Vrt

Biodinamičkim vrtlarenjem do kvalitetne hrane – uzgajajte prateći mjesečeve mijene

Ako želite da vaše jagode imaju okus jagode, ovo je pristup uzgoja za vas

Biodinamičko vrtlarenje suvremeni je pristup uzgoju hrane koji se temelji na holističkom razumijevanju poljoprivrede, a razvio ga je poznati austrijski filozof, znanstvenik i pisac Rudolf Steiner početkom prošlog stoljeća. Danas biodinamika svojim prednostima privlači sve veći broj pojedinca i proizvođača diljem svijeta.

Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera navodi kako je biodinamička poljoprivreda najstariji, sustavan način sa svim svojim standardima, principima i metodama koji postoji. Godine 1924., dakle točno prije 100 godina nastao je biodinamički način uzgoja hrane kroz ovaj desetodnevni poljoprivredni tečaj kojeg je održao dr. Steiner.

“Bit biodinamike je da je jedno imanje samodostatno, da sve ono što treba jednom imanju, imanje proizvodi za sebe. To je navedeno u ovom poljoprivrednom tečaju gdje Steiner govori da se na imanje gleda kao na jedan organizam gdje minerali, dakle tlo, biljke i životinje imaju svoju funkciju. U centru je čovjek koji s njima upravlja na dobar način i na dobrobit svih njih, i tla i bilja i životinja.

Za biodinamički uzgoj hrane potrebno je poštivati nekoliko zlatnih pravila

Tlo se obrađuje prema mjesečevim mijenama i konstelacijama, a prilikom sadnje treba se držati načela plodoreda, odnosno niti jedna vrsta ne smije biti posađena na istom mjestu najmanje četiri godine.

“Prvo se uvijek kreće u biodinamici od kvalitete tla. U biodinamici je najvažnija revitalizacija tla i stvaranje humusa. Što više koristite biodinamičke preparate i biodinamičke metode, sve više humusa stvarate na svome tlu za razliku od nekih drugih metoda koje sve više uništavaju taj humus i tu mikrobiologiju tla. Dakle, kada nam je jasno što ćemo saditi, sijati, onda idemo u planiranjem našeg imanja, našeg vrta i tada koristite različite biodinamičke preparate”, navodi Posavec te ističe važnost sjemena ili sadnica. Sjeme ili sadnica za biodinamički vrt ili imanje mora biti iz biodinamičkog ili najmanje iz ekološkog uzgoja. Konvencionalno tretirano sjeme se ne može koristiti u biodinamičkom nasadu jer neće metode funkcionirati.

Biološko dinamički pripravci

Vodi se računa o dobrim i lošim susjedima među pojedinim biljkama, a ono što biodinamičku praksu čini izvornom i učinkovitom, zdravom i vitalnom su prije svega biološko-dinamički pripravci.

“Preparat 500 je temeljni preparat. Služi za prskanje i to prskanje po tlu. Izrađujemo ga tako da se u kravlje rogove stavi kravlja balega, zakopa u 10. mjesecu u zemlju i vadi se van iza Uskrsa. Van dobivamo jednu prekrasnu po humusu mirišljavu supstancu, ako je preparat uspio, ako ste ga radili na način koji treba. I da bi ga koristili mora se aktivirati. Taj preparat se aktivira tako da se stavlja u vodu, najbolje da je to kišnica, da nije direktno iz vodovoda jer onda neće funkcionirati. Znamo da klor ubija mikroorganizme, a tu su upravo oni koji nam trebaju da potaknu mikrobiologiju tla. I kada se sat vremena dinamizira, dakle kaže se da se ide dinamizirati biodinamički preparat, tada ga apliciramo, odnosno nanosimo na tlo. Sljedeći preparat je 501, to je kremen, silicij. Isto se spravlja na isti način, stavlja se u ljetnim mjesecima u rog i zakapa u zemlju”, pojašnjava sugovornica.

Najvažnija prednost ove tehnike je kvalitetna hrana

Jedna od najprimjetnijih prednosti biodinamičke tehnike je kvaliteta hrane. Okus biljaka i plodova neusporedivo je bogatija u odnosu na ostale metode uzgoja.

“Drugačijeg je okusa te ima onaj iskonski okus. Kad znamo reći obično da je jagoda – jagoda, paradajz ima okus paradajza. To svi uspoređuju. Duže je vrijeme čuvanja tih namirnica, kad gledate neke laboratorijske nalaze drugačije su kvalitete, ali ono što volimo reći mi biodinamičari je da to hrana koja u sebi sadrži vitalnost. Vitalnost znači životnu snagu. U tome je možda razlika između ekološke, s konvencionalnom se ni ne uspoređujemo, između ekološki uzgojene i biodinamički uzgojene hrane.”

Koliko se za prirodu brinemo, toliko će nam ona vratiti. Primjenom specijalnih kompostnih pripravaka, promatranjem astronomskih ciklusa i pridavanjem važnosti međusobnoj interakciji biljaka, tla i okoline pružamo joj optimalan tretman, znajući da ćemo ubirati njezine najbolje plodove.

Up Next

Avanture u dvorištu: transformirajte svoj vanjski prostor s trampolinom

Ne propustite

Ovo su radovi u vrtu koji se uvijek obavljaju u lipnju

Opločnici i ograde

Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac

Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.

Kako postaviti opločnike za vrtne staze

Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.

Za kvalitetnu ugradnju važno je:

Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
Ugraditi rubnjake
Osigurati pravilan nagib radi drenaže

Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost

Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:

1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama

2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama

3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama

4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama

5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde

Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode

Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.

Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.

Nastavite čitati

Uradi sam projekti

Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju

Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

vrtlarenje-povrtnjak-domnakvadrat — Foto: DOMnaKVADRAT

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.

Ranoproljetne povrtnice

Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.

Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju

Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

povrtnice-domnakvadrat-iris-mbm-vrtni-centar — Foto: Iris MBM Vrtni centar

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat

Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.

Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m² i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.

Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.

Špinat

spinat-povrtnjak-domnakvadrat — Foto: DOMnaKVADRAT

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.

Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta