Proces u kojem priroda biljni otpad pretvara u tamnosmeđu i mrvičastu organsku tvar koju nazivamo humus je kompostiranje. Sve što morate znati o ovom važnom procesu, otkriva Terezija Radoš, ing. vinarstva iz vrtnog centra Šestine.

Proces funkcionira na način da ćete slagati miješani kompost a bakterije će razgrađujući biljni materijal ugrijati materijal na otprilike 50 stupnjeva. Temperatura će se s vremenom smanjiti a proces će nastaviti mikrobi te će na kraju doći do stvaranja humusa.

Kompost se može koristiti kada smjesa postane čvrsta, tamnosmeđe boje, mrvičaste strukture i bez mirisa. Možda zvuči komplicirano ali ako znamo kako se radi sam proces je jednostavan a rezultat je dobivena idealna mješavina za sadnju koja će poboljšati sposobnost zadržavanja vlage tla i time ćete dodati hranjiva za biljke.

Dobro pripremljeni vrtni kompost najbolji je izvor organske tvari, on se razgrađuje polagano te samim time stalno oslobađa hranjiva za biljke. Još jedna pogodnost je što kompostiranje omogućuje da recikliramo otpad za dobrobit vrta a na kraju i nas samih.

Proizvodnja komposta

Kod kompostiranja važno je stvoriti visoku temperaturu jer se tako razgrađuje raznovrsni biljni i kuhinjski otpad. Također je važno miješati vlažni i suhi otpad, ako nema vlažnog materijala potrebno je dodavati vode jer će smjesa koja je prozračena i vlažna prije imat proces truljenja koji je neophodan. Ali pazite da je vlažno a ne mokro! Primijetite li bijelu plijesan znajte da je smjesa presuha.

Ovih će 10 biljaka uspijevati na balkonu – neke vole sjenu, a neke sunce

Ako vaš kompost ima neugodan miris ili je premokar slobodno dodajte piljevinu ili usitnjeni papir, te je premećete.

Kompost se aktivira dodavanjem malih količina zemlje između slojeva, također dodaje se i vapno kako bi se ublažila kiselost. S vremena na vrijeme je potrebno pritisnuti smjesu kako bi istisnuli nakupljeni zrak.

Ne kompostiramo sve!

U kompost nikako ne stavljamo korove i biljke sa sjemenom, koje mogu proklijati. Također ne stavljamo ni pretvrde biljne materijale. Štetnike privlače mesni i riblji ostaci pa je poželjno i njih izbjegavati, dok kruh, tjestenina i riža razvijaju plijesan koja napada bakterije odgovorne za truljenje.

Uporaba komposta

Kompost možete koristiti u rano i kasno proljeće. U rano proljeće možete ukopati ga u tlo, otprilike pet kilograma po četvornom metru, dok u kasno proljeće ga možete rasporediti tlom kao malč u sloju od otprilike pet centimetra.

Želite biljke posaditi u pijesku? To je odlična ideja, a stručnjaci otkrivaju zašto

Tako ćete pridonijeti suzbijanju korova i očuvanju vlažnosti tla, zaštiti ćete korijen od smrzavanja te dodati više organskih tvari.

Pripazite na djelomično razgrađen kompost jer on može spržiti korijen i stabljiku većine biljaka , ali možete biti sigurni kod kultura poput rajčica, krastavaca, tikvica krumpira…
Kompost rasporedite po tlu oko biljke ali nikako ne uz samu stabljiku.

Kada živa na termometru raste, dobra hidratacija u zoru je univerzalni recept za biljke. No, ne za sve, jer pored zalijevanja, pojedino cvijeće teško opstaje izloženo direktnom jakom suncu. Jedne od takvih sigurno nisu ljetnice, ivančica, afrička ivančica i prkos.

Ivančica ili margareta kao savršena ljetnica

Ivančica, popularno zvana margareta, je jedna od onih biljaka koje vam zasigurno neće zamjeriti ako je malo zanemarite u tople ljetne dane. Nekoć ih se moglo naći samo na livadama, zbog čega se i danas nazivaju poljskim cvijećem.

No, danas je njihov uzgoj vrlo popularan, jer osim što krase tegle i vrtne gredice, kao rezano cvijeće neizostavan su dio buketa.

Sadnja ivančica

Sanela Predojević, agronom u Vrtnom centru Šestine je odlučila kombinirati 2 ljetnice, biljke iz iste porodice-ivančicu i afričku ivančicu. Za vas ih je odlučila POSADITI u terakotnu teglu. Prije sadnje treba pripremiti supstrat sastavljen od organskog gnojiva i treseta tako da nećete morati koristiti drugo gnojivo. Na dno posude se stavlja drenaža i preko nje supstrat. Umetnu se ivančice, a zemljom se puni tegla gotovo do vrha.

Ako su sadnice iz kvalitetnog sjemena, biljke će sigurno brže rasti

Zalijevat ih treba jednom tjedno, a prihranjivati dvaput mjesečno. Ako se odlučite za sadnju u gredicama, razmak među biljkama bi trebao biti 30 centimetara. Prednost takve sadnje jest što ih treba rijeđe zalijevati, jer korijen crpi vlagu direktno iz zemlje. Afrička ivančica će svoje cvjetove zatvoriti kada padne mrak, baš kao i druga zahvalna ljetnica, prkos.

Prkos prkosi vrućini

Ljetnica prkos je niskog rasta s igličastim, mesnatim listovima i cvate u različitim bojama, a u tegli se sadi na istu podlogu kao i ivančica.

Kombinacija drenaže i supstrata uz minimalno zalijevanja bit će zaslužni za njegov uspješan rast. Prema riječima Sanele Predojević iz Vrtnog centra Šestine, prkos nema mirisa, otporan je na dosta na bolesti i voli izrazito sunčana mjesta. A sunce s juga i zapada je upravo takvo, direktno i nemilosrdno.

Ovo je najbolje začinsko bilje za uzgoj u domu

Stoga će mu ivančica, afrička ivančica baš kao i prkos uspješno prkositi. A vaš balkon, uz minimalno njege, uljepšavati do prvih mrazova.

vrtni centar Šestine