Bilje
Maćuhice u vrtu
Ako ste i ove godine na svom balkonu ili u vrtu odlučili zasaditi maćuhice, prilikom kupnje birajte sadnice sa velikim zelenim listovima i s mnogo pupova, možda tek s ponekim rascvjetalim cvijetom.

Maćuhica je dvogodišnja biljka, koja će cvjetne gredice i tegle na terasama uljepšati u jesen, kada ocvatu ljetne cvjetne vrste. Njezin se životni vijek odvija tijekom dviju kalendarskih godina. Iako se sadi i u proljeće, maćuhicu je najbolje je saditi u jesen, kada je zemlja topla. Tada će se najbolje pripremiti za zimu, kako bi u proljeće bila bujna i puna cvjetova.
Najčešće se sadi u vrtovima, na gredicama i u visećim posudama na balkonima i terasama. Cvijet maćuhice čini pet baršunastih latica koje se preklapaju, a različitih su boja i veličina – od pola pa do čak 8 centimetara promjera. Paleta boja cvjetova vrlo je široka: od jednobojnih, bijelih, žutih, purpurnih, plavih, tamno ljubičastih, ružičastih i crvenih, do višebojnih u svim kombinacijama.
Maćuhice su bliske srodnice ljubičica, iz roda Viola, a nastale su križanjem više divljih vrsta. Čine lijep jesenji ukras vrta, kamenjara ili cvjetnjaka, ali i doma, ako su zasađene u teglama. Vrlo su otporne na hladnoću i niske temperature, stoga će vrtu dati poseban čar i tijekom zime. Pravo iznenađenje čeka vas u proljeće, kad se otopi snijeg, a tada će maćuhice zasađene u jesen biti ljepše, bogatije i krupnijeg cvijeta od onih zasađenih u proljeće.
Maćuhice dobro uspijevaju na gotovo svakom tipu vrtnog tla, koje prije sadnje treba dobro razrahliti i po potrebi prihraniti. Sade se na razmaku od 20-30 cm na osunčana mjesta, no dobro uspijevaju i na djelomično sjenovitim mjestima gdje će narasti do visine od 10 do 20 cm, ovisno o sorti. Nakon sadnje, u sušnom razdoblju potrebno ih je zaliti, dok prihranjivanje nije potrebno.
U vrijeme cvatnje, redovnim uklanjanjem ocvalih cvjetova spriječit će se stvaranje sjemena koje otežava cvatnju i na taj način produžit će se razdoblje cvatnje. Maćuhica je jedan od prvih znakova proljeća, ali i cvijet u kojem, uz pravilnu njegu, možete uživati tijekom cijele jeseni i zime. Krasit će vaš eksterijer sve do prvih većih vrućina, kada je maćuhice dobro ukloniti iz vrta u kojem na red ponovno dolaze ljetnice.

Ukrasna cvatuća stabla najljepši su ukrasi okućnica u proljeće. Jedno takvo je i vrlo popularna japanska trešnja. Radi se o ukrasnom drvu koje pripada porodici ruža. Prepoznata je po prekrasnoj krošnji punoj bijelih mekanih cvjetova grupiranih u ružičaste cvatove.
Sva lica raskošnih magnolija

Cvate u travnju, a upravo je proljeće idealno za njenu sadnju. Sadi se u rahlu zemlju u rupu barem dva puta širu od sadnice. Nakon sadnje, zemlju treba utabati kako zrak ne bi došao do korijenja, a biljku zaliti.
Potrebno joj je ostaviti dovoljno prostora za rast. Nije je preporučljivo saditi na travnjacima jer joj košnja trave može oštetiti površinsko korijenje.
Japanska trešnja je dugovječno stablo koje može trajati do 30 godina, a raste relativno brzo.
Plod postoji kod nekih vrsta i služi kao hrana malim pticama.
Iako se stabla obrezuju, kod japanske trešnje to nije nužno. Dovoljno je skratiti grane ili obrezati suhe, i to prije početka vegetacijske sezone.
Inače, japanska trešnja vrlo je cijenjena u Japanu. Njezin cvijet smatra se nacionalnim cvijetom i simbolom sreće. Čest je motiv u japanskoj umjetnosti i povezuje se sa ženstvenošću i ljubavlju žene.
Bilje
Perunika – najelegantnija među cvijećem
Bogati baršunasti cvjetovi i cijela paleta boja, peruniku čine jednim od najpopularnijih proljetnih cvjetova. Pojedine vrste narastu i do impozatnih metar i pol visine, a lijepo se kombiniraju i s drugim cvjetnim vrstama. Kako ih njegovati te s kojim biljkama kombinirati, saznajte u nastavku.

Iris ili perunika jedna je od najstarijih ukrasnih biljaka na svijetu. Ovaj predivni cvijet ime je dobio po grčkoj božici Iridi, božici duge i glasnici bogova. Hrvatski naziv ‘perunika’ dolazi od imena vrhovnog staroslavenskog boga groma i munje Peruna. Prema legendi, perunika bi narasla na mjestu na koje je bog Perun udario munjom.
Vrste

Razlikujemo oko 300 vrsta perunika, od kojih su mnogi kultivari nastali križanjem nekoliko vrsta. Osim po bojama koje variraju od snježno bijele, žute, narančaste pa do tamno crvene i svih nijansi ljubičaste, irisi se razlikuju i po veličini cvjetova i visini stabljike.
Patuljaste bradate perunike narastu od 20 do 40 centimetara, a vrt će ukrasiti već krajem travnja. Poluvisoke bradate perunike pretežno cvjetaju u svibnju, a visoke su između 50 i 70 cm, dok najatraktivniji kultivar – visoke bradate perunike – dosegnu od pola metra do čak metar i pol visine. Prekrasni krupni cvjetovi visokih perunika pojavit će se u svibnju i lipnju.
Savjeti za planiranje i uređenje vrta
Sadnja


Irisi su pogodni za uređenje različitih tipova vrtova. U mediteranskoj klimi pogodno ih je kombinirati s lavandom, ostrugicom i mačjom metvicom, dok u ladanjskom vrtu posebno efektno izgledaju uz vučiku, ukrasni luk i dekorativne trave.
Ako namjeravate zasaditi nekoliko različitih vrsta perunike u više boja, kombinirajte ih s neutralnim trajnicama, kako bi ljepota irisa došla do izražaja.
Perunike vole dobro osunčane dijelove vrta te vapnenasta, propusna tla. Na sjenovitim područjima loše cvatu, a štete im i teška, vlažna tla u kojima će brzo istrunuti.

Idealno vrijeme za sadnju ovog lijepog cvijeta je između srpnja i listopada, no ako ih niste stigli zasaditi pošle godine, ne brinite. No, mogu se posaditi i do kraja ožujka. Niže sorte perunike sade se na razmak od oko 40 cm, a više sorte na 80 cm udaljenosti. Gnojite ih u travnju i to gnojivom s visokim postotkom kalija i fosfora, a malim udjelom dušika.