Povežimo se

Vrt

Biodinamičkim vrtlarenjem do kvalitetne hrane – uzgajajte prateći mjesečeve mijene

Ako želite da vaše jagode imaju okus jagode, ovo je pristup uzgoja za vas

Biodinamičko vrtlarenje suvremeni je pristup uzgoju hrane koji se temelji na holističkom razumijevanju poljoprivrede, a razvio ga je poznati austrijski filozof, znanstvenik i pisac Rudolf Steiner početkom prošlog stoljeća. Danas biodinamika svojim prednostima privlači sve veći broj pojedinca i proizvođača diljem svijeta.

Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera navodi kako je biodinamička poljoprivreda najstariji, sustavan način sa svim svojim standardima, principima i metodama koji postoji. Godine 1924., dakle točno prije 100 godina nastao je biodinamički način uzgoja hrane kroz ovaj desetodnevni poljoprivredni tečaj kojeg je održao dr. Steiner.

“Bit biodinamike je da je jedno imanje samodostatno, da sve ono što treba jednom imanju, imanje proizvodi za sebe. To je navedeno u ovom poljoprivrednom tečaju gdje Steiner govori da se na imanje gleda kao na jedan organizam gdje minerali, dakle tlo, biljke i životinje imaju svoju funkciju. U centru je čovjek koji s njima upravlja na dobar način i na dobrobit svih njih, i tla i bilja i životinja.

Za biodinamički uzgoj hrane potrebno je poštivati nekoliko zlatnih pravila

Tlo se obrađuje prema mjesečevim mijenama i konstelacijama, a prilikom sadnje treba se držati načela plodoreda, odnosno niti jedna vrsta ne smije biti posađena na istom mjestu najmanje četiri godine.

Prvo se uvijek kreće u biodinamici od kvalitete tla. U biodinamici je najvažnija revitalizacija tla i stvaranje humusa. Što više koristite biodinamičke preparate i biodinamičke metode, sve više humusa stvarate na svome tlu za razliku od nekih drugih metoda koje sve više uništavaju taj humus i tu mikrobiologiju tla. Dakle, kada nam je jasno što ćemo saditi, sijati, onda idemo u planiranjem našeg imanja, našeg vrta i tada koristite različite biodinamičke preparate”, navodi Posavec te ističe važnost sjemena ili sadnica. Sjeme ili sadnica za biodinamički vrt ili imanje mora biti iz biodinamičkog ili najmanje iz ekološkog uzgoja. Konvencionalno tretirano sjeme se ne može koristiti u biodinamičkom nasadu jer neće metode funkcionirati.

Biološko dinamički pripravci

Vodi se računa o dobrim i lošim susjedima među pojedinim biljkama, a ono što biodinamičku praksu čini izvornom i učinkovitom, zdravom i vitalnom su prije svega biološko-dinamički pripravci.

“Preparat 500 je temeljni preparat. Služi za prskanje i to prskanje po tlu. Izrađujemo ga tako da se u kravlje rogove stavi kravlja balega, zakopa u 10. mjesecu u zemlju i vadi se van iza Uskrsa. Van dobivamo jednu prekrasnu po humusu mirišljavu supstancu, ako je preparat uspio, ako ste ga radili na način koji treba. I da bi ga koristili mora se aktivirati. Taj preparat se aktivira tako da se stavlja u vodu, najbolje da je to kišnica, da nije direktno iz vodovoda jer onda neće funkcionirati. Znamo da klor ubija mikroorganizme, a tu su upravo oni koji nam trebaju da potaknu mikrobiologiju tla. I kada se sat vremena dinamizira, dakle kaže se da se ide dinamizirati biodinamički preparat, tada ga apliciramo, odnosno nanosimo na tlo. Sljedeći preparat je 501, to je kremen, silicij. Isto se spravlja na isti način, stavlja se u ljetnim mjesecima u rog i zakapa u zemlju”, pojašnjava sugovornica.

Najvažnija prednost ove tehnike je kvalitetna hrana

Jedna od najprimjetnijih prednosti biodinamičke tehnike je kvaliteta hrane. Okus biljaka i plodova neusporedivo je bogatija u odnosu na ostale metode uzgoja.

“Drugačijeg je okusa te ima onaj iskonski okus. Kad znamo reći obično da je jagoda – jagoda, paradajz ima okus paradajza. To svi uspoređuju. Duže je vrijeme čuvanja tih namirnica, kad gledate neke laboratorijske nalaze drugačije su kvalitete, ali ono što volimo reći mi biodinamičari je da to hrana koja u sebi sadrži vitalnost. Vitalnost znači životnu snagu. U tome je možda razlika između ekološke, s konvencionalnom se ni ne uspoređujemo, između ekološki uzgojene i biodinamički uzgojene hrane.”

Koliko se za prirodu brinemo, toliko će nam ona vratiti. Primjenom specijalnih kompostnih pripravaka, promatranjem astronomskih ciklusa i pridavanjem važnosti međusobnoj interakciji biljaka, tla i okoline pružamo joj optimalan tretman, znajući da ćemo ubirati njezine najbolje plodove.

Balkoni i terase

Balkon kao produžetak dnevnog boravka – i ljeti i zimi

balkon kao produžetak dnevnog boravka

Pretvoriti svega deset kvadrata u balkon kao produžetak dnevnog boravka možda zvuči kao izazov, ali za krajobraznu arhitekticu Željku Kolak, to je svakodnevna praksa – i strast. U njezinim rukama mali prostori dobivaju novu funkciju, estetiku i dozu prirodne topline, a rezultat su balkoni koji se koriste s jednakim užitkom kao i interijeri, bez obzira na godišnje doba.

Iskoristite lijepo vrijeme za uređenje balkona i terasa!

Željka Kolak, Moj balkon

Jasna vizija i precizan projekt

Cilj projekta bio je jasan – pretvoriti skroman balkon u funkcionalan i estetski nastavak dnevnog boravka. Sve je započelo preciznim projektiranjem, koje je uključivalo točna mjerenja i pažljivo osmišljene detalje.

„Najbitnije je znati točno s koliko prostora raspolažemo – zato sve crtam u mjerilu“, objašnjava Kolak, dodajući da su male površine najosjetljivije na pogreške i improvizaciju.

Garsonijere i mali stanovi do 35 kvadrata

Jedan dan za izvedbu, uz dobru pripremu

Sama izvedba trajala je svega jedan dan, ali uključivala je temeljitu logistiku: dostavu svih elemenata, sadnju i montažu. Najzahtjevniji zadatak bio je postavljanje konstrukcije za penjačicu – zvjezdasti jasmin koji će tijekom cijele godine dodavati zelenu vertikalu prostoru. Odabran je i konop otporan na rezanje i vremenske uvjete, upravo zato što se koristi u dugotrajnoj vanjskoj upotrebi.

Biljke koje donose dinamiku – kroz sva godišnja doba

Biljni izbor usklađen je s mikroklimom balkona i estetskim željama klijentice. Iako istočna orijentacija nije idealna za maslinu, količina sunca bila je dovoljna da se posadi njezino željeno stabalce. Uz to, odabrano je i bilje koje osigurava zeleni okvir prostora čak i zimi, kada većina biljaka gubi lišće.

„Zimi pogled ostaje, ali lišće nestaje – zato sam pazila da uvijek ostane nešto zeleno,“ napominje Kolak.

Tegle različitih veličina i boja unose dinamiku, a njihov je raspored usklađen s interijerom. Na vrhu svake posude nalazi se vulkanski kamen koji zadržava vlagu, štiti tlo od isušivanja i sprječava rasipanje zemlje zbog vjetra.

Namještaj koji odgovara prostoru – i funkcionalno i estetski

Na svega deset kvadrata, s čak tri izlaza na balkon, odabir namještaja morao je zadovoljiti više uvjeta: udobnost, pomičnost i stilsku uklopljenost. Klijentica je imala jasnu viziju, ali prostor je tražio prilagodbu.

„Odabrali smo komade koji su dovoljno prostrani za opuštanje, ali i lagani za pomicanje. Dizajnerski zanimljivi, a praktični,“ kaže Kolak.

Održavanje prilagođeno stvarnom životu

Iako je balkon kao produžetak dnevnog boravka zamišljen za cjelogodišnje korištenje, zahtijeva i realan pristup održavanju. Biljke u teglama imaju ograničen rast i vijek, ali uz dobar odabir i pažnju – mogu uspijevati godinama.

„Ne možemo očekivati da biljke u tegli traju 30 godina. Biramo one koje podnose posudu i stvaramo uvjete što sličnije prirodnima,“ objašnjava Kolak.

Stabala koja možete uzgojiti u posudama: Dodajte boju i visinu vašim terasama i dvorištima

Redovito promatranje, provjeravanje suhoće tla i prilagodba rutine zalijevanja ključ su uspjeha. „Najvažnije je naučiti čitati biljke“, dodaje.

Balkon kao produžetak dnevnog boravka, zašto?

Željka Kolak više od deset godina uređuje balkone i terase – iz uvjerenja i potrebe.

„U urbanim sredinama više je balkona nego vrtova. Zato upravo balkoni postaju mjesta gdje unosimo prirodu u svakodnevni život“, zaključuje.

Pretvoriti svega deset kvadrata balkona u nastavak dnevnog boravka možda zvuči kao izazov, ali za krajobraznu arhitekticu Željku Kolak, to je svakodnevna praksa – i strast. U njezinim rukama mali prostori dobivaju novu funkciju, estetiku i dozu prirodne topline, a rezultat su balkoni koji se koriste s jednakim užitkom kao i interijeri.

Nastavite čitati

Vrt

10 najvažnijih savjeta za pravilno zalijevanje biljaka

Dobre prakse zalijevanja rezultirat će zdravim biljkama, bilo u zatvorenom ili na otvorenom

Bez obzira na vaše vrtlarsko iskustvo, vjerojatno već znate da svim biljkama treba voda kako bi dosegle svoj puni potencijal—uostalom, to osnovno znanje potječe iz uvodnih satova prirode u osnovnoj školi. No, ono što možda ne znate jest da pogrešne tehnike zalijevanja biljaka mogu dovesti biljke u opasnost od bolesti, pa čak ih i ubiti.

Bilo da želite uzgajati lijepe vanjske trajnice ili ste upravo kupili novu sobnu biljku, pridržavajte se ovih savjeta za zalijevanje biljaka unutra i vani i uživat ćete u zdravim, sretnim primjercima.

Balkon kao produžetak dnevnog boravka – i ljeti i zimi

Biljke u vrtu

1. Zalijevajte biljke ujutro

Najbolje doba dana za zalijevanje biljaka je ujutro.

Hladna tla omogućuju vodi najbolju šansu da dopre do korijena biljaka prije nego što ispari. Zalijevanje biljaka rano osigurat će im dovoljne zalihe vlage ispod tla kako bi izdržale vrućinu vrućeg ljetnog dana.

Najgore vrijeme za zalijevanje vrtnih biljaka? Noću. Ako zalijevate cvijeće i povrće nakon što sunce zađe, gljivice mogu preuzeti kontrolu.

2. Nemojte zalijevati prečesto ni premalo

Prije zalijevanja provjerite je li tlo vlažno, ali ne previše mokro. Osobito tijekom vrućeg vremena može biti primamljivo zalijevati tek toliko – i dovoljno često – da tlo ostane vlažno. Međutim, plitko površinsko zalijevanje vrta obeshrabruje razvoj dubokog korijenja. Umjesto toga, odaberite rjeđi raspored zalijevanja koji temeljito zasićuje tlo.

Većina biljaka preferira ravnomjerno vlažno tlo, ali idealna razina vlage ovisi o vrsti biljke i fazi rasta. Standardno pravilo je da cvijeću i povrću osigurate ekvivalent od 2.5 cm vode tjedno (i do dvostruko više tijekom vrhunca ljeta).

3. Zalijevajte biljke u razini tla

Usmjeravanje vode na bazu vaših biljaka omogućuje hidrataciju točno tamo gdje je potrebna: korijenima.

Razmislite o postavljanju cijevi za natapanje između biljaka u cvjetnom ili povrtnom vrtu kako biste polako i duboko natopili tlo i osigurali zdrav rast. Zalijevajte polako kako bi voda mogla prodrijeti u tlo oko biljaka i biti dostupna korijenima, umjesto da samo otječe.

4. Nemojte zaboraviti i na drveće

Novo zasađeno drveće i grmlje treba temeljito natapati vodom 2 ili 3 puta tjedno tijekom prvog mjeseca.

Nakon tog razdoblja, zalijevajte ih tjedno tijekom prve vegetacijske sezone. Ustaljeno drveće i grmlje (koje je staro najmanje 2 godine) treba zalijevati samo jednom svaka 2 tjedna tijekom vegetacijske sezone kada je kiša rijetka.

Stabala koja možete uzgojiti u posudama: Dodajte boju i visinu vašim terasama i dvorištima

5. Kontrolirajte razinu vlage

Vrtne biljke mogu patiti kada se tlo osuši. Biljke ne vole “mokre noge”, što znači da također trpe ako im korijeni sjede u vodi i ne dobivaju dovoljno kisika.

Na vruć dan s vjetrom, površina tla može izgledati suha, dok je tlo ispod možda još uvijek vlažno, stoga je bitno provesti brzi pregled kako biste osigurali da ne zalijevate previše. Držite pri ruci drveni štap i umetnite ga nekoliko centimetara u tlo vrta, zatim ga izvucite i provjerite. Vlažno tlo će se zalijepiti za štap, ali ako izađe čist, tlo je suho i vrijeme je za zalijevanje.

zalijevanje biljaka

Zalijevanje sobnih biljaka

6. Koristite kanticu za zalijevanje sobnih biljaka

Pokušavati zalijevati listnatu sobnu biljku iz čaše ili vrča za piće često rezultira proljevanjem vode preko ruba i po stolu ili prozorskoj dasci. Za zalijevanje koristite kanticu s uskim izlivom koji može direktno zaliti biljku u razini tla, a da ne navlaži lišće. Dugačak izliv iz kante također sprječava proljevanje vode.

7. Nemojte stavljati sobne biljke u posude bez drenažnih rupa

Većina sobnih biljaka treba dobro drenirano tlo kako bi rasle i napredovale. Ako voda ne može otjecati kroz dno posude, korijeni mogu ostati u vodi i potencijalno trunuti. Provjerite dno svake posađene sobne biljke i presadite one u posude bez drenažnih rupa u odgovarajuće posude koje imaju rupe za drenažu.

8. Manje zalijevajte zimi, a više ljeti

Zimi su dani kraći, a sobne biljke manje dobivaju svjetlost kroz prozore. Kao rezultat toga, fotosinteza (proces u kojem biljka pretvara svjetlost u hranu) usporava, a biljka ulazi u fazu mirovanja tijekom koje joj je potrebno manje vode. Dolaskom proljeća, duži dani signaliziraju biljci da počne rasti, a u tom trenutku njezine potrebe za vodom rastu.

Prilagodite svoje navike zalijevanja biljaka sukladno tome kako ne biste uzrokovali stres ili žeđ.

9. Nemojte prekomjerno zalijevati biljke

Prekomjerno zalijevanje jedan je od glavnih uzroka neuspjeha sobnih biljaka. Početnici u uzgoju sobnih biljaka često imaju tendenciju prečesto zalijevati svoje biljke, misleći da je to upravo ono što im treba.

Prekomjerno zalijevanje povećava rizik od truljenja korijena i gljivičnih oboljenja. Ako primijetite povijene stabljike, uvenule listove, bijeli premaz (gljivice) ili mušice iz porodice Diptera ( kukac koji dobro uspijeva u stalno vlažnom tlu) u kući, velika je vjerojatnost da previše zalijevate biljke.

S druge strane, ako donji listovi na vašoj sobnoj biljci osuše i otpadnu, a rubovi listova na drugim dijelovima biljke postanu hrskavi i smeđi, vjerojatno joj nedostaje vode.

10. Koristite kapilarno zalijevanje dok ste na putu

Čak i najzdravije sobne biljke će patiti ako ih ne zalijevate tjedan ili dva dok obitelj ide na odmor. Izbjegavajte stavljanje biljaka u kadu ili sudoper napunjen s par centimetara vode jer bi mogli stradati od “mokrih nogu”.

Kapilarno zalijevanje je jednostavan način osiguravanja dovoljne količine vode biljci bez poplave:

  • Stavite veliku staklenu posudu s vodom pored biljke.
  • Izrežite komad pamučne vrpce ili traku apsorbirajuće tkanine dovoljno dugu da doseže od biljke do dna posude s vodom.
  • Jedan kraj umetnite u vrh tla, a drugi u vodu u posudi. Vrpca djeluje kao kapilarna fitilj, polako prenoseći vodu biljci dok ste vi odsutni.

Moglo bi vas zanimati i : Kada je idealno vrijeme za zalijevanje cvijeća i koliko mu vode treba?

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice