače. Ovo nije sitna napomena na kraju članka — ovo je temelj zdravog vrta.
Kako privući oprašivače u vrt: Biljke i trikovi koji donose život
Siječanj i veljača: Presadnice, ne vrt
Dok je vrt pod mrazom, sezona zapravo već počinje — samo u stanu ili zaštićenom prostoru.
Siječanj je pravo vrijeme za sjetvu jedino ako uzgajate najljuće, spororastuće sorte chili papričica — poput Carolina Reapera ili Scorpiona — kojima od sjemena do prvog ploda treba i šest mjeseci. Ali čak ni to nema smisla bez jedne ključne stvarke: grow lampe za uzgoj. U siječnju su dani prekratki, a intenzitet prirodnog svjetla preslab da bi tropska biljka poput papričice normalno rasla na prozorskoj dasci. Bez adekvatne rasvjete dobit ćete izdužene, blijede presadnice sklone bolestima — i posao će propasti još prije nego što se zagrije.

Za sve ostale — standardne paprike, patlidžan, rajčice — optimalna sjetva je od sredine veljače do sredine ožujka. Rajčice trebaju otprilike osam tjedana od sjetve do presadnice spremne za vrt, a paprike i do deset. Celer i poriluk, koji imaju dugu vegetaciju, također idu u sjetvu u veljači. Ono što je zajedničko svim ranim presadnicama: trebaju toplo mjesto (idealno 20 do 25 stupnjeva) i, čim niknu, što više svjetlosti. Ako vidite da se stabljike izdužuju i savijaju prema prozoru, to je jasan znak da im nedostaje sunca.
Ožujak: Vrt se polako otvara
Kako se dani produljuju, a tlo polako zagrijava, na otvoreno mogu ići kulture koje podnose mraz — ili ga čak vole.
Od sredine ožujka (u kontinentalnoj Hrvatskoj, a na mediteranu i ranije) možete sijati salatu, špinat, rikolu, mrkvu, peršin i rotkvice direktno u gredicu. Grašak i bob također su otporni na hladnoću i mogu u tlo čim se zemlja odledinila. Mlade biljke zaštitite agrotekstilom — propusnom tkaninom koja propušta svjetlost i vodu, a drži toplinu i štiti od iznenadnog mraza koji je u ožujku i dalje moguć.
Ovo je i idealan period za sukcesivnu sjetvu. Umjesto da posijete cijelu vrećicu salate odjednom i završite s dvadeset glava u tjedan dana, posijte trećinu, a ostatak ostavite za dva ili tri tjedna. Na taj način berba se proteže, a vrt ostaje produktivan dulje.


Travanj: Intenzivna sjetva i prve presadnice
Travanj je jedan od najužurbanijih vrtnih mjeseci. Temperatura tla postupno raste, dani su dugi, a biljke ulaze u fazu brzog rasta.
Direktno u tlo sada možete sijati ciklu, blitvu, luk iz sjemena i još jednu turu mrkve. Presadnice kupusnjača — kupusa, brokule, kelja i cvjetače — koje ste uzgajali u zatvorenom, sada mogu na otvoreno. Ista stvar vrijedi za raniju salatu.
Važno je pratiti prognozu — kasni mraz u travnju moguć je i u kontinentalnoj zoni, a mlade presadnice kupusnjača na hladnoći mogu izgubiti i cvijetove.
Svibanj: Toploljubivo povrće
Nakon što prođe opasnost od kasnih mrazeva — u kontinentalnoj Hrvatskoj to je otprilike sredina, ponekad i kraj svibnja — vrt prelazi u ljetnu fazu.
Rajčice, paprike, tikvice, krastavci i patlidžan sada mogu na otvoreno. Ovo je trenutak koji vrtlari čekaju cijelo proljeće, ali požuriti se ne isplati — hladno tlo usporuje rast i može uzrokovati opadanje cvjetova čak i bez mraza. Provjera je jednostavna: tlo na dubini od deset centimetara treba biti barem 12 do 15 stupnjeva.
Istovremeno počinje sjetva graha mahunara i kukuruza. Kukuruz je posebno osjetljiv na temperaturu tla — ispod 12 stupnjeva sjeme trune umjesto da klija. Za vrtlare iz viših krajeva ovo znači pričekati koji tjedan dulje nego što kalendar kaže.

Lipanj i srpanj: Berba, njega i priprema za jesen
Lipanj donosi prve ozbiljne berbe — salatu, grašak, mladi luk, prvu rikolu. Istovremeno je pravo vrijeme za sjetvu jesenskih kultura: cikle, blitve, još jedne ture mahunara i rikole.
Srpanj je najtopliji, najzahtjevniji i najraskošniji vrtni mjesec u isto vrijeme. Rajčice, tikvice, krastavci i paprika rađaju punom snagom. Zalijte ih ujutro, ne navečer — listovi koji ostanu mokri preko noći puno su podložniji gljivičnim bolestima. Jutarnje zalijevanje daje biljci vodu za cijeli dan i ostavlja lisnu masu suhom do mraka.
Ako primjećujete da biljke daju manje plodova nego ranije, prihranite ih tekućim gnojivom (prihrana znači dodavanje gnojiva biljci u tijeku rasta — za razliku od gnojidbe tla prije sadnje). Za rajčice i paprike preporučuju se gnojiva bogata kalijem, koja potiču razvoj plodova.
Kako vrsta tla utječe na rast biljaka: Sve što trebate znati prije sadnje
Kolovoz i rujan: Obnova i jesenska sjetva
Dok ljetni vrt i dalje rađa, iskusniji vrtlari već gledaju prema jeseni. Kolovoz je pravo vrijeme za sjetvu matovilca, zimske salate, špinata i rotkvica koje ćete brati u listopadu i studenom.
Tlo koje je nosilo rajčice ili tikvice cijelo ljeto je iscrpljeno. Dodajte sloj zrelog komposta ili drugog organskog materijala — to je ulaganje u sljedeću sezonu. Rujan donosi ugodnu temperaturu, manje štetnika i dovoljno vlage; mnogi vrtlari kažu da im je to omiljeni vrtni period.
Listopad i studeni: Češnjak, kelj i prva pauza
Listopad je mesec posljednjih velikih berbi — tikve, paprike i rajčice koje su preostale moraju biti ubrane prije prvih mrazeva.
Ali to nije jedino što se radi. Listopad i studeni su klasično vrijeme sadnje češnjaka i luka — oboje prezime u tlu i beru se sljedećeg proljeća. Kelj, poriluk i matovilac ostaju u vrtu aktivni dugo u jesen, a kelj postaje ukusniji nakon prvog mraza.
Prazne gredice nije dobro ostaviti gole. Prekrijte ih slojem malča — slame, lišća ili komposta — koji štiti tlo od erozije, čuva mikroorganizme i drži strukturu tla za proljetnu sadnju.


Prirodna zaštita od komaraca i nametnika: Ove biljke zaista djeluju
Prosinac: Vrt miruje, ali vi ne morate
Prosinac je podcijenjeni vrtni mjesec — tko ga dobro iskoristi, u proljeće kreće korak ispred. Evo što vrijedi odraditi dok je vrt u zimskom snu:
Analiza sezone:
- Zapišite što je rodilo iznad očekivanja i što je propalo — dok je još svježe u sjećanju
- Utvrdite uzrok: loš raspored, napad štetnika, kriva sorta ili problem s tlom
- Vrtlari koji vode evidenciju, čak i površnu, svake godine donose bolje odluke od onih koji sve pamte iz glave
Planiranje sljedeće sezone:
- Skicirajte raspored gredica za sljedeću godinu — dovoljan je i grubi tlocrt s inicijalima kultura
- Provjerite plodored: paprika koja je ove godine na lijevoj gredici ne smije tamo biti sljedeće četiri
- Odlučite koje nove sorte želite isprobati i gdje će stati
Sjeme i oprema:
- Pregledajte alat: opraskane motike, zahrđale lopate i polomljene drške zimi se popravljaju brže i jeftinije nego kad u travnju hitno trebate kopati
- Naručite sjeme na vrijeme — popularne sorte cherry rajčica i specifične paprike znaju biti rasprodane do veljače
- Provjerite klijavost starog sjemena: stavite desetak sjemenki na vlažnu salvetu, zamotajte i ostavite na toplom tjedan dana — ako klija manje od polovice, nabavite svježe
Sjetva u ratama
Sukcesivna sjetva jedini je siguran način da imate svježe povrće kontinuirano. Princip je jednostavan: umjesto da sav grah ili svu salatu posijete odjednom, sijte manje količine svaka dva do tri tjedna. Rezultat je berba koja se proteže, a ne kulminira.
U praksi to izgleda ovako:
- Salata — sjetva svaka dva tjedna od ožujka do rujna, redovita berba gotovo cijele sezone
- Grah mahunar — tri sjetve: početkom svibnja, početkom lipnja i sredinom lipnja, berba se proteže do kolovoza
- Rotkvice — gotove za tri do četiri tjedna, mogu se sijati i svaki tjedan u proljeće i jesen
- Bosiljak — dvije ture, u svibnju i početkom srpnja, daju svježe listove do rujna; jednokratna sjetva brzo procvjeta i postane gorka
Jedina prilagodba koju ovaj pristup traži je malo više planiranja na papiru i, u manjim vrtovima, dobro poznavanje koliko prostora svaka kultura zaista zauzima. Ali nema razloga da svaka sjetva bude velika — ponekad je dovoljan i jedan red ili jedna tegla. Sukcesivna sjetva jednako dobro funkcionira na balkonu kao i na prostranoj gredici.
Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju
Pregled kultura na jednom mjestu
Tablica u nastavku donosi najvažnije termine sjetve, sadnje i plodoreda za najčešće povrtne kulture u hrvatskim vrtovima. Koristite je kao brzi vodič tijekom cijele vrtne sezone.
| Kultura | Sjetva u zatvorenom | Sadnja / sjetva na otvorenom | Berba | Pauza (plodored) | Napomena |
| Rajčica | Veljača–ožujak | Svibanj (nakon 15.) | Srpanj–listopad | 3–4 godine | Ne iza paprike, ni patlidžana |
| Paprika | Sredina veljače–ožujak | Svibanj | Kolovoz–listopad | 4–5 godina | Toploljubiva, osjetljiva na hladno tlo |
| Patlidžan | Veljača–ožujak | Svibanj | Kolovoz–rujan | 3–4 godine | Ista porodica kao rajčica i paprika |
| Tikvica | Travanj (u zatvorenom) | Svibanj | Lipanj–rujan | 3 godine | Brzo raste, treba puno prostora |
| Krastavac | Travanj | Svibanj | Lipanj–kolovoz | 3 godine | Ne iza paprike |
| Salata | / | Ožujak–rujan | Travanj–studeni | 1–2 godine | Idealna za sukcesivnu sjetvu |
| Mrkva | / | Ožujak–srpanj | Lipanj–studeni | 3 godine | Ne iza peršina |
| Grah mahunar | / | Svibanj–lipanj | Srpanj–kolovoz | 3 godine | Obogaćuje tlo dušikom |
| Špinat | / | Veljača–travanj / kolovoz–rujan | Travanj–lipanj / rujan–studeni | 2 godine | Dvije sezone godišnje |
| Češnjak | / | Listopad (zimska sadnja) | Lipanj–srpanj | 3 godine | Prezimi u tlu |
| Kelj | Lipanj (rasad) | Srpanj–kolovoz | Studeni–ožujak | 3 godine | Ukusniji nakon mraza |
| Poriluk | Veljača (rasad) | Travanj–lipanj | Rujan–proljeće | 3 godine | Duga vegetacija |
| Matovilac | / | Kolovoz–rujan | Studeni–ožujak | 2 godine | Otporan na mraz |
Vrt nije projekt, nego navika
Najčešća zabluda o vrtlarenju je da zahtijeva puno znanja unaprijed. U stvari, zahtijeva puno opažanja s vremenom. Prva sezona bit će pokus — nešto će propasti, nešto će iznenadit , nešto ćete zasaditi prekasno ili prerano. To nije neuspjeh, to je jedini pravi način da naučite što vaše tlo, vaša mikroklima i vaši uvjeti zaista traže.
Proljeće je pravo vrijeme za sadnju lukovica: Evo koje vrste cvjetaju cijelo ljeto
Ono što je sigurno: tko planira, vodi evidenciju i svake godine pomakne kulture za jednu gredicu dalje, svake sezone ima bolji urod od prethodne.
Dizajn i trendovi
Luksuz više nije rezerviran za dnevni boravak, UnoPiù to potvrđuje u Milanu
UnoPiù je predstavio nove kolekcije koje pokazuju zašto vanjski prostor postaje jednako važan kao i interijer doma
Nekad su terasa i vrt bili tek dodatak kući. Danas su ravnopravni dio životnog prostora – mjesto za druženje, odmor i svakodnevni boravak. Upravo zato vanjski prostori više se ne uređuju usputno, nego s jednakom pažnjom kao interijer.
Taj pomak posebno se osjetio na ovogodišnjem Salone del Mobile u Milanu, gdje je talijanski brend UnoPiù predstavio nove kolekcije vanjskog namještaja koje brišu granicu između doma i prirode.
Njihov nastup nije bio fokusiran samo na proizvode, nego na atmosferu života koju žele stvoriti: sporiji ritam, boravak na svjetlu i osjećaj prostora koji jednako prirodno funkcionira iznutra i izvana.
Sajam koji je izgledao kao odmor
Izložbeni prostor brenda UnoPiù u Milanu nije funkcionirao kao klasična sajamska prezentacija. Više je podsjećao na luksuzni mediteranski retreat nego na showroom.
Svjetlo, prirodni materijali i smirene boje stvarali su ambijent koji evocira jutarnju kavu na terasi, duga druženja na otvorenom i opušteniji način života.
Najvažnija poruka bila je vrlo jasna: vanjski prostor više nije odvojen od doma – on jest dom.
“Komad namještaja koji je namijenjen za vanjsku upotrebu izrađen je tako da može izdržati kišu i različite vremenske uvjete, ali jednako se lijepo uklapa i u interijer. Upravo je trend da se briše granica između eksterijernog namještaja i interijera”, objašnjava Lidija Čavlović, vlasnica Good Placea, ekskluzivnog UnoPiù partnera u Hrvatskoj.
Igea – nova kolekcija Mattea Thuna
Najviše pažnje privukla je nova kolekcija Igea koju potpisuje poznati talijanski dizajner Matteo Thun.
“Ove godine predstavili smo nekoliko novih kolekcija i različitih materijala. Posebno smo uzbuđeni zbog nove kolekcije Igea”, ističe Beniamino Garofo, direktor UnoPiùa.
Igea reinterpretira klasične materijale na vrlo suvremen način. Tradicionalno željezo, koje se često povezuje s masivnim i dekorativnim vrtnim namještajem, ovdje djeluje lagano, elegantno i gotovo arhitektonski.
Tanke linije i vizualno rasterećena konstrukcija stvaraju osjećaj lakoće bez suvišnih ukrasa, dok cijela kolekcija djeluje smireno i sofisticirano.
Razlog interesa za Igeu vrlo je jasan – ona ne nameće stil, nego stvara atmosferu. Spaja nasljeđe talijanskog dizajna s potrebama suvremenog života i lako se prilagođava različitim tipovima prostora.

Salò potvrđuje zašto bezvremenski dizajn traje
Uz Igeu, UnoPiù je u Milanu ponovno predstavio i kolekciju Salò koja je već prošle godine izazvala velik interes na tržištu.
“Salò kolekcija ima apsolutne ovacije na tržištu. Potpuno je drugačija od svega što smo dosad viđali, a konkurencija u segmentu vanjskog namještaja danas je zaista velika”, kaže Čavlović.
Salò se ističe vrlo čistim i smirenim dizajnerskim jezikom bez agresivnih trendovskih elemenata. Upravo zato djeluje bezvremenski – kao kolekcija koja neće vizualno zastarjeti nakon jedne sezone.
U vremenu u kojem korisnici sve više traže dugotrajnost i fleksibilnost prostora, upravo takav tip dizajna postaje ključan.

Novi materijali i pažljivo odabrane boje
UnoPiù je godinama bio prepoznatljiv po kombinaciji tikovine i čelika, no ovogodišnje kolekcije pokazuju i pomak prema novim materijalima poput aluminija.
“I dalje su u luksuznom segmentu, ali evidentna je promjena u materijalima. Uz tikovinu i čelik sada uvode i aluminij”, objašnjava Čavlović.
Posebna pažnja posvećena je i paleti boja. Umjesto velikog broja nijansi, UnoPiù se odlučio za nekoliko pažljivo definiranih tonova – terakotu, zelenu, grafitnu i bijelu.
Takav pristup omogućuje jednostavnije kombiniranje različitih elemenata i stvaranje elegantnih, smirenih vanjskih ambijenata koji djeluju povezano i skladno.


Vanjski prostor postaje jednako važan kao interijer
Vanjski prostori više nisu sezonski dodatak domu, nego njegov ravnopravan dio. Upravo zato raste potražnja za namještajem koji je istovremeno funkcionalan, otporan i dovoljno sofisticiran da se bez problema uklopi i u luksuzne interijere.
UnoPiù svojom filozofijom vrlo jasno odgovara upravo na taj trend – stvaranjem kolekcija koje jednako prirodno funkcioniraju u dnevnom boravku, zimskom vrtu ili na otvorenoj terasi.

Hrvatska kao jedno od važnijih tržišta
UnoPiù sve više pažnje posvećuje i hrvatskom tržištu.
“Za nas je Hrvatska vrlo važno tržište. Imamo snažnog partnera uz nas, Good Place i Lidiju, i vjerujemo da će nove kolekcije ostvariti vrlo dobre rezultate”, ističe Garofo.
Sve kolekcije predstavljene u Milanu već su dostupne hrvatskim kupcima kroz Good Place showroom.
Dizajn koji oblikuje način života
Ovogodišnji Salone del Mobile još je jednom potvrdio kako dizajn danas nije samo pitanje estetike ili funkcionalnosti. On oblikuje način na koji živimo, odmaramo i koristimo vlastiti dom.
A upravo u tome leži snaga kolekcija poput Igee i Salòa – u sposobnosti da stvaraju atmosferu života koji djeluje sporije, mirnije i povezanije s prostorom koji nas okružuje.






