Vrt
Biodinamičkim vrtlarenjem do kvalitetne hrane – uzgajajte prateći mjesečeve mijene
Ako želite da vaše jagode imaju okus jagode, ovo je pristup uzgoja za vas
Biodinamičko vrtlarenje suvremeni je pristup uzgoju hrane koji se temelji na holističkom razumijevanju poljoprivrede, a razvio ga je poznati austrijski filozof, znanstvenik i pisac Rudolf Steiner početkom prošlog stoljeća. Danas biodinamika svojim prednostima privlači sve veći broj pojedinca i proizvođača diljem svijeta.
Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera navodi kako je biodinamička poljoprivreda najstariji, sustavan način sa svim svojim standardima, principima i metodama koji postoji. Godine 1924., dakle točno prije 100 godina nastao je biodinamički način uzgoja hrane kroz ovaj desetodnevni poljoprivredni tečaj kojeg je održao dr. Steiner.
“Bit biodinamike je da je jedno imanje samodostatno, da sve ono što treba jednom imanju, imanje proizvodi za sebe. To je navedeno u ovom poljoprivrednom tečaju gdje Steiner govori da se na imanje gleda kao na jedan organizam gdje minerali, dakle tlo, biljke i životinje imaju svoju funkciju. U centru je čovjek koji s njima upravlja na dobar način i na dobrobit svih njih, i tla i bilja i životinja.
Za biodinamički uzgoj hrane potrebno je poštivati nekoliko zlatnih pravila
Tlo se obrađuje prema mjesečevim mijenama i konstelacijama, a prilikom sadnje treba se držati načela plodoreda, odnosno niti jedna vrsta ne smije biti posađena na istom mjestu najmanje četiri godine.
“Prvo se uvijek kreće u biodinamici od kvalitete tla. U biodinamici je najvažnija revitalizacija tla i stvaranje humusa. Što više koristite biodinamičke preparate i biodinamičke metode, sve više humusa stvarate na svome tlu za razliku od nekih drugih metoda koje sve više uništavaju taj humus i tu mikrobiologiju tla. Dakle, kada nam je jasno što ćemo saditi, sijati, onda idemo u planiranjem našeg imanja, našeg vrta i tada koristite različite biodinamičke preparate”, navodi Posavec te ističe važnost sjemena ili sadnica. Sjeme ili sadnica za biodinamički vrt ili imanje mora biti iz biodinamičkog ili najmanje iz ekološkog uzgoja. Konvencionalno tretirano sjeme se ne može koristiti u biodinamičkom nasadu jer neće metode funkcionirati.
Biološko dinamički pripravci
Vodi se računa o dobrim i lošim susjedima među pojedinim biljkama, a ono što biodinamičku praksu čini izvornom i učinkovitom, zdravom i vitalnom su prije svega biološko-dinamički pripravci.
“Preparat 500 je temeljni preparat. Služi za prskanje i to prskanje po tlu. Izrađujemo ga tako da se u kravlje rogove stavi kravlja balega, zakopa u 10. mjesecu u zemlju i vadi se van iza Uskrsa. Van dobivamo jednu prekrasnu po humusu mirišljavu supstancu, ako je preparat uspio, ako ste ga radili na način koji treba. I da bi ga koristili mora se aktivirati. Taj preparat se aktivira tako da se stavlja u vodu, najbolje da je to kišnica, da nije direktno iz vodovoda jer onda neće funkcionirati. Znamo da klor ubija mikroorganizme, a tu su upravo oni koji nam trebaju da potaknu mikrobiologiju tla. I kada se sat vremena dinamizira, dakle kaže se da se ide dinamizirati biodinamički preparat, tada ga apliciramo, odnosno nanosimo na tlo. Sljedeći preparat je 501, to je kremen, silicij. Isto se spravlja na isti način, stavlja se u ljetnim mjesecima u rog i zakapa u zemlju”, pojašnjava sugovornica.
Najvažnija prednost ove tehnike je kvalitetna hrana
Jedna od najprimjetnijih prednosti biodinamičke tehnike je kvaliteta hrane. Okus biljaka i plodova neusporedivo je bogatija u odnosu na ostale metode uzgoja.
“Drugačijeg je okusa te ima onaj iskonski okus. Kad znamo reći obično da je jagoda – jagoda, paradajz ima okus paradajza. To svi uspoređuju. Duže je vrijeme čuvanja tih namirnica, kad gledate neke laboratorijske nalaze drugačije su kvalitete, ali ono što volimo reći mi biodinamičari je da to hrana koja u sebi sadrži vitalnost. Vitalnost znači životnu snagu. U tome je možda razlika između ekološke, s konvencionalnom se ni ne uspoređujemo, između ekološki uzgojene i biodinamički uzgojene hrane.”
Koliko se za prirodu brinemo, toliko će nam ona vratiti. Primjenom specijalnih kompostnih pripravaka, promatranjem astronomskih ciklusa i pridavanjem važnosti međusobnoj interakciji biljaka, tla i okoline pružamo joj optimalan tretman, znajući da ćemo ubirati njezine najbolje plodove.
Bilje
Razmnožavanje sukulenata – evo kako od jednog lista uzgojiti novu biljku
S ljetovanja ste donijeli sukulent? Saznajte kako ga sigurno prenijeti, presaditi i razmnožiti kako bi iz jedne biljke nastala cijela kolekcija
Mnogi se s ljetovanja vraćaju s malim suvenirom koji traje godinama, sukulentom. Ove otporne biljke lako podnose putovanje, a brojne vrste moguće je razmnožiti kod kuće iz samo jednog lista ili male reznice. Razmnožavanje sukulenta jednostavnije je nego što mislite.
Kako ih pravilno prenijeti, kada ih presaditi i koje su vrste najjednostavnije za razmnožavanje sukulenata kod kuće, donosimo u nastavku.
Cvjetajući sukulenti koji će uljepšati svaki vrt
Zašto su sukulenti idealna biljka za ponijeti s ljetovanja?
Sukulenti su gotovo savršen suvenir s odmora, iz nekoliko praktičnih razloga. Dobro podnose sušu i ne traže svakodnevno zalijevanje, pa preživljavaju i nekoliko dana zaboravljene u kutu bez posljedica. Lako se transportiraju jer su otporni na pomicanje i tresenje tijekom vožnje, a zauzimaju vrlo malo prostora, što ih čini prikladnima i za mali balkon, i za prozorsku dasku u stanu. Mnoge vrste, uz to, brzo stvaraju nove biljke, pa jedna donesena sadnica lako preraste u pravu malu kolekciju.
Koje sukulente je najlakše razmnožiti?
Nisu svi sukulenti jednako jednostavni za razmnožavanje, pa vrijedi znati koje vrste najbolje odgovaraju početnicima.
Echeveria razmnožava se ponajviše listom, a biljka tipično stvara prepoznatljive rozete nalik cvijetu. Zahvaljujući jednostavnom postupku i visokoj stopi uspjeha, echeverija je jedan od najboljih izbora za nekoga tko se razmnožavanjem sukulenata bavi prvi put.
Sedum, odnosno Žednjak vrlo brzo pušta korijen i razmnožava se jednostavnim reznicama, umjesto listom. Odličan je izbor za tegle i kamenjare u vrtu, a zahvaljujući brzini ukorjenjivanja rezultate ćete vidjeti već za nekoliko tjedana.
Crassula, poznatija kao drvo novca ili drvo žada, razmnožava se grančicom umjesto pojedinačnim listom. Njega je iznimno jednostavna, pa je ova vrsta popularna kao dugotrajna sobna biljka koja godinama raste u istoj posudi.
Graptopetalum, ili kameni cvijet, ima listove koji vrlo lako stvaraju potpuno nove biljke, slično echeveriji, pa je i ova vrsta pogodna za razmnožavanje iz jednog jedinog lista bez posebnog predznanja.
Kalanchoe, cvijet kalanhoe, posebna je po tome što neke vrste same razvijaju sitne mlade biljčice na rubovima listova, koje se doslovno mogu otresti u zemlju i posaditi. Ovakve vrste brzo se ukorjenjuju i spadaju među najlakše za razmnožavanje uopće.
Smijete li ponijeti sukulent s putovanja?
Odgovor ovisi o tome odakle biljka dolazi. Kupnja u registriranom vrtnom centru ili rasadniku ne nosi nikakva ograničenja, jednako kao ni sukulent koji vam je netko poklonio iz vlastitog vrta ili stana.
Situacija je drugačija kad je riječ o uzimanju biljaka izravno iz prirode. U Hrvatskoj je zabranjeno uklanjati zaštićene biljne vrste iz njihovog prirodnog staništa, a biljke unutar nacionalnih parkova i parkova prirode nije dopušteno uzimati ni u kojem obliku, bez obzira koliko sitan izgledao komad koji biste ponijeli.
Ako putujete izvan Hrvatske ili Europske unije, dodatno provjerite fitosanitarna pravila zemlje u koju se vraćate, jer neke destinacije imaju stroža ograničenja za unos biljnog materijala preko granice.
Kako sigurno prenijeti sukulent kući?
Sukulenti dobro podnose putovanje, ali nekoliko koraka dodatno smanjuje rizik od oštećenja tijekom prijevoza. Zaštitite listove umatanjem u papir, ne u plastiku koja zadržava vlagu i toplinu. Koristite čvrstu kutiju koja sprječava pomicanje posude ili reznice tijekom vožnje, jer i manji udarci lako oštete mesnate listove. Izbjegavajte da biljka duže vrijeme stoji u vrućem automobilu, posebno ljeti, kad temperatura u zatvorenom vozilu brzo poraste iznad podnošljive granice. Ne zalijevajte sukulent neposredno prije puta, jer suša ga sadržaj u listovima čini otpornijim na stres putovanja, dok mokar supstrat povećava rizik od truljenja u zatvorenoj, zagušljivoj kutiji.
Kako razmnožiti sukulent kod kuće?
Postupak razmnožavanja sukulenata jednostavan je i svodi se na nekoliko jasnih koraka:
- Odvojite zdrav list ili reznicu s matične biljke, pazeći da rez bude čist.
- Ostavite rez da se osuši dva do sedam dana, ovisno o vrsti i debljini lista.
- Položite osušeni list ili reznicu na supstrat namijenjen kaktusima i sukulentima.
- Ne zalijevajte odmah nakon polaganja.
- Pričekajte da se razvije korijen, što obično traje nekoliko tjedana.
- Presadite mladu biljku tek kada dovoljno ojača i razvije vlastiti korijenov sustav.
Najčešća pogreška
Sadnja svježe odlomljenog lista izravno u mokru zemlju gotovo uvijek uzrokuje truljenje umjesto ukorjenjivanja. Rez mora prvo zacijeliti i osušiti se, tek tada list smije doći u kontakt sa supstratom.
Kada presaditi sukulent?
Presađivanje ima smisla u nekoliko situacija: nakon što se biljka prilagodi novom prostoru i okolini, kada vidljivo preraste postojeću posudu, ili jednostavno kao dio redovite njege. Najbolje vrijeme za presađivanje je razdoblje aktivnog rasta biljke, najčešće proljeće ili rana jesen, ovisno o konkretnoj vrsti, dok presađivanje tijekom mirovanja, obično zimi, biljci dodatno otežava prilagodbu.
Kakvu zemlju i posudu odabrati?
Propustan supstrat ključan je za zdravlje svakog sukulenta, jer sprječava zadržavanje viška vode oko korijena. Drenažni sloj na dnu posude, primjerice od sitnog kamenčića ili perlita, dodatno pomaže odvodu suvišne vlage. Rupe na dnu posude su obavezne, ne opcionalne, bez obzira koliko dekorativna posuda bez otvora izgledala privlačno u trgovini. Terakotne posude imaju dodatnu prednost jer njihov porozni materijal pomaže isparavanju viška vlage kroz stijenke, čime dodatno štite korijen od prekomjerne vlage.
Koliko često zalijevati sukulente?
Osnovno pravilo glasi: zalijevajte tek kada se supstrat potpuno osuši, ne prema fiksnom rasporedu dana u tjednu. Zimi, kad većina sukulenata usporava rast, zalijevanje treba biti znatno rjeđe nego ljeti. Višak vode, ne njezin nedostatak, ostaje najčešći uzrok propadanja sukulenata u domaćinstvima, pa je u dvojbi uvijek sigurnije pričekati nego zaliti prerano.
Najčešće pogreške početnika
Nekoliko grešaka ponavlja se kod gotovo svakog početnika u uzgoju sukulenata: prečesto zalijevanje, koje ostaje ubjedljivo najčešći uzrok propadanja; premalo svjetla, jer sukulenti trebaju znatno više izravne ili jake indirektne svjetlosti nego što bi se očekivalo; nepropustan supstrat koji zadržava vlagu predugo; ukrasne posude bez otvora za drenažu; presađivanje odmah nakon putovanja, prije nego što se biljka uopće prilagodi novom okruženju; te razmnožavanje iz oštećenih ili bolesnih listova, koji znatno rjeđe uspješno ukorijene od zdravog, čvrstog lista.
Razmnožavanje sukulenta
Sukulenti su među najzahvalnijim biljkama za uzgoj jer uspijevaju i uz minimalnu njegu. Ako ih pravilno prenesete s putovanja, koristite odgovarajući supstrat i ne pretjerujete sa zalijevanjem, jedna mala biljka može se s vremenom pretvoriti u cijelu kolekciju, uz gotovo nikakav trošak osim strpljenja.
Za dodatne savjete o njezi i kombiniranju sukulenata pogledajte i naše tekstove Sadnja i uzgoj sukulenata, Najljepše kombinacije sukulenata te 7 sobnih biljaka koje nikada ne biste trebali previše zalijevati, gdje se dodatno objašnjava zašto je upravo prekomjerno zalijevanje najveći neprijatelj ovih biljaka.
Vrt
Vrtlarski radovi u kolovozu: ključna priprema vrta za jesen
Vrtlarski radovi u kolovozu presudni su za zdravlje vrta tijekom cijele jeseni. Kolovoz je mjesec kada vrtovi dosežu vrhunac ljepote, ali je i vrijeme kada vrtlari moraju obaviti niz važnih poslova kako bi biljke ostale zdrave. Donosimo pregled radova koje treba obaviti u vrtu tijekom kolovoza, kako biste vrt pravovremeno pripremili za jesen.
Zalijevanje: prioritet broj jedan
Kolovoz može biti vrlo vruć i suh mjesec, stoga je održavanje vlage u tlu ključno za zdrave i produktivne biljke. Redovito zalijevanje je neophodno, posebno za osjetljivije biljke poput povrća i cvijeća. Najbolje je zalijevati rano ujutro ili predvečer, kada voda manje isparava, a listovi imaju vremena osušiti se prije noći.
Automatski sustavi navodnjavanja, poput kapajućih sustava ili prskalica, uz pomoć vrtnih pumpi osiguravaju ravnomjernu i efikasnu opskrbu vodom bez svakodnevnog ručnog rada. Sustav kap po kap posebno je koristan jer vodu dovodi izravno do korijena, čime se smanjuje isparavanje i rizik od gljivičnih bolesti koje nastaju kad vlaga ostaje na listovima.
Riješite se korova i oblikujte biljke
Korov se u toplim ljetnim mjesecima širi brže nego ikad, pa je bitno redovito ga uklanjati kako ne bi oduzimao hranjive tvari i vodu iz tla. Kosilice i trimeri pomažu u brzoj i efikasnoj kontroli korova, posebno na većim površinama, dok su robotske kosilice idealno rješenje za one koji žele bezbrižno održavati travnjak bez svakodnevnog angažmana. Trimeri su posebno korisni za teško dostupna mjesta, ali i za uklanjanje korova između betonskih kocaka na dvorištu.
Robotske kosilice – idealno rješenje za jednostavno i efikasno održavanje travnjaka
Nemojte zaboraviti ni rezidbu i oblikovanje biljaka. Rezidba potiče novi rast, ali i poboljšava cirkulaciju zraka unutar biljke, što smanjuje rizik od bolesti. Kod grmova i živica kolovoška rezidba treba biti umjerenija nego proljetna, jer prejaka rezidba potiče novi, mladi izboj koji lako strada na prvim jesenskim hladnoćama. Kvalitetan vrtni alat uvelike olakšava ove poslove, posebno na većim površinama gdje se rezidba i košnja obavljaju u više navrata tijekom sezone.
Zaštita od štetnika i bolesti
Ljeto donosi štetnike i bolesti koje mogu ugroziti zdravlje biljaka, a topline i povremene kiše u kolovozu stvaraju idealne uvjete za širenje gljivičnih bolesti. Redovito pregledavanje biljaka i pravovremena primjena zaštitnih mjera ključni su za očuvanje zdravog vrta. Prskalice omogućuju ravnomjernu primjenu zaštitnih sredstava, a najbolje ih je koristiti ujutro ili navečer, kad nema jakog sunca koje bi moglo oštetiti tretirano lišće.
Berba i skladištenje
Kolovoz je vrijeme berbe mnogih ljetnih plodova i povrća, od rajčica i paprika do jabuka ranih sorti. Pravovremena berba osigurava očuvanje okusa i nutritivnih vrijednosti plodova, jer prezreli plodovi gube dio arome i brže propadaju. Nakon berbe pravilno skladištenje je ključno za dulje čuvanje kvalitete. Kod začinskog bilja i smokava sustavi za sušenje pomažu očuvati okus i hranjive tvari. Isti se princip primjenjuje i kod domaćeg sušenja začinskog bilja poput bosiljka, kadulje i ružmarina, koje je dovoljno objesiti u prozračnoj papirnatoj vrećici da se osuše za nekoliko tjedana.
Krajem kolovoza vrijedi razmisliti i o drugom krugu sjetve na gredicama koje su se ispraznile nakon berbe. Rotkvica, salata, blitva i špinat imaju dovoljno vremena sazrijeti prije prvih hladnijih noći. Ovo idealan trenutak za postrnu sjetvu koja produžuje sezonu i iskorištava svaki kvadrat vrta.
Održavanje travnjaka
Redovito košenje, prozračivanje i zalijevanje travnjaka osiguravaju zdrav i lijep zeleni tepih tijekom cijelog kolovoza. Kosilice za travu uvelike olakšavaju ovaj posao, a visinu košnje vrijedi malo povisiti tijekom najtoplijih dana. Duža trava bolje zadržava vlagu u tlu i štiti korijen od isušivanja.
Pravilna priprema tla, redovito zalijevanje, uklanjanje i sprečavanje rasta korova, gnojidba, rezidba, zaštita biljaka, berba i održavanje travnjaka zahtijevaju pažnju i trud, ali nagrađuju vas prekrasnim vrtom i obiljem plodova. Korištenjem odgovarajućih uređaja mnogi od navedenih zadataka mogu biti znatno olakšani, čime ćete uživati u svom vrtu bez prevelikog napora. Uživajte u kolovozu!
