Povežimo se

Vrt

Ove biljke vole sjenu i hlad – najljepši su ukras za balkon ili terasu

I u hladu neke biljke najbolje rastu…

Ako ste pretpostavili da radi hlada koji prekriva vaš balkon nemate mogućnosti saditi cvijeće, sjetite se one izreke, koja kaže kako dobar vrt postoji tamo gdje se nalazi dobar vrtlar! Drugim riječima, nema straha radi hlada, potrebno je samo malo volje.

Prema savjetima stručnjaka, ovo su najbolje biljke za balkon i vrt u hladu.

Cvijeće jarkih boja

Hlad je upravo idealno mjesto za rast biljkama koje krase latice jarkih boja, vi samo morate dobro proučiti koliko prostora za njih imate.

Kako se radi o vašem balkonu, birajte boje koje volite, a odlično će na njemu sigurno izgledati kombinacija tratinčica, sve boje hortenzija i lobelija. Ako volite ružičasto cvijeće, odlično ga je kombinirati s bijelim i žutim cvjetovima, a nemojte zaboraviti na predivne fuksije, begonije ili anđeosku trubu.

Ove sobne biljke godinama mogu rasti u vodi – zemlja im nije potrebna

Ako želite balkon ukrasiti nečim neobičnim, probajte s rascvjetanom lozom, koja će rasti i na suncu i u sjeni. Zimi vaš balkon može isto biti okupan cvijećem ako ga ukrasite Japanskom anemonom.

Začini

Ima li većeg zadovoljstva od svježe ubranog začina za pripremu obroka… Predivni mirisi koje mogu širiti sigurno su vam dobro poznati, treba li bolji razlog za ukrašavanje balkona začinima?

Što možete saditi? Češnjak, mentu, peršin, kopar, bosiljak… Popis je dug. Začini dobro uspijevaju u sjeni pa se ne morate brinuti da će im ona usporiti rast. Kako oni jako brzo rastu i sigurno ih je teško sve na vrijeme potrošiti, uberite ih i osušite te ih nastavite koristiti cijele godine. Idealno bi bili pohraniti ih u zatvorene posude na tamno, hladno i suho mjesto.

Hosta i paprati

Hoste su trajnice i dolaze u nekoliko vrsta. Postoje svjetlije i tamnije a sami intenzitet ovisi o količini svjetlosti. Same se razmnožavaju tako da kroz godine dobijete pozamašnu količinu hosta i važno je za znati da su otporne na bolesti.

Ove se penjačice lako održavaju i stvaraju najbolji prirodni hlad

Paprat prirodno raste u šumama gdje je visoka koncentracija vlage, pa iako joj malo sunca neće smetati, ona preferira sjenu. Možete je posaditi u tegle, a odlično će izgledati u povišenim teglama radi prirodnog pada. Osim što voli sjenu, voli i vodu pa na nju nemojte zaboraviti.

Ukrasna kopriva i vodenika

Ako volite jače boje ukrasna kopriva je idealna za vas. Zanimljivo izgleda ako kombinirate samo jednu boju ali ako volite šarenije one će svakako podići izgleda vašeg balkona. Možete je držati i na suncu ali intenzitet boja njezinih listova će tada biti slabiji.

Puno joj vode nije potrebno, ali svakako voli redovno gnojenje, otprilike jednom tjedno s univerzalnim tekućim gnojivom.

Vodenika pak najbolje uspijeva u sjeni ili polu sjeni, a dolazi u bijeloj, narančastoj, ružičastoj, ljubičastoj i crvenoj boji. One vole vlažno tlo tako da će biti potrebno svakodnevno zalijevanje, naročito tijekom ljetnih mjeseci.

Tijekom zimskih mjeseci potrebno ju je unijeti u zatvoren prostor jer ne podnosi hladnoću najbolje.

Uređenje vrta i vanjskih prostora

10 invazivnih biljaka koje ne biste trebali imati u vrtu

I kako ih ukloniti!

invazivne biljke

Jesen je idealno vrijeme za uređenje vrta – biljke se povlače u mirovanje, a zemlja je dovoljno vlažna da olakša kopanje i uklanjanje korijenja. Uklanjanje invazivnih biljaka u jesen olakšava proljetnu sadnju i sprječava njihovo širenje u idućoj sezoni.
Iako mnoge od njih izgledaju privlačno i lako dostupno u vrtnim centrima, te vrste mogu u kratkom vremenu preuzeti prostor, iscrpiti tlo i uništiti ravnotežu u ekosustavu.

Planiranje vrta: Vrste vrtova, raspored biljaka i inspiracije za vaš vrt

Neke biljke osvajaju izgledom, ali gube na karakteru – preuzimaju prostor, guše druge vrste i iscrpljuju zemlju. Otkrijte kojih se invazivnih biljaka trebate riješiti da vaš vrt ponovno prodiše.

Što su zapravo invazivne biljke?

Invazivne biljke su vrste koje se šire agresivno i stvaraju ekološku neravnotežu. U prirodi nemaju prirodne neprijatelje koji bi ih ograničili, pa se šire brže od domaćih vrsta. Osim što zauzimaju prostor i svjetlo, mnoge troše velike količine vode, smanjuju plodnost tla i onemogućuju opstanak drugih biljaka.
U vrtovima to znači neprestano rezanje, čupanje i borbu s izdancima koji niču i godinama nakon uklanjanja glavne biljke.

Ovih 5 stabala nikako nemojte saditi u blizini kuće

1. Pampas trava (Cortaderia selloana)

Prepoznatljiva po svojim velikim, paperjastim metlicama, pampas trava može proizvesti do 100.000 sjemenki godišnje. Brzo se širi i zauzima prostor koji bi inače pripao domaćem bilju.

Kako je ukloniti:
Odrežite lišće i iskopajte korijenje. Budite oprezni – listovi su oštri poput žileta. Ako ne možete odmah ukloniti cijeli busen, prekrijte ga crnom folijom nekoliko mjeseci da se uguši.

2. Bambus (Bambusa spp., Phyllostachys spp.)

Egzotičan i elegantan, bambus se često sadi radi stvaranja privatnosti u dvorištu. No, njegova brzina rasta i podzemni rizomi mogu probiti betonske ploče, ograde i čak se proširiti u susjedne vrtove. Bambus je simbol izdržljivosti, ali u vrtu može postati prava napast.

Kako ga zauvijek ukloniti:
Iskopajte korijenov sustav do dubine od najmanje 60 cm i postavite barijere od metala, betona ili plastike. Redovito odstranjujte nove izdanke čim se pojave. Ako ga ne možete u potpunosti iskopati, održavajte ga u velikoj tegli s ograničenim korijenovim prostorom.

3. Žutika (Berberis thunbergii, Berberis vulgaris)

Popularna živica s atraktivnim lišćem, ali vrlo invazivna. Ptice raznose njezine bobice, pa se lako širi po okolnim površinama. Žutika također može biti domaćin gljivi koja uzrokuje bolesti pšenice, što ju čini posebno nepoželjnom u ruralnim područjima.

Kako je ukloniti:
Nosite rukavice i uklonite cijeli grm, zajedno s korijenjem. Površinu prekrijte crnom folijom nekoliko mjeseci kako bi se onemogućilo ponovno klijanje.

4. Metla (Cytisus scoparius)

Ovaj grm sa žutim cvjetovima često se sadi zbog otpornosti, ali brzo preuzima prostor. Stvara guste nasade i povećava rizik od požara, osobito ljeti.

Kako je ukloniti:
Mlade biljke iskopajte dok su male. Starije primjerke odrežite prije cvatnje i prelijte kipućom vodom po korijenu. Ponavljajte tretman nekoliko tjedana dok se potpuno ne osuši.

5. Euonymus (Euonymus alatus, Euonymus fortunei)

Vatreni grm i zimzelena lozica vrlo su popularni zbog jesenjih boja i brzog rasta. Međutim, njihovo sjeme koje raznose ptice širi se po šumama i parkovima, gušeći autohtono bilje.

Kako ga ukloniti:
Odrežite sve izbojke do tla i premažite panj octenom otopinom ili prirodnim herbicidom. Uklonite i sve plodove jer njihovo sjeme ostaje klijavo godinama.

6. Ukrasna trava fontana (Pennisetum setaceum)

Elegantna i valovita, ova trava je često korištena u modernim vrtovima, no širi se sjemenom koje vjetar nosi kilometrima. Osim toga, izrazito je zapaljiva i opasna u suhim sezonama.

Kako je ukloniti:
Prije cvatnje odrežite busen i iskopajte cijeli korijen. Ako se pojavi ponovno, tretirajte mlade izdanke kipućom vodom ili prirodnim herbicidom.

7. Meksička pera trava (Stipa tenuissima)

Jedna od omiljenih ukrasnih trava posljednjih godina, ali izuzetno invazivna. Njezino sjeme se širi vjetrom i brzo kolonizira slobodne površine.

Kako je ukloniti:
Iskopajte cijelu biljku s korijenjem i nemojte je kompostirati. Odložite ju u biootpad ili spalite jer sjeme ostaje klijavo i nakon nekoliko sezona.

8. Kineska srebrna trava (Miscanthus sinensis)

Godinama se smatrala sigurnom, ali i njezine sorte proizvode sjeme koje vjetar širi na velike udaljenosti. U nekim područjima već preuzima rubove šuma i polja.

Kako je ukloniti:
Najbolje ju je iskopati u jesen, dok je tlo mekano. Ako ne možete ukloniti cijeli korijen, prekrijte područje debelim slojem malča kako biste spriječili ponovni rast.

9. Zimzelen (Vinca major, Vinca minor)

Omiljen pokrivač tla koji se često sadi u sjenovitim dijelovima vrta, ali njegove puzajuće stabljike lako se ukorjenjuju i stvaraju gust tepih koji guši sve oko sebe.

Kako ga ukloniti:
Ručno izvucite korijenje i površinu prekrijte kartonom ili malčem. Ponovno pratite područje svakih nekoliko tjedana jer se može vratiti.

10. Pajasen (Ailanthus altissima)

Poznat i kao “drvo neba”, pajasen je jedna od najupornijih invazivnih biljaka. Raste brzo, širi se korijenjem i sjemenom, oštećuje temelje i ispušta tvar koja sprječava rast drugih biljaka.

Kako ga zauvijek ukloniti:
Iskopajte panj i uklonite sve korijene. Ako to nije moguće, premažite panj koncentriranom otopinom octa i redovito odstranjujte nove izdanke. Uklanjanje može potrajati nekoliko sezona, ali dosljednost je ključ.

Zašto je sada idealno vrijeme za uklanjanje invazivnih biljaka

Jesenski mjeseci donose niže temperature i više vlage u tlu, što olakšava uklanjanje korijenja i sprječava širenje sjemena. Uklonite invazivne biljke sada, i vrt će vam na proljeće biti zdraviji, uravnoteženiji i lakši za održavanje.

Ove invazivne biljke možda oduzimaju dah na prvi pogled, ali njihova ljepota često skriva ozbiljnu prijetnju vašem vrtu i okolišu. Uklanjanjem tih vrsta i zamjenom autohtonim biljkama stvarate održiv vrt koji je u skladu s prirodom.
Pravi vrt ne stvara se preko noći – on se njeguje, štiti i raste zajedno s vama. A prvi korak je znati koje biljke ne pripadaju u njega.

Nastavite čitati

Opločnici i ograde

Opločnici velikih formata novi su trend u uređenju eksterijera

Opločnici velikog formata donose luksuz eksterijerima. Otporni su na vremenske uvjete, ali zahtijevaju stručnu izvedbu i posebnu tehniku…

opločnici velikih formata

U uređenju prostora svaki detalj ima važnost, no kada se radi o opločnicima velikog formata, riječ je o trendu koji mijenja izgled cijelog eksterijera. Ovi elementi nisu samo estetski atraktivni, već traže naprednu tehnologiju proizvodnje i stručnu izvedbu kako bi zadovoljili visoke standarde moderne arhitekture.

Betonske ploče velikog formata za velike vanjske površine

Opločnici velikog formata u Hrvatskoj su prisutni već skoro 20 godina

Beton Lučko među prvima je u Hrvatskoj počela s proizvodnjom opločnika velikog formata, i to još prije 17 godina. „Veliki dio našeg asortimana, pa tako i XXL ploče, nastao je na zahtjev arhitekata i projektanata. Oni su tražili da se takav proizvod uvrsti u naš proizvodni program. Danas su opločnici velikog formata modni trend i našli su svoju primjenu u brojnim projektima, u Hrvatskoj i inozemstvu“, pojasnio je Vladimir Tonaj, savjetnik uprave Betona Lučko.

Za razliku od armiranih betonskih konstrukcija, opločnici velikog formata nemaju armaturu, što njihovu proizvodnju čini posebno zahtjevnom. „Riječ je o vrlo delikatnom procesu. Takav opločnik mora zadovoljiti ne samo estetske kriterije, već i čvrstoću potrebnu za javne, privatne i turističke prostore“, naglasio je Tonaj.

opločnici velikog formata

Estetika i primjena

U modernoj arhitekturi, posebno kod luksuznih vila i objekata jednostavnih formi, veliki formati ploča idealno se uklapaju u suvremeni dizajn. Oni prostoru daju dozu luksuza, a istovremeno stvaraju vizualnu harmoniju s arhitekturom.

Iako opločnici velikog formata donose atraktivan izgled, njihova pravilna ugradnja zahtijeva specijaliziranu tehniku. „Podloga mora biti savršeno sabijena i izravnata kako ne bi došlo do oštećenja proizvoda. Težina ploča zahtijeva upotrebu vakuum aparata za postavljanje, jer fizička snaga više nije dovoljna“, objašnjava Tonaj.

opločnici velikog formata

Kvaliteta i trajnost

Opločnici Betona Lučko izrađuju se u tri različite završne obrade – glatkoj, pranom i pjeskarenoj – što dodatno povećava njihovu estetsku vrijednost. „Naši proizvodi otporni su na led, proklizavanje i teške vremenske uvjete. Gornji sloj izrađen je tako da jamči dugotrajnost i postojanost u svim uvjetima“, dodaje Tonaj.

opločnici velikih formata

Opločnici velikog formata sve više postaju standard u uređenju vanjskih prostora

Opločnici velikog formata nisu prolazan trend, već sve više postaju standard u uređenju vanjskih prostora. Spoj estetike, otpornosti i napredne tehnologije proizvodnje čini ih jednim od ključnih elemenata suvremenog graditeljstva.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice