Bilje
Biljni terariji – mini džungle koje možete smjestiti bilo gdje
Kada raspolažete malim brojem kvadrata, onda dekoracije za njih moraju biti male i slatke. Čak i ako se radi o zelenim dekoracijama.
Dvije dizajnerice Dina Šavorić i Jelena Šangarelo rade upravo takve dekoracije. Biljni terariji su zatvoreni sustavi biljaka, a one ih rade u posudama i vazama različitih oblika i veličina.
Osim sukulenata koji se inače sade, dizajnerice sade i kaktuse, ali i ostale vrste biljaka.
Postupak sadnje
Ako se sami želite okušati u ovakvom uzgoju biljaka, bit će vam potrebno: staklenka, pijesak, aktivni ugljen, zemlja, sadnica i kamen za dekoraciju.
U posudu se prvo stavi pijesak, potom zemlja na koju se doda ugljen. Na ugljen se stavi biljka i potom doda supstrat. Doda se ostatak pijeska i za kraj dekorativni kamen.
Posađene biljke potrebno ja zaliti, ali samo oko korijena nikako po njima.
Ovakvi su sustavi vrlo jednostavni za održavanje i ne treba ih često zalijevati. Jako vole sunce, pa ih u svom malom domu pozicionirajte tamo gdje ga ima dovoljno.
Osim takozvanih ‘pustinjica’, u malo kvadrata svoje mjesto mogu naći i bonsai u terariju.
U zatvorenim terarijima biljke ne mogu previše rasti jer im je korjenje ograničeno manjom količinom zemlje, tako i krošnja ne može previše bujati.
Zatvoreni biljni terariji ne zauzimaju previše mjesta, a ne traže ni puno njege. Zalijevati ih treba jednom u dvije godine ili nikad.
Vodite se onime kako se i sami osjećate, savjetuje Šavorić. Ako je vama vruće i njima je pa ih sklonite. Ako je vama hladno i njima je pa ih stavite na toplije mjesto.
Bez straha i kvadratnih ograničenja, uz ove male džugle u staklenci možda i vi otkrijete da imate zelenu ruku.
Visoke temperature kako su opasne za ljude, tako su i za biljke. Vrućine i sparine teško podnose i biljke, a posebno je važno da tijekom vrelih dana, osnovne stvari radimo ispravno. Tako tijekom ljeta posebnu pažnju treba obratiti na zaljevanje biljaka, jer samo jedan krivi potez, može učiniti veliku štetu. Što točno treba raditi pri zalijevanju biljki kada se temperature na ljestvici kreću visoko, doznali smo od stručnjaka, Lidije Mamić iz Vrtnog centra Šestine.
Lidija nam je rekla koje su tri najčešće pogreške koje ljudi rade pri zalijevanju bilji tijekom ljeta.
- Zalijevanje po listu ili cvijetu biljke
Stvara se refleksija sunce/voda i uslijed toga možemo oštetiti biljku - Zaljevanje u “podne”
Zaboravili ste zaliti u jutro? Nemojte ni u podne, pričekajte radije večer - Loš supstrat takoder utječe na vlažnost bilja. Ako je supstrat kvalitetan, dulje zadržava vlagu i biljka može piti cijeli dan. Kod losih supstrata voda samo proleti kroz teglicu i za koji sat biljka je opet suha.
Zalijevanje biljki neizmjerno je važno tijekom cijele godine, a posebnu pažnju treba obratiti tijekom ljetnih mjeseci. Veliki zaljubljenici u biljke i prirodu znaju glavne ‘cake’ na koje trebaju pripaziti i uživaju u zalijevanju biljki tijekom ljetnih jutara i večeri te na što pripaziti tijekom zalijevanja travnjaka.
Više štete nego koristi
Ipak, svakodnevno zalijevanje ne znači da je ono bilo pravilno. Blago orošavanje nekada će napraviti više štete nego koristi, isprčala nam je Lidija Mamić iz Vrtnog centra Šestine. Dodaje kako je vjerojatno svima poznato da se biljke ne smiju zalijevati tijekom dana kada sunce najviše prži, jer tada na lišću zaostaju kapljice vode koje pod jakim suncem doslovno mogu spaliti listove. Upravo zato, najbolje je biljke zalijevati uvečer, kada je tlo hladnije i isparavanje vode manje.
Kada zalijevati travnjak?
Travnjak pak treba tijekom ljetnih mjeseci zalijevati ujutro, jer večernjim zalijevanjem trava preko noći ostaje vlažna, a time se pojačava mogućnost razvija mnogih bolesti biljaka. Isto tako, treba izbjegavati zalijevanje trave tijekom jakog vjetra jer se tada tlo vrlo brzo suši.
Kako zalijevati biljke?
Uvijek je bolje zalijevati rjeđe s većom količinom vode, nego češće, s manjom. Zašto je tome tako? Rješim zalijevanjem većim količinama voda dopire do dubljih slojeva, čime se omogućuje zakorjenjivanje biljke. Površinskim zalijevanjem korijenje se razvija pri površini i time je više izloženo suncu.
Treba odrediti količinu vode koja će doprijeti do korijena. Oko 10 litara vode potrebno je po četvornom metru da bi se natopio sloj deblji od 10 cm.
You must be logged in to post a comment Login