Bilje
Odabir božićnog drvca
Osim o dekoraciji stola i pripravljanju ukusnih kolača, u predblagdanskom ozračju razmišljamo i o ništa manje važnom pitanju, a to je izbor drvca koje ćemo kititi.
Iako božićno drvce često nazivamo borom, njega ćemo rijetko izabrati zbog skromnije krošnje i predugih iglica. Do zabune dolazi zbog činjenice da je bor najpoznatiji i najbrojniji predstavnik porodice borovki, kojoj pripada desetak rodova među kojima su i smreka, cedar, jela i ariš.
Najčešće božićno drvce je smreka kao jedno od najprilagodljivijih zimzelenih vrsta, koja se lako uzgaja i izvan granica prirodne rasprostranjenosti. U božićnom razdoblju najčešće se prodaju rezane smreke, dok su one u teglama nešto manje zastupljene. Na takvu je situaciju utjecala činjenica što su se ljudi više okrenuti jelama i nešto egzotičnijim vrstama borova.
Picea pungens odnosno bodljikava smreka, vrlo je popularna zbog nešto veće otpornosti u odnosu na običnu smreku, a odlično podnosi i sušu.
Zbog ljepote i raskoši njenih tamno-zelenih iglica najatraktivnije božićno drvce je jela, a neke njezine vrste poput nordijske jele, karakterizira i visoka otpornost.
Nordijska odnosno kavkaska jela prilagodljiva je uvjetima kojima je izložena u interijeru, a to je visoka temepratura i manjak vlage. Pošto joj iglice slabo opadaju, omiljena je vrsta božićnog drvca.
Zimzelen kao i većina drugih biljaka ne vole nagle temperaturne promjene, pa bi drvce bilo poželjno prilagoditi toj promjeni. Kako bi se aklimatizirao na novonastale uvjete, božićno drvce preporučljivo je postupno unositi u tople prostorije. Trebalo bi ga barem na dva do tri sata, a poželjno i cijeli dan držati u pretprostoriji.
Ukoliko se ove godine odlučite za drvce u tegli, nemojte ga zaboraviti zalijevati, kako bi i poslije blagdana krasilo vaš vrt ili neki drugi prostor. Zalijte ga jednom tjedno, a dobro ga je osvježiti i raspršivačem.
Nakon božićnih blagdana bor iz tegle možemo posaditi u vrtu. U ovo zimsko doba potrebno ga je prihraniti s organskim gnojivom koje ćemo pomiješati sa zemljoma drvo umjereno zaliti.
Pošto je ipak riječ o simbolici, ovogodišnje blagdane možete obilježiti i uz jednu nekonvencionalniju, ali ništa manje lijepu i zanimljivu varijantu, poput patuljastog zimzelenog drvca koji će se lako i efektno uklopiti u svaki kutak vašeg doma.
Odlučiti se možete za jednokratno rezano ili živo drvo u tegli, smreku, jelu ili nešto treće, koje ćete kasnije zasaditi u svom vrtu. Opcija je zaista mnogo, a široka je i ponuda pa će izbor u konačnici ovisiti o vašem ukusu i dubini džepa.
Vrtni centar ŠESTINE
Šestinski vijenac 1
tel.: 01/4637 556
Bilje
Perunika – najelegantnija među cvijećem
Bogati baršunasti cvjetovi i cijela paleta boja, peruniku čine jednim od najpopularnijih proljetnih cvjetova. Pojedine vrste narastu i do impozatnih metar i pol visine, a lijepo se kombiniraju i s drugim cvjetnim vrstama. Kako ih njegovati te s kojim biljkama kombinirati, saznajte u nastavku.

Iris ili perunika jedna je od najstarijih ukrasnih biljaka na svijetu. Ovaj predivni cvijet ime je dobio po grčkoj božici Iridi, božici duge i glasnici bogova. Hrvatski naziv ‘perunika’ dolazi od imena vrhovnog staroslavenskog boga groma i munje Peruna. Prema legendi, perunika bi narasla na mjestu na koje je bog Perun udario munjom.
Vrste

Razlikujemo oko 300 vrsta perunika, od kojih su mnogi kultivari nastali križanjem nekoliko vrsta. Osim po bojama koje variraju od snježno bijele, žute, narančaste pa do tamno crvene i svih nijansi ljubičaste, irisi se razlikuju i po veličini cvjetova i visini stabljike.
Patuljaste bradate perunike narastu od 20 do 40 centimetara, a vrt će ukrasiti već krajem travnja. Poluvisoke bradate perunike pretežno cvjetaju u svibnju, a visoke su između 50 i 70 cm, dok najatraktivniji kultivar – visoke bradate perunike – dosegnu od pola metra do čak metar i pol visine. Prekrasni krupni cvjetovi visokih perunika pojavit će se u svibnju i lipnju.
Savjeti za planiranje i uređenje vrta
Sadnja


Irisi su pogodni za uređenje različitih tipova vrtova. U mediteranskoj klimi pogodno ih je kombinirati s lavandom, ostrugicom i mačjom metvicom, dok u ladanjskom vrtu posebno efektno izgledaju uz vučiku, ukrasni luk i dekorativne trave.
Ako namjeravate zasaditi nekoliko različitih vrsta perunike u više boja, kombinirajte ih s neutralnim trajnicama, kako bi ljepota irisa došla do izražaja.
Perunike vole dobro osunčane dijelove vrta te vapnenasta, propusna tla. Na sjenovitim područjima loše cvatu, a štete im i teška, vlažna tla u kojima će brzo istrunuti.

Idealno vrijeme za sadnju ovog lijepog cvijeta je između srpnja i listopada, no ako ih niste stigli zasaditi pošle godine, ne brinite. No, mogu se posaditi i do kraja ožujka. Niže sorte perunike sade se na razmak od oko 40 cm, a više sorte na 80 cm udaljenosti. Gnojite ih u travnju i to gnojivom s visokim postotkom kalija i fosfora, a malim udjelom dušika.
Bilje
Tri mjesta u domu idealna za pozicioniranje biljaka
I to onih koje ne zahtijevaju pretjeranu njegu.

Zelenilo biramo prema preferencijama i uvjetima koji nam za njega trebaju. No, vrlo je bitno pravilno pozicioniranje biljaka kako bi im ljepota došla do izražaja.
1. Prozorska klupčica

Na prozorsku klupčicu možete smjestiti dvije sanseverije u ukasnim teglama. U jednu malo veću teglu možete posaditi krasulu i smjestiti je između sanseverija.
Krasula je kao i sanseverija sukulent, stoga ih ne treba pretjerano zalijevati.
A sve biljke koje stavljate na prozorske klupčice moraju biti one koje traže puno svjetlosti. Pa se sukulenti tu nameću kao prvi izbor, a odabir posuda ovisi o vašem ukusu.

Jednako lijepo izgledat će i tri eševerije u cink posudama.
2. Viseći vrtovi

Za viseći vrt idealne će biti puzajuće biljke u kokedamama. Kako ne biste pretjerano trebali brinuti o zalijevanju, obložite je mahovinom koja će zadržavati vlagu. Druga opcija je obloga od kokosovih vlakana koja su postala sveprisutna u vrtlarstvu.
Puzajuće biljke – zanimljiv ukras svakog prostora
3. Komoda ili polica

Ovdje su dobrodošle mnoge sobne biljke. Ako tražite one jednostavnog održavanja, i ovdje su sukulenti pravi izbor, do kalahoe do havorcije.