Povežimo se

Bilje

Savjeti za njegu biljaka tijekom zime

Zima je za biljke period pun izazova

Tim Young-wabi-sabi-dnevni-boravak-kauc-domnakvadrat
Foto: Tim Young

Sobne biljke, bilo da su to biljke koje su u zatvorenom prostoru cijele godine, ili pak biljke koje ste unijeli unutra kako bi preživjele zimu, suočavaju se s nekoliko izazova. Temperature koje se mijenjaju od toplih dnevnih do hladnijih večernjih, suh zraka, kratki dani i ograničena svjetlost nisu idealni uvjeti za uzgoj.

dnevna-doza-biljaka-biljka-domnakvadrat

Foto: DOMnaKVADRAT

Prilagodite rutinu zalijevanja

Može zvučati nelogično, ali sobnim biljkama tijekom zime je  potrebno manje vode. Iako je zimski zrak suh, biljke doživljavaju sporiji rast tijekom hladnog vremena. Neke od njih čak utonu u zimski san. Manje je vode potrebno da bi ih se hidratiziralo i pretjerivanje može dovesti do truleži korijena. Tlo na površini brzo će se osušiti, ali to nije dobar pokazatelj da biljka treba vodu. Gurnite prst u tlo i provjerite je li suh centimetar ispod površine. Ako je, vrijeme je zalijevanje. Pokušajte koristiti vodu koja je otprilike iste temperature kao zrak, kako biste izbjegli šokiranje korijena biljke. Kaktusi otporni na sušu i drugi sukulenti možda uopće ne trebaju zalijevanje.

Povećajte vlažnost zraka

Niska vlažnost zraka vjerojatno je najveća prepreka koju biljke trebaju savladati zimi. Razina vlage u grijanim prostorima može pasti na 10-20% zimi, a biljke preferiraju razinu koja je blizu 50%. Ako imate ovlaživač zraka, pomaknite biljke na mjesto gdje će uživati ​​u njegovim prednostima. Ako nemate ovlaživač zraka, trebat ćete podići razinu vlažnosti na drugi način.

Grupirajte biljke, odnosto stavite ih sve na jedno mjesto. Biljke prirodno oslobađaju vodu kroz svoje lišće pa vlagu na taj način mogu dobro iskorstiti. Još jedan stari trik je stavljanja biljaka na ili blizu pladnja s vodom. Samo ne dopustite da biljke plivaju u vodi!

Obratite pozornost na temperaturu

Većini biljaka odgovaraju dnevne temperature između 18 i 23 stupnja, i noćne temperature iznad 10 stupnjeva. Da biste osigurali takve uvjete za vaše biljke, držite ih podalje i od izvora hladnoće i od izvora topline (kao što su radijatori, peći, kamini). Promjene temperature mogu biti jednako štetne kao i dugotrajna vrućina ili hladnoća.

Slijedite sunce

Ne samo da zimi ima manje sunčeve svjetlosti, ona dolazi i pod nižim kutem. Možda ćete morati premjestiti svoje kućne biljke na svjetlije mjesto. Dobro mjesto bilo bi južno ili zapadno okrenut prozor koji ostaje sunčan cijeli dan. Rotirajte posude kada ih zalijete tako da sve strane biljke dobiju malo sunca i da biljke rastu ravnomjerno, umjesto da se rastežu kako bi došle do svjetlosti.

Stavite biljke na dijetu!

Budući da vaše biljke zimi jedva rastu, ne trebaju dodatno gnojivo. Hranjenje u zimskim danima samo će poremetiti njihov prirodni ciklus, pa se suzdržite do ranog proljeća. Kada počnu znakovi novog rasta, nastavite gnojidbu.

 

Izvor: The Spruce

 

Oglas
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Bilje

Što je potrebno za uzgoj avokada iz koštice? Nije težak zadatak, ali na neke stvari treba paziti

Smatra se da postoji oko 80 sorti avokada, a svaka od njih zahtijeva uglavnom iste uvjete

Avokado je poznato tropsko voće koje se izvorno uzgaja u Južnoj i Sjevernoj Americi, točnije, centralnom Meksiku. Plod se izvorno naziva i aligatorskom kruškom. Ovo je vrlo ljekovito voće koje se može koristiti za izradu ulja u kozmetici, ali i za brojna jela u kulinarstvu.

Što je potrebno za uzgoj avokada?

Smatra se da postoji oko 80 sorti avokada, a svaka od njih zahtijeva uglavnom iste uvjete. Uzgojiti avokado iz koštice ili već gotove biljke nije nimalo težak zadatak. Ovo voće je poznato po svojoj velikoj koštici u sredini iz koje u vlastitom domu možete uzgojiti avokado.

Uzgoj avokada iz koštice

Prije nego se odlučite za sadnju, postoji par stvari na koje trebate pripaziti. Prvo, prilikom čišćenja avokada nemojte oštetiti smeđu kožicu koja prekriva košticu. Izvadite je i odredite koji je gornji, a koji donji dio koštice jer će se iz donjeg dijela razvijati korijenje. Gornji dio često je više šiljast nego donji što ćete lako prepoznati.

Probušite košticu s tri čačkalice tako da je možete postaviti na čašu na način da je jedna polovica koštice u vodi. Najbolje bi bilo da koristite prozirnu čašu da biste mogli vidjeti napredak. Ostavite je u vodi i uz sunčevu svjetlost sve dok ne počne klijati i stvarati korijenje i listiće. Listići će se pojaviti na mjestima na kojima se koštica raspuknula, što se najčešće dogodi nakon par tjedana boravka u vodi. Klijanje i pojavljivanje listića se događa nakon mjesec do dva mjeseca. Vodu promijenite svakih tjedan dana kako ne bi došlo do nakupljanja bakterija.

Artičoka u vašem vrtu ili na terasi – saznajte kako se sadi i njeguje ova ukusna biljka

Ostavite košticu u takvim uvjetima dok ne počne klijati i stvarati korijenje. Ono izlazi nakon dva do četiri tjedna. Nakon što stvori stabalce od 15-ak centimetara, možete je posaditi u zemlju. No, i nakon što ste se pobrinuli oko koštice, postoji nekoliko stvari na koje morate posebno paziti kod uzgoja avokada.

Temperatura

S obzirom na to da se radi o tropskoj biljci, klima za uzgoj avokada treba biti topla i bez mraza. Ova voćka jako voli sunce i toplinu pa bi bilo pametno izbjegavati temperature koje bi mogle izazvati smrzavanje. Teško će podnijeti temperature niže od 7°C. Sađenje je zato najbolje odraditi u kasno proljeće ili rano ljeto.

Ako biljci avokada neće odgovarati toplina počet će joj padati listovi, a ako ima premalo sunca, počet će gubiti boju.

Tlo

Tlo za sađenje avokada mora biti propusno pa nije loše u zemlju dodati kamenčiće. Prilikom sađenja avokada iz sjemenke, sadite je tako da korijen bude pod zemljom, ali da koštica ostaje iznad površine zemlje. Ako ga sadite na vrtu, a ne u posudu, bilo bi dobro da se nalazi u blizini drugih stabala kako bi se lakše oprašivalo i bolje razvijalo plodove.

Također, pazite da ga posadite na mjesto zaštićeno od vjetra. Gnojenje nije potrebno u velikim količinama, ali može pomoći rastu biljke. Avokado treba dušik i malo cinka pa možete koristiti gnojivo za stabla citrusa. Dobra opcija je da takav kompost sami napravite, ako imate mogućnost.

Voda

Zalijevanje avokada mora biti često, no biljka ne smije biti natopljena. Najbolji pokazatelj količine vlažnosti su listovi biljke. Ako poprime žutu boju, znači da je biljka previše natopljena vodom. Dok avokado raste, mijenjanje vode bi trebalo biti svakih nekoliko dana, oko dva do tri puta dnevno. Pravilo kod zalijevanja avokada je da dopustite da se zemlja osuši prije nego je ponovno zalijete.

Avokado zbilja voli vlažnu zemlju i to toliko da odrasla stabla zahtijevaju oko 75 litara vode dnevno.

Održavanje

Ako sadite avokado iz koštice, ona će se s vremenom osušiti i stvoriti drvce od 15-ak centimetara, što je znak da je vrijeme da je presadite u vrt ili u veću teglu. Prije toga ćete je trebati skratiti za pola, na oko 7 centimetara visine. Sađenje iz sjemenke donosi plodove tek nakon nekoliko godina, to može biti pet godina, ali i u 15, a kroz to vrijeme ćete morati biljku orezivati.

Jednostavne i predivne… Uzgojite ivančice u vrtu ili na balkonu

Savjeti u vezi orezivanja avokada:ako želite postići grmoliki rast, prvo obrezivanje trebalo bi biti već kada biljka naraste oko 30 cm (nakon prvog orezivanja na 15 cm)orezivanje avokada se radi tako da biljku režete na pola njene visinepotrebno je odstraniti i vrhove, to su najčešće dva zadnja lista na granama, nemojte se brinuti što biljku režete na pola, to će pomoći da nema tanke grane već da se zdravo razvija.

Biljne uši na avokadu čest su neprijatelj koji dolazi uz niske temperature. Kako biste se riješili uši na ovoj biljci, za početak ih možete isprati vodom, a nakon toga koristite prirodne preparate kako bi zaštitili biljku. Potrebno je često provjeravanje jer se štetočine vrlo brzo mogu vratiti.

Avokado u Hrvatskoj

Uzgoj avokada u Hrvatskoj nije česta pojava iako Hrvatska ima ugodnu klimu s toplim ljetima i može biti pogodna za uzgajanje ovog tropskog voća, posebno na nekim mikrolokacijama po otocima i samom jugu.

Ipak, prva veća plantaža ove voćke u Hrvatskoj otvorena je tek 2019. godine. U Hrvatskoj će tako najlakše uspjeti u uvjetima suptropske klime – južnoj Dalmaciji, Korčuli, Hvaru i u Dubrovniku gdje postoji nekoliko velikih primjeraka ovog stabla. Zabilježen je i primjer stabla avokada kod Zadra koje daje plodove, što pokazuje da mu ne smeta niti malo sjevernija strana Dalmacije.

Izvor: ekovrtlar.me

Nastavite čitati

Bilje

Najbolja kombinacija biljaka u sadnji za brži rast i zdraviji vrt

Cilj svakog vrtlara je dobiti maksimum od svojih biljaka, a kako bi tome pridonijeli poželjno je kombinirati kompatibilne biljke i poznavati njihove potrebe.

Travanj je mjesec u kojem se radi priprema tla, sijanje ili sadnja odabranih kultura, te ako kasnije želite izbjeći upotrebu umjetnih gnojiva i pesticida potrebno je pažljivo izabrati koje biljke želite saditi jednu pored druge. Poželjno je napraviti plan plodoreda kako bi i sljedeće godine imali pametnu sadnju.

Također svaka biljka ima svoj karakterističan rast, i zato treba poštovati njenu veličinu kako bi joj osigurali dovoljno prostora za rast i razvoj. Važno je ne zaboravit ostaviti odgovarajući razmak između biljaka. Što i kako kombinirati u sadnji otkriva Terezija Radoš, ing. vinarstva iz vrtnog centra Šestine.

Jasmin, glicinija, pavitina… Ove će penjačice u vrt donijeti dašak Mediterana

Evo na što paziti kod kombiniranja prilikom sadnje

Kombinacija jednogodišnjih i višegodišnjih, začinskih biljaka i cvijeća čini vrt zdravijim i bogatijim. Biljke pomažu jedna drugoj, međusobno si potiču rast, pojačavaju okuse ali i štite od zaraza, no ako posadite zajedno nekompatibilne vrste može doći do kontra efekta, odnosno najčešće sporijeg rasta.

Mahunarke nikako ne idu u paru s paprikama, te biljkama koje imaju lukovicu. Poželjno je izbjegavati i kombinaciju kupusa i jagoda i luka i graha. Od izuzetne važnosti su i hranjivi elementi koji su neophodni za uspješan rast.

Bijeli luk je odličan primjer jer biljke posađene u njegovoj blizini su zaštićene od pojave štetočina: lisnih uši, gljivica, puževa te je on prirodni fungicid. Kako on pomaže drugim kulturama tako i on ima korist od drugih, kao naprimjer od kamilice koja mu poboljšava okus.

Ako sadite luk u svojem vrtu treba obrati pažnju da se pored njega ne nađu grah, grašak ili peršin jer on usporava njihov rast. Ako želite pojačati njihov rast zasadite presadnice origana.
Najpoznatiji primjer kultura koje si pomažu su bosiljak i rajčica. Bosiljak pomaže da rajčica ima intenzivniji rast i okus, a kasnije kada ih konzumiramo tijekom ljetnih mjeseci odlično zajedno pašu u salatama, salsi i sl…

Artičoka u vašem vrtu ili na terasi – saznajte kako se sadi i njeguje ova ukusna biljka

Rajčica je dobar susjed s mrkvom, salatama, lukom, blitvom no ne i s paprikom, krastavcem i krumpirom.

Kod planiranja sadnje u vrtu nikako nemojte izostaviti začinske biljke jer njihova korist je velika. U isto vrijeme njihovi cvjetovi privlače razne oprašivače, odnosno pčele i druge kukce a u isto vrijeme svojim intenzivnim mirisom odbijaju nametnike, lisne uši, grinje i komarce.

Origano i mažuran djeluju pozitivno na sve biljke koje su u okolini, kamilica poboljšava kvalitetu tla, kopriva čini cvijeće otpornije, pelin odbija insekte a stolisnik odbija mrave. Bezbroj je pogodnosti koje ove biljke nose posađene u vrtu ali i nakon što ih uberete dat će doprinos vašim jelima ili nakon sušenja imat ćete spremno bilje za odlične domaće čajeve.

Kadifica je jedna od najboljih cvjetnih vrsta unutar gredica u vrtu. Korisna je gotovo svim kulturama a naročito za rajčicu. Ona odbija nemetode koje napadaju korijen povrća.
Uz kadifu popularan cvijet u vrtu je i dragoljub. On štiti tlo od isušivanja, kupusnjače od lisnih usiju i gusjenica a stabla jabuke od krvavih ušiju.

Više saznajte na društvenim mrežama instagram i facebook stranici

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice