Vrt

Biljke koje vole biti u sjeni

U vašem domu nema baš previše svjetla ili vam je vrt u sjeni i zbog toga se ne usuđujete uzgajati biljke? Postoji rješenje za to jer ima biljaka koje vole baš sjenovita područja. Evo nekih od njih.

Prirodno raste u šumama gdje je visoka koncentracija vlage. Malo sunca joj ne smeta, ali preferira sjenu. Riječ je o paprati.

‘Možemo je posaditi u tegle, preporučamo da su malo više tegle zbog njenog pada, ali isto tako se može posaditi u vrt kao necvatući grm, obavezno je držati u sjeni i obavezno treba paziti da ne ostane bez vlage’, kaže Lidija Mamić, cvjetna dekoraterka u Vrtnom centru Šestine.

Vole kupaonice i stubišta

U Vrtnom centru Šestine nam kažu ja je možemo uzgajati i u zatvorenom – voli kupaonice i stubišta. Ako nemate vrt, dobro će se snaći i na manje osunčanom balkonu. Sjenovita područja vole i neke cvatuće biljke.

‘Jedna od njih je fuksija, koje postoji preko 2000 vrsta, ali mi smo sad odabrali samo dvije vrste, one se mogu saditi u vrt, možemo ih uzgajati u teglama, viša vrsta koja je ovdje u sredini, ona raste kao mali grmić, nije to nešto previsoko, tridesetak centimetara, međutim, jako je bogata cvijetom koji traje cijelu sezonu i koji, ako stvorimo uvjete koji njoj trebaju, znači može stvarno do prvih mrazova cvasti’, pojašnjava Lidija.

Ocvale cvjetove treba redovito orezivati kako bi davala nove pupoljke. Može ju se oblikovati, ali ne voli da se stalno dira. Voli vlagu, ali ne pretjerano, važno je ne dopustiti da se supstrat osuši. Treba joj i hranjiva za cvatnju – preporučuje se univerzalno. Iduća ljubiteljica sjene isto je cvatuća. Riječ je o raskošnim hortenzijama.

Idealne za vrt u polusjeni

‘One su biljke kojima sunce ne odgovara, tj. cvijet im reagira na način da se počne sušiti, također se i lišće počne sušiti, ako su izložene, recimo, cijeli dan na suncu, malo sunca im ne smeta. Hortenzije su biljke koje su idealne za vrt, koji ima barem polusjenu, a vole nešto kiselije tlo, tako da je isto to važno osigurati im. Možemo ih posaditi u blizini bora, s obzirom da crnogorica sama zakiseljava tlo’, kaže.

Dolaze u bezbroj boja i oblika – izduženih glavica ili okruglih. Neke mijenjaju boju cvijeta ovisno o kiselosti tla, ali bijele uvijek ostaju bijele. A sada Heuchera.

Cvatnja u 4. ili 5. mjesecu

‘To je zimzelena biljka, ona cijelu godinu ostaje ovakva kakva je, dolazi u jako velikoj paleti boja, od crvene, zelene, do šarenolisne, cvatnju ima u četvrtom i petom mjesecu, to je jedan ovako sitni cvjetić, visine dvadesetak centimetara, a njezin porast je svega do 40 cm tako da je možemo uzgajati u vrtu kao niski grmić’, dodaje.

Treba joj vlage, a to će vam i pokazati tako što se objesi. Kombiniranjem više različitih boja možete zanimljivo ukrasiti vaš balkon. Može se saditi i kao podrast, primjerice, javoru koji će im raditi toliko voljenu sjenu.

vrtni centar Šestine

Related Topics:biljke Lidija Mamić s16e32 Vrtni centar Šestine

Up Next

Kokedama: Biljke bez teglice na japanski način

Ne propustite

Sezona je cvjetajućih grmova

Vrt

Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi

Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.

To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.

Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.

Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla

Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.

Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.

Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Otpalo lišće na travnjaku koje služi kao prirodni malč u vrtu

Sklonište za život i bioraznolikost

Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.

Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.

Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.

Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu

Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.

U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.

Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja

Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.

Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.

6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje

Priroda zna što radi

Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.

Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.

Nastavite čitati

Vrt

Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“

Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.

Vertikutierer_Combi_Care prozračivanje i rahljenje travnjaka

Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.

Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.

Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.

Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.