Povežimo se

Vrt

Jesu li vrtovi postali privilegija?

Zelene oaze sve su više na cijeni

vrt-okućnica-plaža-kuća-sad-domnakvadrat

Bilo da se radi o malom balkonu, pristupu zelenoj površini ili privatnom vrtu, vanjski prostor postao je privilegija za mnoge, posebno u jeku pandemije Covid-19 i višestrukih razdoblja lock downova koja su uslijedila. Zelene površine u gradu su ugrožene, pogotovo jer vlade nastoje povećati gustoću stanovanja kako bi zadovoljile rastuću potražnju za razvojem prigradskih naselja. Kao rezultat toga, vrt i pristup zelenim/vanjskim površinama su se u posljednje vrijeme smanjili, jer prioriteti leže u što većem broju stanova, često bez razmišljanja o značajkama kao što je pristup vanjskim površinama u stambenim zgradama.

Pristup vrtu = sreća

Što se tiče životnih uvjeta, nedostatak pristupa ovim prostorima predstavlja nejednakosti koje se otkrivaju tijekom razdoblja izolacije i ograničenja tijekom pandemije. Ljudi su bili zatvoreni u svojim domovima i lokalnim vanjskim prostorima, gdje su mogli vježbati. Oni koji su imali pristup javnim prostorima i imali svoje vrtove/vanjski prostor, imali su veliku sreću u smislu da su mogli uživati ​​u elementu izvana. Manje sretni su bili oni u stanovima , suočeni s klaustrofobičnim i demoralizirajućim uvjetima, sadržanim u ljusci svojih domova.

Pristup kvalitetnim zelenim površinama postao je neophodan za urbane stanovnike. Izvješće Vivid Economicsa i Bartona Willmorea pokazalo je da gotovo dvije trećine stanovništva u Ujedinjenom Kraljevstvu više cijeni lokalne zelene površine zbog Covid-19 i da žele da one budu veći prioritet za vladu.

Mentalni i fizički problemi

Vrt/privatni vanjski prostor kao privilegija postaje očigledan kada se promatraju negativni učinci zarobljenosti unutra tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Predstavlja brojne nuspojave, uključujući mentalne i fizičke zdravstvene probleme, kao što su smanjena funkcija mozga, depresija i oslabljen imunološki sustav.

Ideja urbanog ozelenjavanja u gradovima uvelike je postala vježba za kvačicu, zanemarujući opsežne pogodnosti koje vanjski prostor pruža stanovnicima. Međutim, kako gradovi postaju gušće naseljeni, pojavili su se novi načini uključivanja zelenih elemenata, uključujući popularizaciju vertikalnih vrtova, ozelenjavanje pročelja i pružanje brojnih prednosti za fizičko i mentalno zdravlje.

Uvođenje elemenata biofilnog dizajna također može zamagliti granice između nejednakosti. Uključivanje sobnih biljaka i maksimiziranje prirodne svjetlosti nudi suptilne načine za pružanje pristupa prednostima koje se pretpostavljaju kroz prirodni svijet. Za razliku od tradicionalnog privatnog vrta, oni mogu ponuditi rješenje za smanjenje privilegija vrta, među ostalim inovativnim novim shemama.

Bilje

Ukrasni luk: Biljka koja izgleda kao dizajnerski detalj, a raste gotovo sama

Bilo da ga sadite u gredicama, uz vrtne staze ili u kombinaciji s drugim biljkama, ova biljka unosi ritam, strukturu i dinamiku u prostor…

ukrasni luk

Ako želite biljku koja izgleda kao dizajnerski detalj u vrtu, a ne traži gotovo nikakvo održavanje – ukrasni luk jedan je od najboljih izbora. Njegovi prepoznatljivi kuglasti cvjetovi djeluju gotovo skulpturalno, a istovremeno je riječ o biljci koju je iznenađujuće lako uzgajati.

Najljepše ukrasne trave za vaš vrt – uvijek atraktivne i nimalo zahtjevne

Ukrasni luk (Allium) sve je popularniji u suvremenom vrtlarstvu upravo zato što kombinira snažan vizualni efekt s minimalnim zahtjevima za njegu. Bilo da ga sadite u gredicama, uz vrtne staze ili u kombinaciji s drugim biljkama, ova biljka unosi ritam, strukturu i dinamiku u prostor.

Biljka koja spaja estetiku i jednostavnost uzgoja

Ovo je jedna od onih biljaka koje ostavljaju dojam promišljenog dizajna vrta, iako ne zahtijeva posebno znanje ni iskustvo. Njegovi cvjetovi, najčešće u nijansama ljubičaste, ružičaste ili bijele, razvijaju se na dugim, uspravnim stapkama i stvaraju zanimljiv kontrast s ostatkom vegetacije.

Zbog tog izraženog vertikalnog rasta često se koristi kao vizualni naglasak u gredicama. Cvjetovi se zadržavaju dugo, a i nakon cvatnje ostaju dekorativni, zbog čega se često koriste i kao suhi ukras u interijeru.

ukrasni luk

Botanički opis i porijeklo

Ukrasni luk pripada rodu Allium, istoj skupini biljaka kojoj pripadaju i jestivi luk, češnjak i poriluk. Iako su srodni, ukrasne vrste uzgajaju se isključivo zbog dekorativne vrijednosti.

Riječ je o lukovičastoj biljci koja iz podzemne lukovice razvija uske, izdužene listove i visoku stabljiku. Na vrhu stabljike formira se kuglasti cvat sastavljen od mnoštva sitnih cvjetova, što biljci daje prepoznatljiv i elegantan izgled.

Porijeklom je iz Europe i Azije, a danas se koristi u vrtovima diljem svijeta, osobito u modernim i naturalističkim zasadima.

Kada saditi ukrasni luk i zašto je jesen ključna

Jedno od najvažnijih pitanja kod uzgoja je kada saditi ukrasni luk. Za razliku od mnogih drugih biljaka, lukovice se sade u jesen, najčešće od rujna do studenog.

Sadnja u tom razdoblju omogućuje biljci da razvije snažan korijen prije zime. Zahvaljujući tome, u proljeće dolazi do intenzivnog rasta i obilne cvatnje. Upravo je to razlog zašto je pravovremena sadnja ključna za uspjeh.

Lukovice se sade na dubinu dva do tri puta veću od njihove visine, u tlo koje mora biti dobro drenirano. Važno je izbjegavati mjesta na kojima se zadržava voda, jer to može dovesti do truljenja lukovica.

Proljeće je pravo vrijeme za sadnju lukovica: Evo koje vrste cvjetaju cijelo ljeto

Gdje saditi ukrasni luk u vrtu ili na balkonu?

Ukrasni luk može se vrlo lako uklopiti u različite tipove prostora. U vrtu se najčešće koristi kao naglasak u visokim gredicama, gdje svojim oblikom i visinom razbija monotoniju nižih biljaka.

Odlično funkcionira uz vrtne staze, na rubovima gredica ili u kombinaciji s trajnicama poput lavande i kadulje. U modernim vrtovima često se koristi kao element koji daje strukturu i ritam prostoru.

Može se uzgajati i u većim posudama na balkonima i terasama, pod uvjetom da ima dovoljno prostora za razvoj korijena i dobru drenažu. Upravo zbog svoje prilagodljivosti mnogi ga smatraju jednom od najzahvalnijih biljaka za različite uvjete uzgoja.

Kako uzgajati ukrasni luk bez puno održavanja?

Ukrasni luk idealan je izbor za sve koji žele lijep vrt bez puno truda. Nakon sadnje, biljka ne zahtijeva posebnu njegu i vrlo se dobro prilagođava uvjetima.

Najvažnije je osigurati dovoljno svjetla i izbjegavati prekomjerno zalijevanje. Tlo treba biti propusno, a zalijevanje umjereno, osobito nakon što se biljka razvije.

Ukrasni luk rijetko obolijeva i gotovo da nema prirodnih neprijatelja u vrtu. Upravo zbog toga smatra se jednom od najotpornijih ukrasnih biljaka.

Nakon cvatnje listovi postupno žute i suše se, što je prirodan dio ciklusa. Iako to može djelovati neuredno, važno je ne uklanjati ih prerano jer biljka u tom razdoblju pohranjuje energiju za sljedeću sezonu.

Razmnožavanje i dugoročno održavanje

Tijekom vremena ukrasni luk razvija nove lukovice koje se mogu odvojiti i presaditi. Na taj način biljka se lako širi i omogućuje stvaranje bogatijih sadnji bez dodatnih troškova.

Održavanje je minimalno. Ocvale cvjetove možete ukloniti ako želite uredniji izgled, ali i u suhom obliku zadržavaju dekorativnu vrijednost i mogu ostati dio vrtnog ambijenta.

Kako kombinirati ukrasni luk s drugim biljkama?

Ukrasni luk posebno dolazi do izražaja kada se kombinira s biljkama koje imaju drugačiju teksturu i oblik. Njegovi kuglasti cvjetovi i uspravne linije stvaraju zanimljiv kontrast u odnosu na mekše, razgranate biljke.

Odlično se slaže s lavandom, ukrasnim travama i trajnicama koje imaju niži i gušći rast. Takve kombinacije stvaraju slojevit i dinamičan izgled vrta, koji djeluje prirodno, ali i promišljeno.

Zašto je ukrasni luk idealna biljka za svaki vrt?

Ukrasni luk jedna je od rijetkih biljaka koja uspijeva spojiti estetiku, jednostavnost i dugotrajan efekt. Njegovi cvjetovi privlače pažnju i daju prostoru karakter, a pritom ne zahtijevaju intenzivno održavanje.

Zbog otpornosti, prilagodljivosti i vizualnog dojma koji stvara, ukrasni luk idealan je izbor i za početnike i za iskusne vrtlare.

Ako tražite biljku koja će vašem vrtu dati strukturu, dinamiku i moderan izgled, ukrasni luk je izbor s kojim je teško pogriješiti.

Nastavite čitati

Bilje

Proljeće je pravo vrijeme za sadnju lukovica: Evo koje vrste cvjetaju cijelo ljeto

Lukovice posađene u proljeće cvjetaju od kasnog proljeća pa sve do početka jeseni…

Dolaskom toplijih dana vrt ponovno dolazi u središte pozornosti. Nakon zimskog mirovanja biljaka i hladnijih mjeseci, proljeće je vrijeme kada počinju prvi ozbiljniji vrtni radovi. Jedan od njih je i sadnja lukovica u proljeće, koja omogućuje da vrt tijekom ljeta bude pun boja, mirisa i cvjetova.

Koje biljke saditi u ožujku: Vrt, balkon i terasa spremni su za novu sezonu

Lukovice posađene u proljeće cvjetaju od kasnog proljeća pa sve do početka jeseni. Upravo zato mnogi vrtlari u ovom razdoblju planiraju sadnju kako bi vrt bio dekorativan tijekom cijele sezone.

“U ovo doba godine sadimo lukovice proljetne sadnje kako bi nam cvjetale u kasno proljeće i tijekom cijelog ljeta pa sve do početka jeseni. To su vrste poput irisa, begonija, alijuma, anemona, dalija i hemerokalisa”, objašnjava Anita Surić Klarić, dipl. ing. agronomije i hortikulture iz Vrtnog centra Šestine.

Ove biljke posebno su popularne jer su dekorativne, relativno jednostavne za uzgoj i mogu uspijevati u vrtu, ali i u posudama na balkonu ili terasi.

Kako započeti sadnju lukovica u proljeće

Kod sadnje u posude najvažnije je osigurati dobru drenažu, odnosno spriječiti zadržavanje viška vode oko korijena biljke.

Zbog toga se na dno posude najprije stavljaju granule za drenažu. One omogućuju otjecanje viška vode i smanjuju rizik od truljenja lukovica.

Nakon toga slijedi sloj supstrata.

“Na granule stavljamo sloj univerzalnog supstrata, otprilike dvadesetak centimetara, ovisno o dubini sadnje određene vrste”, objašnjava Surić Klarić.

Supstrat je važan jer osigurava biljci početne hranjive tvari potrebne za razvoj korijena i rast.

Sadnja ukrasnog luka

Jedna od zanimljivijih proljetnih lukovica je ukrasni luk (allium), biljka poznata po svojim dekorativnim okruglim cvatovima.

Kod sadnje je važno pravilno postaviti gomolj u tlo.

Ako je korijenje predugačko, može se lagano skratiti kako bi se biljka lakše prilagodila novom supstratu.

Gomolj se sadi na dubinu od približno deset centimetara ispod razine tla, a nakon sadnje potrebno ga je dobro zaliti.

“Ukrasni luk naraste otprilike pola metra u visinu, a cvjetanje počinje krajem lipnja i traje tijekom srpnja i kolovoza, ponekad čak i do rujna”, kaže Surić Klarić.

Biljku je najbolje smjestiti na polusjenovito mjesto gdje neće biti izložena najjačem suncu tijekom dana.

Sadnja begonija u posude i vrt

Sličan postupak primjenjuje se i kod sadnje begonija, jedne od najpopularnijih ljetnih cvjetnica.

Na dno posude ponovno se stavljaju granule za drenažu, a zatim sloj humusnog supstrata bogatog hranjivim tvarima.

“Begonije grandiflora sadimo na dubinu od oko pet centimetara. Ako sadimo više biljaka u posudu, razmak sadnje može biti nešto manji nego u vrtu”, objašnjava Surić Klarić.

Posebno je važno prepoznati gornju i donju stranu gomolja.

Donja strana ima zadebljani krug, dok se na gornjoj strani vide mali korjenčići. Ako se gomolj posadi naopako, biljka se neće pravilno razvijati.

Nakon sadnje gomolj se prekriva supstratom, biljka se dobro zalije i postavlja na odgovarajuće mjesto.

Koliko često zalijevati lukovice

Nakon sadnje lukovice zahtijevaju redovito, ali umjereno.

U pravilu je dovoljno zalijevanje jedan do dva puta tjedno, ovisno o temperaturi zraka i vremenskim uvjetima.

Važno je pričekati da se površinski sloj supstrata lagano osuši prije sljedećeg zalijevanja jer previše vlage može oštetiti lukovice.

Ako se begonije sade u vrtu, preporučuje se sunčana pozicija i razmak sadnje od oko 25 centimetara kako bi biljke imale dovoljno prostora za rast.

10 najvažnijih savjeta za pravilno zalijevanje biljaka

Kako kombinirati različite lukovice

Ako želite vrt koji će cvjetati tijekom cijelog ljeta, najbolji je izbor kombinirati više različitih vrsta lukovica.

Različite biljke cvjetaju u različito vrijeme pa se na taj način može postići kontinuirano cvjetanje kroz nekoliko mjeseci.

Primjerice, ukrasni luk cvjeta početkom ljeta, dok begonije i dalije često cvjetaju sve do jeseni.

Za početnike su posebno praktična pakiranja s mješavinom lukovica. Takva pakiranja omogućuju jednostavnu sadnju lukovica u proljeće, a rezultat je razigran vrt pun cvjetova, boja i mirisa.

Upravo zato mnogi vrtlari svake godine planiraju sadnju novih lukovica jer one vrtu daju dinamiku i čine ga živim prostorom tijekom cijele tople sezone.

Idealne proljetnice za sadnju u travnju: savjeti i kombinacije

Česta pitanja o sadnji lukovica

Kada se radi sadnja lukovica u proljeće?

Sadnja lukovica u proljeće obično počinje u ožujku i traje do svibnja, ovisno o vremenskim uvjetima. Važno je da se tlo dovoljno zagrije i da prođe opasnost od jačih mrazeva. Lukovice posađene u tom razdoblju najčešće cvjetaju od kasnog proljeća pa sve do kraja ljeta.

Koliko duboko treba saditi lukovice?

Dubina sadnje ovisi o vrsti biljke. Veće lukovice poput dalija ili ukrasnog luka sade se na dubinu od oko 10 centimetara, dok se manje lukovice poput begonija sade pliće, najčešće oko 5 centimetara ispod površine tla.

Koliko često treba zalijevati lukovice nakon sadnje?

Lukovice je nakon sadnje potrebno dobro zaliti kako bi se tlo slegnulo oko korijena. Nakon toga ih je dovoljno zalijevati jedan do dva puta tjedno, ovisno o temperaturi i vremenskim uvjetima. Važno je da se površinski sloj zemlje između zalijevanja lagano osuši.

Mogu li se lukovice saditi u posude?

Da, mnoge lukovice odlično uspijevaju u posudama na balkonima i terasama. Važno je osigurati dobru drenažu na dnu posude i koristiti kvalitetan supstrat bogat hranjivim tvarima.

Koje lukovice cvjetaju tijekom cijelog ljeta?

Za dugotrajno cvjetanje često se sade vrste poput dalija, begonija, anemona, ukrasnog luka (alliuma), irisa i hemerokalisa. Kombiniranjem različitih vrsta moguće je postići vrt koji cvjeta od kasnog proljeća sve do početka jeseni.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama