Vrt
Ove biljke vole sjenu i hlad – najljepši su ukras za balkon ili terasu
I u hladu neke biljke najbolje rastu…
Ako ste pretpostavili da radi hlada koji prekriva vaš balkon nemate mogućnosti saditi cvijeće, sjetite se one izreke, koja kaže kako dobar vrt postoji tamo gdje se nalazi dobar vrtlar! Drugim riječima, nema straha radi hlada, potrebno je samo malo volje.
Prema savjetima stručnjaka, ovo su najbolje biljke za balkon i vrt u hladu.
Cvijeće jarkih boja
Hlad je upravo idealno mjesto za rast biljkama koje krase latice jarkih boja, vi samo morate dobro proučiti koliko prostora za njih imate.
Kako se radi o vašem balkonu, birajte boje koje volite, a odlično će na njemu sigurno izgledati kombinacija tratinčica, sve boje hortenzija i lobelija. Ako volite ružičasto cvijeće, odlično ga je kombinirati s bijelim i žutim cvjetovima, a nemojte zaboraviti na predivne fuksije, begonije ili anđeosku trubu.
Ove sobne biljke godinama mogu rasti u vodi – zemlja im nije potrebna
Ako želite balkon ukrasiti nečim neobičnim, probajte s rascvjetanom lozom, koja će rasti i na suncu i u sjeni. Zimi vaš balkon može isto biti okupan cvijećem ako ga ukrasite Japanskom anemonom.

Začini
Ima li većeg zadovoljstva od svježe ubranog začina za pripremu obroka… Predivni mirisi koje mogu širiti sigurno su vam dobro poznati, treba li bolji razlog za ukrašavanje balkona začinima?
Što možete saditi? Češnjak, mentu, peršin, kopar, bosiljak… Popis je dug. Začini dobro uspijevaju u sjeni pa se ne morate brinuti da će im ona usporiti rast. Kako oni jako brzo rastu i sigurno ih je teško sve na vrijeme potrošiti, uberite ih i osušite te ih nastavite koristiti cijele godine. Idealno bi bili pohraniti ih u zatvorene posude na tamno, hladno i suho mjesto.

Hosta i paprati
Hoste su trajnice i dolaze u nekoliko vrsta. Postoje svjetlije i tamnije a sami intenzitet ovisi o količini svjetlosti. Same se razmnožavaju tako da kroz godine dobijete pozamašnu količinu hosta i važno je za znati da su otporne na bolesti.
Ove se penjačice lako održavaju i stvaraju najbolji prirodni hlad
Paprat prirodno raste u šumama gdje je visoka koncentracija vlage, pa iako joj malo sunca neće smetati, ona preferira sjenu. Možete je posaditi u tegle, a odlično će izgledati u povišenim teglama radi prirodnog pada. Osim što voli sjenu, voli i vodu pa na nju nemojte zaboraviti.

Ukrasna kopriva i vodenika
Ako volite jače boje ukrasna kopriva je idealna za vas. Zanimljivo izgleda ako kombinirate samo jednu boju ali ako volite šarenije one će svakako podići izgleda vašeg balkona. Možete je držati i na suncu ali intenzitet boja njezinih listova će tada biti slabiji.
Puno joj vode nije potrebno, ali svakako voli redovno gnojenje, otprilike jednom tjedno s univerzalnim tekućim gnojivom.

Vodenika pak najbolje uspijeva u sjeni ili polu sjeni, a dolazi u bijeloj, narančastoj, ružičastoj, ljubičastoj i crvenoj boji. One vole vlažno tlo tako da će biti potrebno svakodnevno zalijevanje, naročito tijekom ljetnih mjeseci.
Tijekom zimskih mjeseci potrebno ju je unijeti u zatvoren prostor jer ne podnosi hladnoću najbolje.
Vrt
Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi
Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.
To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.
Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.
Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla
Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.
Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.
Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Sklonište za život i bioraznolikost
Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.
Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.
Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.
Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu
Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.
U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.
Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja
Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.
Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.
6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje
Priroda zna što radi
Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.
Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.
Vrt
Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“
Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.
Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.
Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.
Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.
Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.





